Kiseljak

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Gadget</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Gadget talk</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Gadget definition</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Gadget definition talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Kiseljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5304</id>
    <revision>
      <id>3425422</id>
      <parentid>3382121</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srednji vijek */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25512" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Kiseljak (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kiseljak
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Kiseljak
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2
| image1                 = Kiseljak nebo 1.JPG
| image2                 = Crkva sv. Ilije proroka, Kiseljak 1282.jpg
| image3                 =
| image4                 =
| image5                 = Sarajevski kiseljak 2.jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms Kiseljak.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Kiseljak.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kiseljak u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|56|35.0|N|18|04|38.5|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Mladen Mišurić-Ramljak&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/115/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kiseljak |work=izbori.ba |access-date= 27. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića|HSS SR]]
| površina_naselja           = 2.64
| površina_općine            = 160.10
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 502
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3554
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 20722
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 71 250
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 125067&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10472
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.opcina-kiseljak.org/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Kiseljak''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Geografija ==
Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorija na kojem je naselje razvijeno, dio je kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške ćuprije na jugu, do [[Gromiljak]]a na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša, Zahor i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.423 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenica]], koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u rijeku Fojnicu. Po popisu iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, od toga u gradu Kiseljaku - 3.412.

== Historija ==
=== Neolit ===
Najstariji pronađeni tragovi ljudske djelatnosti na području današnjeg Kiseljaka potiču još iz [[neolit]]a. Jedno od naselja iz mlađeg kamenog doba ležalo je na prostoru između katoličke crkve i hotela &quot;Dalmacija&quot;, a drugo u [[Han Ploča|Han-Ploči]]. Na [[Banbrdo|Banbrdu]] i na brdu Rat u Draževicima također su nađeni tragovi starih naselja, čiju kulturnu pripadnost je, zbog pomanjkanja tipičnih primjeraka, bilo nemoguće utvrditi.

=== Ilirsko i Rimsko doba ===
U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronadena [[Iliri|ilirska]] kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. U selu[[Podastinje]] su pronađeni tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje [[bronzano doba]], a [[Gradine kod Kiseljaka|gradina]], kako je u svom radu &quot;Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja&quot; naveo dr. [[Pavao Andelić]], spada medu najveće u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_Podastinje%20BOS,%20lkt.pdf |title=Spomenička cjelina i historijsko područje – prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju, općina Kiseljak |work=KONS.gov.ba |access-date=18. 5. 2017 |archive-date=31. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831070549/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_Podastinje%20BOS,%20lkt.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u [[Fojnica|Fojnici]]. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

=== Srednji vijek ===
Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su [[stećci]]. Ima ih na stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_nekropola%20Zabrdje%20BH.pdf |title=Historijsko područje – Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, općina Kiseljak |work=KONS.gov.ba |access-date=18. 5. 2017 |archive-date=31. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831070501/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_nekropola%20Zabrdje%20BH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva &quot;Biskupov grob&quot;.

U Srednjem vijeku područje Kiseljaka je pripadalo župi [[Lepenica]], koja se prvi put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju.

Prije gotovo pet i po vijekova sultan [[Mehmed el Fatih]] osvojio je Bosnu. Da će pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru, odlučio je na Milodražu, lokalitetu izmedu Kiseljaka i Fojnice, nakon što je s obližnjeg brda Kaštela pred njega sišao fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi ispovijedanja katoličke vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici.

=== '''Osmansko doba''' ===
Nakon dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]], župe se zamijenjuju nahijama, a već sredinom 16. vijeka spominje se nahija Lepenica i u njoj sela Duhre i Gojakovac.

Sam Kiseljak prvi put se spominje 1531. godine, u putopisu Slovenca [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]]. Početkom tog vijeka izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, [[karavan-saraj]] (han) i kuću za azape (stražare). O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5. jula 1565. godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada.

Do sljedećeg spomena Kiseljaka prošlo je više od stotinu godina. Naime, 1659. godine, turski putopisac [[Evlija Čelebija]] opisao je sve pogodnosti koje nude izvori kisele vode, te spomenuo da je trgovci &quot;pune i raznose od vilajeta do vilajeta&quot;. Već sam spomen hana i trgovine kiselom vodom jasno nam govori da je Kiseljak prolazno mjesto. Pored toga, putopisac kaže da Kiseljak ima tri stotine kuća. &lt;ref&gt;Čelebija, Evlija, (2012), ''Putopisi'', str. 47-48, preveo: Hazim Šabanović&lt;/ref&gt;

Francuzi Maseliere i A. Chaumette des Fosses borave u Kiseljaku 1806-07. godine, zapisavši da se kisela voda odavde izvozi u [[Dubrovnik]], a Richard von Erco u svom izvještaju iz 1846. godine spominje Kiseljak kao mjesto u koje gosti dolaze čak iz Carigrada. Poznati francuski geolog Ami Boue, koji je u Bosni boravio u dva navrata izmedu 1836. i 1838. također spominje kiselu vodu, nazvavši je izvrsnom, te napomenuvši da Kiseljak preko ljeta posjećuje &quot;toliko ljudi da ih tri gostionice ne mogu smjestiti&quot;.

=== Novo doba ===
Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i banjskog centra. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Neposredno iza [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nastupila je stagnacija u razvoju, da bi tridesetih godina Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživio. Poslije Drugog svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno velike regije.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kiseljaka|Spisak naseljenih mjesta u općini Kiseljak}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Kiseljak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kiseljak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10472
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 59/60) |work=fzs.ba |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20722
| g2013_bosnjaci           = 7838
| g2013_srbi               = 409
| g2013_hrvati             = 11823
| g2013_bosanci            = 69
| g2013_romi               = 220
| g2013_muslimani          = 93
| g2013_bosanciihercegovci = 15
| g2013_albanci            = 11
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 11
| g2013_turci              = 71
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_pravoslavci        = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 85
| g2013_nepoznato          = 19
| g1991_jugosloveni        = 600
| g1981_ukupno             = 21039
| g1991_ukupno             = 24164
| g1991_muslimani          = 9778
| g1991_srbi               = 740
| g1991_hrvati             = 12550
| g1991_jugosloveni        = 600
| g1981_ukupno             = 21039
| g1981_muslimani          = 7841
| g1981_srbi               = 785
| g1981_hrvati             = 11218
| g1981_jugosloveni        = 818
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_crnogorci          = 47
| g1981_albanci            = 26
| g1981_madjari            = 3
| g1981_romi               = 180
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 18335
| g1971_muslimani          = 6822
| g1971_srbi               = 924
| g1971_hrvati             = 10389
| g1971_jugosloveni        = 55
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 54
| g1971_albanci            = 19
| g1971_madjari            = 1
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 15538
| g1961_muslimani          = 3889
| g1961_srbi               = 1169
| g1961_hrvati             = 8855
| g1961_jugosloveni        = 1504
| g1961_slovenci           = 11
| g1961_crnogorci          = 52
| g1961_albanci            = 9
| g1961_madjari            = 2
| g1961_makedonci          = 4
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Kiseljak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kiseljak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 125067
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 3554
| g2013_bosnjaci           = 477
| g2013_srbi               = 115
| g2013_hrvati             = 2853
| g2013_bosanci            = 20
| g2013_romi               = 11
| g2013_muslimani          = 12
| g2013_bosanciihercegovci = 4
| g2013_albanci            = 5
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 32
| g2013_nepoznato          = 6
| g1991_ukupno             = 3412
| g1991_muslimani          = 703
| g1991_srbi               = 167
| g1991_hrvati             = 2063
| g1991_jugosloveni        = 292
| g1981_ukupno             = 2861
| g1981_muslimani          = 476
| g1981_srbi               = 179
| g1981_hrvati             = 1800
| g1981_jugosloveni        = 329
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 32
| g1981_albanci            = 16
| g1981_madjari            = 1
| g1981_romi               = 4
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 2118
| g1971_muslimani          = 433
| g1971_srbi               = 275
| g1971_hrvati             = 1268
| g1971_jugosloveni        = 45
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 41
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madjari            = 1
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 1671
| g1961_muslimani          = 51
| g1961_srbi               = 419
| g1961_hrvati             = 903
| g1961_jugosloveni        = 227
| g1961_slovenci           = 10
| g1961_crnogorci          = 41
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madjari            = 2
| g1961_makedonci          = 3
}}

== Privred ==

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska. Najpoznatiji proizvod sa područja općine Kiseljak je mineralna voda – Kiseljak.

Godine 1659. turski je putopisac [[Evlija Čelebija]] prvi upozorio na ljekovitost kisele vode:
:: '' Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali &quot;Ekši su&quot;, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jedno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.''

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet:
::'' Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije tačno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima [[magnezij]]a i [[Željezo|željeza]]. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziti za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.''

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim naučno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza hroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U selu Zabrđe je izvor termo-mineralne vode ''Toplica'', kapaciteta 30 dm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30&amp;nbsp;°C.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s : ''Park'', ''Kiseljačić'', ''Podgaj'' i ''Bio-han''. Izvore ''Park'' i ''Kiseljačić'' eksploatira ''Sarajevski kiseljak'' sa godišnjom produkcijom od 35 miliona litara mineralne vode.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo privredno razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na području općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeća: tvornica konfekcije ''Globus'', tvornica mineralne vode ''Sarajevski kiseljak'', tvornica ''Zrak''-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica ''Tehnoplin.''

== Klima ==

Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1&amp;nbsp;°C, pri čemu je najtoplije u julu, kad je prosječna temperatura 18,5&amp;nbsp;°C, a najhladnije u januaru - 1,8&amp;nbsp;°C. Najviše padavina bilježi se u julu i oktobru i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za razlicite turističke aktivnosti.

== Kultura ==
Glavna kulturna manifestacija nekada su bile Kiseljačke večeri kulture (KVEK).

Danas su nosioci glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD &quot;Napredak&quot; i podružnica Bošnjačke zajednice kulture &quot;Preporod&quot;, čiji rad je obnovljen odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH. Veće kulturne manifestacije su likovne kolonije, Dani kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole &quot;Kiseljak&quot;, Bajramske svečanosti, izložbe slika u hotelu Dalmacija, Preporodove likovne i fotografske radionioce i dr.

Narodno sveučilište također je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kiseljak nalaze se sljedeći spomenici:

* &quot;[[Arheološko područje Podastinje|Prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju]]&quot; (spomenička cjelina i historijsko područje),  
* &quot;[[Nekropola Zabrđe u Lepenici|Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice]]&quot; (historijsko područje),
* &quot;[[Stari grad Kaštele]]&quot;  (historijsko područje).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=idgrad:undefined:50 |2= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kiseljak) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Mjesne zajednice ==

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:
     
*Bukovica 
Obuhvata naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići.
Ukupan broj stanovnika 1.101.
Predsjednik mjesne zajednice: Bašić Nermin iz Bukovice.

*[[Lepenica (Kiseljak)|Lepenica]]
Obuhvata naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica.
Ukupan broj stanovnika je 2.640.

*Draževići
Obuhvata naselja: Draževići, Radanovići, Buzuci, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci.
Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.

*Brnjaci
Obuhvata naselja: Brnjaci, Čalikovac, Paretak i Ljetovik.
Ukupan broj stanovnika 1.414.
Predsjednik mjesne zajednice je: Kapetanović Miroslav sa Brnjaka.

*Topole
Obuhvata naselja: Duhri i Potkraj.
Ukupan broj stanovnika je 900.
Predsjednik mjesne zajednice je: Mujić Sead iz Duhra.

*Kiseljak
Obuhvata naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo.
Ukupan broj stanovnika je: 6.119.

*Gromiljak
Obuhvata naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići.
Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.

*Brestovsko
Obuhvata naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče.
Ukupan broj stanovnika je 2.991.

*Bilalovac
Obuhvata naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići.
Ukupan broj stanovnika je 1.943.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kiseljak Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.opcina-kiseljak.org/ Zvanični sajt općine Kiseljak]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Kiseljak}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Kiseljak|*]]</text>
      <sha1>67pcsknkztntcsplw06zpdz7qb0ghx3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425432</id>
      <parentid>3425422</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T16:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25501" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Kiseljak (čvor)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Kiseljak
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Općina Kiseljak
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2
| image1                 = Kiseljak nebo 1.JPG
| image2                 = Crkva sv. Ilije proroka, Kiseljak 1282.jpg
| image3                 =
| image4                 =
| image5                 = Sarajevski kiseljak 2.jpg
}}
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = 
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Coat of arms Kiseljak.svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = BiH municipality location Kiseljak.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Kiseljak u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|43|56|35.0|N|18|04|38.5|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Mladen Mišurić-Ramljak&lt;ref name=&quot;Izbori_2016&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&amp;langId=1#/8/115/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kiseljak |work=izbori.ba |access-date= 27. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = Koalicija [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]/[[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića|HSS SR]]
| površina_naselja           = 2.64
| površina_općine            = 160.10
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 502
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 3554
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 20722
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 71 250
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 125067&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 10472
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.opcina-kiseljak.org/}}
| fusnote                    = 
}}
'''Kiseljak''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Geografija ==
Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorija na kojem je naselje razvijeno, dio je kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške ćuprije na jugu, do [[Gromiljak]]a na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša, Zahor i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.423 m. Kroz Kiseljak protječe rijeka [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenica]], koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u rijeku Fojnicu. Po popisu iz 1991. godine, općina Kiseljak imala je 24.164 stanovnika, od toga u gradu Kiseljaku - 3.412.

== Historija ==
=== Neolit ===
Najstariji pronađeni tragovi ljudske djelatnosti na području današnjeg Kiseljaka potiču još iz [[neolit]]a. Jedno od naselja iz mlađeg kamenog doba ležalo je na prostoru između katoličke crkve i hotela &quot;Dalmacija&quot;, a drugo u [[Han Ploča|Han-Ploči]]. Na [[Banbrdo|Banbrdu]] i na brdu Rat u Draževicima također su nađeni tragovi starih naselja, čiju kulturnu pripadnost je, zbog pomanjkanja tipičnih primjeraka, bilo nemoguće utvrditi.

=== Ilirsko i Rimsko doba ===
U zaseoku Ukučevci je 1908. godine pronadena [[Iliri|ilirska]] kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. U selu[[Podastinje]] su pronađeni tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukučevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje [[bronzano doba]], a [[Gradine kod Kiseljaka|gradina]], kako je u svom radu &quot;Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja&quot; naveo dr. [[Pavao Andelić]], spada medu najveće u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_Podastinje%20BOS,%20lkt.pdf |title=Spomenička cjelina i historijsko područje – prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju, općina Kiseljak |work=KONS.gov.ba |access-date=18. 5. 2017 |archive-date=31. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831070549/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_Podastinje%20BOS,%20lkt.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom. Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronaden 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]] u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u [[Fojnica|Fojnici]]. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

=== Srednji vijek ===
Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su [[stećci]]. Ima ih na stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalica u Zabrđu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_nekropola%20Zabrdje%20BH.pdf |title=Historijsko područje – Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, općina Kiseljak |work=KONS.gov.ba |access-date=18. 5. 2017 |archive-date=31. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210831070501/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kiseljak_nekropola%20Zabrdje%20BH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva &quot;Biskupov grob&quot;.

U Srednjem vijeku područje Kiseljaka je pripadalo župi [[Lepenica]], koja se prvi put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju.

Prije gotovo pet i po vijekova sultan [[Mehmed el Fatih]] osvojio je Bosnu. Da će pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru, odlučio je na Milodražu, lokalitetu izmedu Kiseljaka i Fojnice, nakon što je s obližnjeg brda Kaštela pred njega sišao fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi ispovijedanja katoličke vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici.

=== Osmansko doba ===
Nakon dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]], župe se zamijenjuju nahijama, a već sredinom 16. vijeka spominje se nahija Lepenica i u njoj sela Duhre i Gojakovac.

Sam Kiseljak prvi put se spominje 1531. godine, u putopisu Slovenca [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]]. Početkom tog vijeka izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, [[karavan-saraj]] (han) i kuću za azape (stražare). O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5. jula 1565. godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada.

Do sljedećeg spomena Kiseljaka prošlo je više od stotinu godina. Naime, 1659. godine, turski putopisac [[Evlija Čelebija]] opisao je sve pogodnosti koje nude izvori kisele vode, te spomenuo da je trgovci &quot;pune i raznose od vilajeta do vilajeta&quot;. Već sam spomen hana i trgovine kiselom vodom jasno nam govori da je Kiseljak prolazno mjesto. Pored toga, putopisac kaže da Kiseljak ima tri stotine kuća.&lt;ref&gt;Čelebija, Evlija, (2012), ''Putopisi'', str. 47–48, preveo: Hazim Šabanović&lt;/ref&gt;

Francuzi Maseliere i A. Chaumette des Fosses borave u Kiseljaku od 1806. do 1807. zapisavši da se kisela voda odavde izvozi u [[Dubrovnik]], a Richard von Erco u svom izvještaju iz 1846. spominje Kiseljak kao mjesto u koje gosti dolaze čak iz Carigrada. Poznati francuski geolog Ami Boue, koji je u Bosni boravio u dva navrata izmedu 1836. i 1838. također spominje kiselu vodu, nazvavši je izvrsnom, te napomenuvši da Kiseljak preko ljeta posjećuje &quot;toliko ljudi da ih tri gostionice ne mogu smjestiti&quot;.

=== Novo doba ===
Današnji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljujući mnogim izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i banjskog centra. Nakon austrougarske okupacije, Kiseljak se jače razvija kao banjsko mjesto, te središte trgovine i obrta. Neposredno iza [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nastupila je stagnacija u razvoju, da bi tridesetih godina Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo oživio. Poslije Drugog svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varošicu i postaje središte jedne relativno velike regije.

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Kiseljaka|Spisak naseljenih mjesta u općini Kiseljak}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Kiseljak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kiseljak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 10472
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 59/60) |work=fzs.ba |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 18. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20722
| g2013_bosnjaci           = 7838
| g2013_srbi               = 409
| g2013_hrvati             = 11823
| g2013_bosanci            = 69
| g2013_romi               = 220
| g2013_muslimani          = 93
| g2013_bosanciihercegovci = 15
| g2013_albanci            = 11
| g2013_jugosloveni        = 5
| g2013_crnogorci          = 11
| g2013_turci              = 71
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_pravoslavci        = 4
| g2013_nisu_izjasnili     = 85
| g2013_nepoznato          = 19
| g1991_jugosloveni        = 600
| g1981_ukupno             = 21039
| g1991_ukupno             = 24164
| g1991_muslimani          = 9778
| g1991_srbi               = 740
| g1991_hrvati             = 12550
| g1991_jugosloveni        = 600
| g1981_ukupno             = 21039
| g1981_muslimani          = 7841
| g1981_srbi               = 785
| g1981_hrvati             = 11218
| g1981_jugosloveni        = 818
| g1981_slovenci           = 3
| g1981_crnogorci          = 47
| g1981_albanci            = 26
| g1981_madjari            = 3
| g1981_romi               = 180
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 18335
| g1971_muslimani          = 6822
| g1971_srbi               = 924
| g1971_hrvati             = 10389
| g1971_jugosloveni        = 55
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 54
| g1971_albanci            = 19
| g1971_madjari            = 1
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 15538
| g1961_muslimani          = 3889
| g1961_srbi               = 1169
| g1961_hrvati             = 8855
| g1961_jugosloveni        = 1504
| g1961_slovenci           = 11
| g1961_crnogorci          = 52
| g1961_albanci            = 9
| g1961_madjari            = 2
| g1961_makedonci          = 4
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Kiseljak ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Kiseljak
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 125067
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 3554
| g2013_bosnjaci           = 477
| g2013_srbi               = 115
| g2013_hrvati             = 2853
| g2013_bosanci            = 20
| g2013_romi               = 11
| g2013_muslimani          = 12
| g2013_bosanciihercegovci = 4
| g2013_albanci            = 5
| g2013_jugosloveni        = 3
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 32
| g2013_nepoznato          = 6
| g1991_ukupno             = 3412
| g1991_muslimani          = 703
| g1991_srbi               = 167
| g1991_hrvati             = 2063
| g1991_jugosloveni        = 292
| g1981_ukupno             = 2861
| g1981_muslimani          = 476
| g1981_srbi               = 179
| g1981_hrvati             = 1800
| g1981_jugosloveni        = 329
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 32
| g1981_albanci            = 16
| g1981_madjari            = 1
| g1981_romi               = 4
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 2118
| g1971_muslimani          = 433
| g1971_srbi               = 275
| g1971_hrvati             = 1268
| g1971_jugosloveni        = 45
| g1971_slovenci           = 8
| g1971_crnogorci          = 41
| g1971_albanci            = 16
| g1971_madjari            = 1
| g1971_makedonci          = 9
| g1961_ukupno             = 1671
| g1961_muslimani          = 51
| g1961_srbi               = 419
| g1961_hrvati             = 903
| g1961_jugosloveni        = 227
| g1961_slovenci           = 10
| g1961_crnogorci          = 41
| g1961_albanci            = 6
| g1961_madjari            = 2
| g1961_makedonci          = 3
}}

== Privred ==

Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska. Najpoznatiji proizvod sa područja općine Kiseljak je mineralna voda – Kiseljak.

Godine 1659. turski je putopisac [[Evlija Čelebija]] prvi upozorio na ljekovitost kisele vode:
:: '' Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali &quot;Ekši su&quot;, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jedno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.''

Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-paši, opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet:
::'' Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije tačno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima [[magnezij]]a i [[Željezo|željeza]]. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziti za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.''

Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na liječenje po čemu je grad Kiseljak jako poznat. Kiseljačka mineralna voda ispitana je u renomiranim naučno-istraživačkim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, ugljičnim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomično masažom, parafinskim oblogama i medikamentima postižu se zavidni rezultati u liječenju niza hroničnih oboljenja (šećerna bolest, želučano – crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poremećaji metabolizma, reumatska oboljenja….

U selu Zabrđe je izvor termo-mineralne vode ''Toplica'', kapaciteta 30 dm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s, čija je izlazna temperatura 25 – 30&amp;nbsp;°C.

Na području Kiseljaka su kaptirana četiri mineralna izvora izdašnosti od oko 5 dm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s : ''Park'', ''Kiseljačić'', ''Podgaj'' i ''Bio-han''. Izvore ''Park'' i ''Kiseljačić'' eksploatira ''Sarajevski kiseljak'' sa godišnjom produkcijom od 35 miliona litara mineralne vode.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Kiseljak se poslije ratova brzo privredno razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na području općine postojala sljedeća državna proizvodna poduzeća: tvornica konfekcije ''Globus'', tvornica mineralne vode ''Sarajevski kiseljak'', tvornica ''Zrak''-auto-elektro oprema, preduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji, tvornica ''Tehnoplin.''

== Klima ==

Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1&amp;nbsp;°C, pri čemu je najtoplije u julu, kad je prosječna temperatura 18,5&amp;nbsp;°C, a najhladnije u januaru - 1,8&amp;nbsp;°C. Najviše padavina bilježi se u julu i oktobru i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za razlicite turističke aktivnosti.

== Kultura ==
Glavna kulturna manifestacija nekada su bile Kiseljačke večeri kulture (KVEK).

Danas su nosioci glavnog dijela kulturnih manifestacija podružnica HKD &quot;Napredak&quot; i podružnica Bošnjačke zajednice kulture &quot;Preporod&quot;, čiji rad je obnovljen odmah nakon što je obnovljen rad Društva u BiH. Veće kulturne manifestacije su likovne kolonije, Dani kruha, te organizaciju umjetničkih izložbi u Umjetničkom paviljonu Srednje škole &quot;Kiseljak&quot;, Bajramske svečanosti, izložbe slika u hotelu Dalmacija, Preporodove likovne i fotografske radionioce i dr.

Narodno sveučilište također je aktivno: okuplja mažoretkinje, omogućuje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knjižnica.

=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kiseljak nalaze se sljedeći spomenici:

* &quot;[[Arheološko područje Podastinje|Prahistorijska gradina, kasnoantička utvrda – refugij, ostaci kasnoantičke crkve posvećene sv. Luciji i nekropole sa stećcima u Podastinju]]&quot; (spomenička cjelina i historijsko područje),  
* &quot;[[Nekropola Zabrđe u Lepenici|Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice]]&quot; (historijsko područje),
* &quot;[[Stari grad Kaštele]]&quot;  (historijsko područje).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=idgrad:undefined:50 |2= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kiseljak) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Mjesne zajednice ==

U općini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:
     
*Bukovica 
Obuhvata naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovići.
Ukupan broj stanovnika 1.101.
Predsjednik mjesne zajednice: Bašić Nermin iz Bukovice.

*[[Lepenica (Kiseljak)|Lepenica]]
Obuhvata naselja: Kuliješ, Azapovići, Tulica, Homolj, Boljkovići, Gojakovac, D.Žeželovo, G. Žeželovo, Čubren i Ivica.
Ukupan broj stanovnika je 2.640.

*Draževići
Obuhvata naselja: Draževići, Radanovići, Buzuci, D. Kovači, G. Kovači, Han Ploča i Grahovci.
Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.

*Brnjaci
Obuhvata naselja: Brnjaci, Čalikovac, Paretak i Ljetovik.
Ukupan broj stanovnika 1.414.
Predsjednik mjesne zajednice je: Kapetanović Miroslav sa Brnjaka.

*Topole
Obuhvata naselja: Duhri i Potkraj.
Ukupan broj stanovnika je 900.
Predsjednik mjesne zajednice je: Mujić Sead iz Duhra.

*Kiseljak
Obuhvata naselja: Čizma, Kiseljak, Parževići, Podastinje, Završje, G. Palež, D. Palež, Borina, Rotilj i Podastinjsko Brdo.
Ukupan broj stanovnika je: 6.119.

*Gromiljak
Obuhvata naselja: Gromiljak, Višnjica, Jehovac, Višnjica Polje, Višnjica Mahala, Višnjica Gaj, Svinjarevo, Behrići, Bliznice, Kotačala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Križići, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katunište, Stojkovići.
Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.

*Brestovsko
Obuhvata naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovići, Gunjače, Krčevine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demići, Hadrovci, Rauševac, Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odrče.
Ukupan broj stanovnika je 2.991.

*Bilalovac
Obuhvata naselja: Datići, Pobrđe Milodraž, Maslinovići, Bilalovac, Brizje, Radeljevići, Markovići, Šahinovići, Miroševići.
Ukupan broj stanovnika je 1.943.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kiseljak Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
*[http://www.opcina-kiseljak.org/ Zvanični sajt općine Kiseljak]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Kiseljak}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Kiseljak|*]]</text>
      <sha1>dippq3hb4xiahjrl15cely3422hsaln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Velež Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5507</id>
    <revision>
      <id>3425499</id>
      <parentid>3424799</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T10:22:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evropski nastupi */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29186" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #EF0000
| Ime kluba         = FK Velež Mostar
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br/&gt;Velež Mostar&lt;br /&gt;
| Grb               = FK Velež Mostar logo.svg
| veličina_grba     = 160px
| Nadimak           = ''Rođeni''
| Osnovan           = {{Početni datum i godine|1922|6|26}}
| Lokacija          = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion           = [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|Rođeni]]
| Kapacitet         = 7.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = {{ZD|BiH}} Senad Husnić
| Trener            = {{ZD|BiH}} [[Amar Osim]]
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Adema Buća 6, &lt;br /&gt;88104 Mostar&lt;br /&gt;
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 5. mjesto
| Prethodna sezona  = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]])
| Webstranica       = {{URL|fkvelez.ba}}
| Trenutna sezona   = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|20px]] [[FK Velež Mostar – sezona 2021/2022.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1        = _velezmostar2122h
| uzorak_t1         = _velezmostar2122h
| uzorak_dr1        = _velezmostar2122h
| uzorak_š1         = _velezmostar2122h
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = EF0000
| tijelo1           = EF0000
| desna ruka1       = EF0000
| šorc1             = EF0000
| čarape1           = EF0000
| uzorak_lr2        = _velezmostar2122a
| uzorak_t2         = _velezmostar2122a
| uzorak_dr2        = _velezmostar2122a
| uzorak_š2         = _velezmostar2122a
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
}}
{{Velež Mostar}}
'''Fudbalski klub Velež Mostar''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Mostar]]a, [[Bosna i Hercegovina]]. Osnovan je 1922. godine. Bio je član [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]] u njenoj prvoj sezoni ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01]]). Dvostruki je osvajač [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupa Maršala Tita]]. Nadimak kluba glasi ''&quot;Rođeni&quot;'', a tradicionalna boja je crvena. Domaće utakmice igra na [[stadion]]u [[Stadion &quot;Rođeni&quot;|&quot;Rođeni&quot;]] u [[Mostar]]u.

== Historija ==
Historija fudbalskog kluba Velež počinje 26. juna 1922. godine.

Koristeći se iskustvima iz drugih krajeva tadašnje države, u Mostaru je, početkom 1922. godine, prihvaćena inicijativa za osnivanjem radničkog športskog društva koje bi kako okupljalo radnike i druge ljubitelje fudbala u Mostaru, tako i predstavljalo jedan od snažnih punktova za jačanje radničke klase i borbe za njena radnička i socijalna prava.

Sama inicijativa potekla je od Gojka Vukovića, revolucionara i uglednog građanina Mostara koji je u tom periodu uživao veliki autoritet, ne samo među radnicima nego i kod ostalih građana. Tako su u ljeto 1922. godine na poljani kod Sjevernog logora, u zakazano vrijeme, okupljenim radnicima i đacima mahom Učiteljske škole pročitana prva Pravila kluba kao i imena predviđenih rukovodilaca.

Osnivačka skupština novoformiranog Radničkog športskog društva održana je 26. juna 1922. godine te su istog dana vlastima na verifikaciju predata i Pravila kluba radi zakonom predviđenog odobrenja.

Kada se raspravljalo o imenu kluba, bilo je više prijedloga, ali kada je predloženo ime obližnje [[Velež (planina)|planine]] Velež, jednom od simbola [[Mostar|Grada]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], prisutni su se pogledali i nakon što je jedan od prisutnih glasno izrazio svoju saglasnost i ostali su prihvatili ime VELEŽ. Prvi dresovi bili su bijele i crne boje, a razlog za to bila je neimaština. U dresovima crvene boje fudbaleri Veleža zaigrali su tek 1925. godine, a u Mostar ih je iz Zagreba donio tadašnji član Uprave Vaso Pucarić.

Prvu Upravu kluba činili su Anđelko Vlaho ''(predsjednik)'', Ranko Slijepčević ''(potpredsjednik)'', Borivoje Janjoš ''(prvi sekretar)'', Ljubomir Basta ''(drugi sekretar)'', Rudolf Beltram ''(blagajnik)'', te članovi Nadzornog odbora Mihajlo Cvetković, Milan Pavić i Bogdan Tepšić, a prvi kapiten Kluba bio je Lazar Radić.

Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, Velež igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vučijak, Ljubo Zrimšek, Savo Turanjin, Mile Pavić, Lazar Radić, Milan Rajković, Bogdan Tepšić, Ranko Slijepčević, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan još nepoznat čovjek iz Srbije, koji je u Mostaru tražio posao.

U svojim prvim danima Velež je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onima iz drugih gradova. Godine 1924. bio je finalist olimpijskog turnira u Mostaru. Već u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934/1935.|1934/35.]] ubrajao se među kvalitetnije bosanskohercegovačke klubove. Veležu je privremeno zabranjivan rad. Još okrutniju sudbinu doživio je 1940, kad su Veležova vrata bila zapečaćena. To se desilo poslije utakimce sa [[Podgorica|podgoričkom]] &quot;Crnom Gorom&quot;, igrane na godišnjicu napada [[Treći Rajh|Njemačke]] na [[Poljska|Poljsku]], nakon čega su uslijedile demonstracije i uzvikivanje parola poput &quot;Dolje [[fašizam]]!&quot;

U martu 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], a u tom timu Veleža bili su [[Žarko Barbarić]], [[Mensud Dilberović]], [[Dane Prajo]], [[Anton Bolfek]], [[Hamdija Ćemalović]], [[Vlado Slišković]], [[Muhamed Mujić]], [[Hasan Momić]], [[Haldun Leo Hrvić]] i [[Slavko Hudarin]]. Velež se u prvoligaše vratio u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1955/1956.|1955/56.]] i ostaje u ovoj konkurenciji sve do [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]]. Igrao je sve do takmičarske [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1991/1992|1991/92.]] da bi [[Rat u BiH|ratom 1992.]] okončao takmičenje. Najveće uspjehe u prvenstvu države ostvario je u sezonama [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1972/1973.|1972/73]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1973/1974.|1973/74.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1987/1988.|1987/88]], kad je na kraju sezone osvajao drugo mjesto. Titula prvaka bila mu je najbliža 1973/74, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva 1987/88. bio je na prvom mjestu.

U Veležu je stasao veliki broj državnih reprezentativaca, članova svih selekcija. U državnoj reprezentaciji igrali su: [[Enver Marić]], [[Boro Primorac]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Blaž Slišković]], [[Vladimir Matijević]], [[Ivica Barbarić]], [[Sead Kajtaz]], [[Muhamed Mujić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Vahid Halihodžić]], [[Predrag Jurić]], [[Semir Tuce]] i [[Meho Kodro]].

=== U kupu, do finala ===
[[Datoteka:VFCgrb.jpg|130px|mini|lijevo|Grb FK Veleža 2000-2008.]]
Velež je četiri puta bio finalist [[Kup Jugoslavije|Kupa Jugoslavije]]. Dva puta su osvojili veliki srebreni trofej što je i najveći uspjeh jednog bosanskohercegovačkog tima u tom takmičenju. Do prvog su stigli [[Kup Jugoslavije u nogometu 1980/1981.|1981]], kad su sa trenerom  [[Miloš Milutinović|Miloša Milutinovića]] trofej izborili: [[Enver Marić]] ([[kapiten (nogomet)|kapiten]]), [[Avdo Kalajdžić]], [[Aleksandar Micić]], [[Dubravko Ledić]], [[Vladimir Matijević]], [[Veselin Đurasović]], [[Dragan Okuka]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Adnan Međedović]], [[Vladimir Skočajić]] i rezerve [[Momčilo Vukoje]] i [[Mirsad Mulahasanović]].

U finalu je pobijeđen [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] rezultatom 3:2. Trebalo je proći pet godina da &quot;veležovci&quot; po drugi osvoje Kup [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] godine u sastavu: [[Vukašin Petranović]], [[Draženko Prskalo]], [[Goran Jurić]], [[Nenad Bijedić]], [[Vladimir Matijević]] (kapiten), [[Ismet Šišić]], [[Sead Kajtaz]], [[Vladimir Skočajić]], Predrag Jurić, [[Anel Karabeg]], [[Vladimir Gudelj]] i [[Semir Tuce]]. Njihov trener bio je [[Duško Bajević]], a u finalu je savladan [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] sa 3:1.

Velež je prvi put bio finalist kupa [[Kup Jugoslavije u nogometu 1957/1958.|1958]]. Akteri toga događaja bili su [[Zdravko Brkljačić]], [[Mensud Dilberović]], [[Meho Handžić]], [[Zdravko Rodin]], [[Nikola Benco]], [[Kruno Radiljević]] (kapiten), [[Milan Maksimović]], [[Franjo Džidić]], [[Omer Oručević]], [[Šefik Alajbegović]] i [[Milorad Lazović]]. Tada je ekipu vodio [[Radomir Čabrić]], a protivnik je bila [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]. Rezultat je bio 0:4 za Zvezdu.

Posljednje učešće Veleža u kupu bilo je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1988/1989.|1989.]] Igrali su: Petranović, [[Mili Hadžiabdić]], [[Ismet Šišić]] ([[Ahmed Gosto]]), [[Ivica Barbarić]], [[Veselin Đurasović]], [[Ibro Rahimić]], [[Zijad Repak]], [[Zdenko Jedvaj]] ([[Damir Čerkić]]), [[Predrag Jurić]], [[Anel Karabeg]] i [[Semir Tuce]] (kapiten), a predvodio ih je [[Žarko Barbarić]]. Protivnik je bio [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]], a rezultat 6:1.

=== Velež u Evropi ===
&quot;Rođeni&quot; su 6 puta izlazili na evropsku scenu: 4 puta u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] i 2 puta u [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupu pobjednika kupova]]. Najuspješnije su učestvovali od jeseni 1974. do proljeća 1975. kad su stigli do četvrtfinala Kupa UEFA. Dotad su eliminirali moskovski [[FK Spartak Moskva|Spartak]], zatim bečki [[Rapid Beč|Rapid]] i engleski [[Derby County FC|Derby County]], da bi sa golom manjka (1:0, 0:2) izgubili u holandskom gradu [[Enschede]]u protiv [[FC Twente|Twentea]]. Dres Veleža nosili su: [[Slobodan Mrgan]], [[Miomir Meter]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Marko Colić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Jadranko Topić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Momčilo Vukoje]], [[Slavko Njeguš]], [[Mirsad Mulahasanović]], [[Dubravko Ledić]], [[Marijan Kvesić]], [[Milidrag Hodžić,]] [[Dragan Okuka]] i [[Ahmed Glavović]] sa trenerom] [[Sulejman Rebac|Sulejmanom Repcom]]. Godine 1988. Velež je stigao do 1/8 finala Kupa UEFA s trenerom Žarkom Barbarićem.

Ostat će upamćen i veliki dvoboj sa slavnom [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]]. Na prepunom Bijelom brijegu, pred više od 33.000 gledalaca, Velež je slavio 2:1, ali rezultat iz Dortmunda glasio je 2:0 u korist Borussije.

Velež je bio finalist [[Mitropa kup|Srednjoevropskog kupa]] 1975. i pobjednik Balkanskog kupa 1981. Učestvovao je i na Rapan kupu (1962. i 1963). Rođeni su imali i nekoliko uspješnih turneja po inozemstvu. To su, prije svih, one po Srednjoj i Južnoj Americi i Dalekom istoku i Australiji.

Od 1965. do 1992. Mostar i Velež bili su domaćini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je viđena 31 ekipa, među kojima i 16 stranih – 2 reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom na toj reviji učestvovali su timovi iz Austrije, Mađarske, Čehoslovačke, Rumunije, Njemačke, Švicarske, Poljske, Irana, SSSR-a, kao i s prostora bivše Jugoslavije, izuzev iz Makedonije. ''Rođeni'' su na svom tradicionalnom turniru bili prvi čak 15 puta.

=== Nogometna škola ===
Godine 1989. u četvrtom pokušaju (finalisti i 1969, 1977, 1987) i juniori Veleža osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednički trofej bio je u rukama Nenada Džidića (kapiten), Siniše Spaića, Slavena Muse, Zvonimira Matkovića, Dražena Madunovića, Sanjina Pintula, Nikole Jokišića, Asmira Džafića, Nikole Juričića, Damira Vučića (Marina Pušića) i Darmina Begića, a njihov trener bio je Salem Halilhodžić.

== Uspjesi ==
{| valign=top
|-
|valign=top|
*'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2021/2022.|2021/22.]]
*'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1980/81, 1985/86.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1958, 1989.
*'''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 1972/73, 1973/74, 1986/87.
*'''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga Jugoslavije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1951/52, 1954/55.
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2005/06, 2018/19.
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2003/04, 2004/05.
|valign=top|
*'''[[Mitropa kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1976.
*'''[[Balkanski nogometni kup|Balkanski kup]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1981.
*'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]'''
**1/4 finale '''(1)''': 1981.
|}

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 20. April 2021.''
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}

{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=MAK|ime=Konstantin Cheshmedjiev|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=Denis Zvonić|poz=O}} ([[Kapiten (nogomet)|kap.]])
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BIH|ime=Samir Zeljković|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Omar Pršeš|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=Mehmed Ćosić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Obren Cvijanović|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=Seid Behram|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Haris Ovčina|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=BIH|ime=Adnan Bobić|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=SRB|ime=Slaviša Radović|poz=O}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BRA|ime=Ubiratan Brandao de Souza|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BIH|ime=Melvin Osmić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=Nermin Alagić|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ARG|ime=Fernando Dario Ferreyra|poz=O}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=Dino Hasanović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=BIH|ime=Edo Vehabović|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Nemanja Anđušić|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=BIH|ime=Faris Zubanović|poz=N}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=Samir Radovac|poz=V}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=93|nac=BIH|ime=Slaviša Bogdanović|poz=G}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=SRB|ime=Dejan Georgijević|poz=N}}{{Nogometna ekipa igrač|br=13|ime=Vedran Kjosevski|nac=BIH|poz=G}}{{Nogometna ekipa igrač|br=33|ime=Harun Jelovac|nac=BIH|poz=O}}{{Nogometna ekipa igrač|br=20|ime=Dževad Sijamija|nac=BIH|poz=N}}{{Nogometna ekipa igrač|br=17|ime=Dženit Hajdarević|nac=BIH|poz=N}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000/01.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 69
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001/02.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 17/20
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2003/2004.|2003/04.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 58
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004/05.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 63
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 64
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
|-
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
|-
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 9
|-
|[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
|[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 55
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 76
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 61
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|}

== Evropski nastupi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; text-align: center;&quot;
! width=&quot;60&quot;|Sezona
! width=&quot;150&quot;|Takmičenje
! width=&quot;30&quot;|Runda
! width=&quot;190&quot;|Protivnik
! width=&quot;30&quot;|Domaćin
! width=&quot;30&quot;|Gost
! width=&quot;90&quot;|Ukupno
|-
| [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74.]]
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ČSSR}} [[1. FC Tatran Prešov|Tatran Prešov]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|2–4
| 3–5
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75.]]
| rowspan=4|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SSSR}} [[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–3
| 3–3 (g. u g.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|AUT}} [[SK Rapid Beč|Rapid Beč]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–1
|-bgcolor=#EEEEEE
| R3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|4–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–3
| 5–4
|-bgcolor=#EEEEEE
| ČF
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|HOL}} [[FC Twente|Twente]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 1–2
|- 
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1981/1982.|1981/82.]]
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|LUX}} [[Jeunesse Esch]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|6–1
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 7–2
|-
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJDR}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–2 (1–4 p.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova 1986/1987.|1986/87.]]
| rowspan=2|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|MAĐ}} [[Vasas SC|Vasas]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|3–2
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|2–2
| 5–2
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|BUG}} [[PFC Levski Sofija|Vitoša Sofija]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|4–3
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 4–5
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88.]]
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|5–0
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–3
| 5–3
|-
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SRNJ}} [[Borussia Dortmund]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–2
| 2–3
|-bgcolor=#EEEEEE
| rowspan=3|[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89.]]
| rowspan=3|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]
| R1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|KIP}} [[APOEL FC|APOEL]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|1–0
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|5–2
| 6–2
|-bgcolor=#EEEEEE
| R2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|POR}} [[CF Os Belenenses|Belenenses]]
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|0–0
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|0–0
| 0–0 (4–3 p.)
|-bgcolor=#EEEEEE
| R3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Hearts]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–3
| 2–4
|-
| rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]]
| rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV1
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|SJI}} [[Coleraine FC|Coleraine]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| 4–2
|-
| KV2
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|GRČ}} [[AEK Atina FC]]
| bgcolor=&quot;#ddffdd&quot;|2–1
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| 2–2 (3–2 p.)
|-
| KV3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠVE}} [[IF Elfsborg]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|1–4
| bgcolor=&quot;#ffffdd&quot;|1–1
| 2–5
|-
| rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2022/2023.|2022/23.]]
| rowspan=3|[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]
| KV2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MLT}} [[Ħamrun Spartans FC|Ħamrun Spartans]]
| bgcolor=&quot;#ffdddd&quot;|0–1
| 
|}

== Poznati igrači ==
{{div col|3}}
* {{ZD|JUG}} [[Nenad Bijedić]]
* {{ZD|JUG}} [[Ranko Borozan]]
* {{ZD|JUG}} [[Ivan Ćurković]]
* {{ZD|JUG}} [[Vladimir Gudelj]]
* {{ZD|JUG}} [[Semir Tuce]]
* {{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]]
* {{ZD|JUG}} [[Zoran Čampara]]
* {{ZD|JUG}} [[Damir Čerkić]]
* {{ZD|JUG}} [[Zlatko Dalić]]
* {{ZD|JUG}} [[Nikola Damjanac]]
* {{ZD|JUG}} [[Veselin Đurasović]]
* {{ZD|JUG}} [[Esad Dugalić]]
* {{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]]
* {{ZD|JUG}} [[Anto Grabo]]
* {{ZD|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]]
* {{ZD|JUG}} [[Džemal Hadžiabdić]]
* {{ZD|JUG}} [[Mili Hadžiabdić]]
* {{ZD|JUG}} [[Blaž Slišković]]
* {{ZD|JUG}} [[Tarik Hodžić]]
* {{ZD|JUG}} [[Perica Ivetić]]
* {{ZD|JUG}} [[Sead Kajtaz]]
* {{ZD|SSSR}} [[Aleksej Prudnjikov]]
* {{ZD|BIH}} [[Meho Kodro]]
* {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
* {{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]]
* {{ZD|BIH}} [[Zlatko Đorić]]
* {{ZD|BIH}} [[Amer Jugo]]
* {{ZD|BIH}} [[Dejan Janković]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]]
* {{ZD|BIH}} [[Admir Vladavić]]
* {{ZD|BIH}} [[Danijel Majkić]]
* {{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]]
* {{ZD|BIH}} [[Alidin Hajdarović]]
* {{ZD|BIH}} [[Amir Zolj]]
* {{ZD|BIH}} [[Adis Obad]]
* {{ZD|BIH}} [[Admir Velagić]]
* {{ZD|BIH}} [[Asim Škaljić]]
* {{ZD|BIH}} [[Armel Škaljić]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|3}}
*{{ZD|JUG}} [[Bernard Hügl]] (1953–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1955–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Gustav Lechner]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[D. Filipović]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Domagoj Kapetanović]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Mirko Kokotović]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Haldun Hrvić]] (1967–1968)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1968–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Vukašin Višnjevac]] (1977–1980)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Milutinović]] (1980–1982)
*{{ZD|JUG}} [[Muhamed Mujić]] (1982–1983)
*{{ZD|JUG}} [[Dušan Bajević]] (1983–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Žarko Barbarić]] (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Salem Halilhodžić]] (1989–1990)
*{{ZD|JUG}} [[Enver Marić]] (1990)
*{{ZD|JUG}} [[Franjo Džidić]] (1990–1992)
*{{ZD|BIH|1992}} [[Zejnil Selimotić]] (1994–1996)
*{{ZD|BIH|1992}} [[Sedin Tanović]] (1996–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (1998–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2002–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2003)
*{{ZD|BIH}} [[Mensud Duraković]] (2003)
*{{ZD|BIH}} [[Husnija Arapović]] (2003–2005)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Šešlija]] (2005–2007)
*{{ZD|BIH}} [[Kemal Hafizović]] (2007)
*{{ZD|BIH}} [[Anel Karabeg]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Emir Tufek]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Abdulah Ibraković]] (2008–2010)
*{{ZD|BIH}} [[Veselin Đurasović]] (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Enes Spahić]] ''(privremeno)'' (2010)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2011)
*{{ZD|BIH}} [[Mirza Varešanović]] (2011–2012)
*{{ZD|BIH}} [[Adnan Dizdarević]] (2012)
*{{ZD|BIH}} [[Asmir Džafić]] (2012)
*{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2012–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Adis Obad]] ''(privremeno)'' (2015)
*{{ZD|MAK}} [[Dragi Kanatlarovski]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Zijo Tojaga]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Avdo Kalajdžić]] (2016)
*{{ZD|BIH}} [[Ibro Rahimić]] (2016–2019)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/ibro-rahimic-vise-nije-trener-fk-velez/328521 |title=Ibro Rahimić više nije trener FK Velež |work=sportsport.ba|access-date= 5. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;
*{{ZD|BIH}} [[Feđa Dudić]] (2019–2022)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2022–)
{{div col end}}

== Navijači ==
[[Datoteka:Mostarski rodjeni.png|mini|150px|Logo navijačke grupe Mostarski Rođeni]]
Navijači Veleža su poznati po svojoj vjernosti. Postoji nekoliko udruženja navijača Veleža, a najpoznatija su [[Red Army|Red Army Mostar]] i [[Mostarski Rođeni]].

== Također pogledajte ==
* [[Mostarski derbi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|FK Velež Mostar}}
{{portal|Nogomet|Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.fkvelez.ba/ Zvanični sajt]
* [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50163/profile/index.html FK Velež Mostar] na [[UEFA|UEFA.com]]
* [https://www.nfsbih.ba/stats/team/7857686/607-fk-velez/ FK Velež Mostar] na [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBiH.ba]]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=2679 FK Velež Mostar] na ''Soccerbaseu''
* [https://www.transfermarkt.com/fk-velez-mostar/startseite/verein/628/ FK Velež Mostar] na ''Transfermarktu''
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/velez-treci-put-pravi-stadion-prvi-put-vlastiti &quot;Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti&quot;], Ibrahim Sofić, [[Al Jazeera Balkans]], 4. 11. 2017.

{{FK Velež}}
{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Prva liga FBiH}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}

[[Kategorija:FK Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Velež]]
[[Kategorija:Sport u Mostaru|Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Velež]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>0jfc63kwjv65s4b5s6uitqk3ssj8hil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Missouri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11865</id>
    <revision>
      <id>3425418</id>
      <parentid>3407473</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.172.0.10</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69941" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Missouri
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Missouri'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| službeni_naziv =
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Illinois]]
* [[Arkansas]]
* [[Tennessee]]
* [[Kentucky]]
* [[Oklahoma]]
* [[Kansas]]
* [[Nebraska]]
* [[Iowa]]
}}
| moto = Salus populi suprema lex esto&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Zdravlje naroda je najviši zakon''&lt;/small&gt;
| nadimak = The Show Me State&lt;br&gt;
| slika =
| opis_slike =
| zastava = Flag of Missouri.svg
| simbol = Seal of Missouri.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 38| širina_minuta_glavnog_grada = 34| širina_sekundi_glavnog_grada = 36| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 92| dužina_minuta_glavnog_grada = 10| dužina_sekundi_glavnog_grada = 25| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviše_mjesto = planina Taum Sauk
| najviša_visina = 540
| najniža =
| najniža_lokacija = rijeka [[St. Francis]]
| najniža_visina = 70
| dužina = 480
| širina = 385
| površina = 180533
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 1,17%
| stanovništvo = 6083672 | stanovništvo_datum = 2015
| stanovništvo_gustoća  = 33.7
| osnovan = 24. savezna država
| date = 10. august 1821.
| vlada = 
| lider = [[Mike Parson]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = UTC-6/DST-5
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = MO
| pozivni broj =
| kod = US-MO | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Missouri in United States.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://mo.gov mo.gov]
| bilješka =
}}
'''Missouri''' ({{Audio|pomoć=ne|En-us-Missouri.ogg|izgovor}}; fonetski: ''Misuri'') jeste američka savezna država koja se nalazi na srednjem Zapadu Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot; /&gt; On je 21. savezna država po površini i 18. po broju stanovnika među 50 saveznih država u SAD. Missouri se sastoji iz 114 okruga i jednog nezavisnog grada [[Saint Louis|St. Louisa]]. Prema podacima iz popisa stanovništva SAD 2010. četiri najveća urbana područja u državi, poredano po broju stanovnika, su: St. Louis, [[Kansas City]], [[Springfield (Missouri)|Springfield]] i [[Columbia (Missouri)|Columbia]]. Statistički centar populacije cjelokupnih SAD po popisu iz 2010. bio je grad  [[Plato (Missouri)|Plato]] u [[Okrug Texas (Missouri)|okrugu Texas]].&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot; /&gt; Glavni grad Missourija je [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]. Teritorija na kojoj se nalazi današnji Missouri je kupljena od [[Francuska|Francuske]] kao dio kupovine Louisiane, da bi kasnije dio tog područja bio poznat kao ''teritorija Missouri''. Dio ove teritorije je primljen u američku federaciju kao 24. savezna država 10. augusta 1821. godine

Geografija Missourija je vrlo raznolika. Sjeverni dio države se nalazi u niziji ''Dissected Till'', dok južni dio leži u planinama Ozark (tzv. ''isprekidana'' visoravan), a [[Missouri (rijeka)|rijeka Missouri]] razdvaja ova dva područja. Država se nalazi na ušćima tri najveće rijeke [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]: ušće rijeka [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i Missouri nalazi se u blizini St. Louisa,&lt;ref name=&quot;mointro&quot; /&gt; a ušće rijeka [[Ohio (rijeka)|Ohio]] i Mississippi sjeverno od [[Missouri Bootheel|regije Bootheel]]. Početne tačke [[Pony Express]]a, željeznica [[Željeznica Santa Fe|Santa Fe]] i [[Željeznica Oregon|Oregon]] bile su u saveznoj državi Missouri.&lt;ref name=&quot;ponyex&quot; /&gt;

== Etimologija ==
Ime države potječe od [[Missouri (rijeka)|istoimene rijeke]], a koja je opet dobila ime po starosjedilačkom plemenu Missouri indijanaca koji su pričali plemenski Siouan jezik. Njih su govornici Miami-Illinois jezika nazivali ''ouemessourita'' (''wimihsoorita''&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot; /&gt;) u značenju &quot;oni koji izdubljuju kanue&quot;. Kako su Illini bili prvi domoroci koje su Evropljani susreli u ovoj regiji, oni su usvojili ime Illini za pleme Missourija.&lt;ref name=&quot;bartleby&quot; /&gt;

Za ime ''Missouri'' postoji nekoliko različitih vrsta izgovora među današnjim stanovnicima te države.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt; Dva najčešća izgovora su {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri.ogg|m|ɪ|ˈ|z|ɜr|i}} i {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri-2.ogg|m|ə|ˈ|z|ɜr|ə}}.&lt;ref name=&quot;websterm&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lance2003&quot; /&gt; Ova razlika u različitim izgovorima postoji od kraja 17. vijeka. Postoje i razne druge varijante u izgovoru ne samo u samom Missouriju nego i drugim dijelovima SAD, uključujući izgovor prvog samoglasnika, bilo kao nenaglašenog ''e'' ili čak ''i'', zatim srednjeg suglasnika ''s'' ili ''z'', te naglaska na drugom slogu i slično.&lt;ref name=&quot;oksford&quot; /&gt; Sve ove kombinacije fonetske realizacije se mogu čuti od govornika takozvanog ''američkog'' engleskog jezika.

Političari također često na više način izgovaraju ''Missouri'', čak i tokom jednog govora, kako bi se na taj način &quot;približili&quot; većem broju slušalaca.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt;

===Nadimci===
Ne postoji zvanični nadimak države.&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt; Međutim, Missouri ima nezvanični nadimak &quot;Država Dokaži mi&quot; ({{en|Show-Me-State}}), koji se nalazi i na registarskim oznakama vozila. Smatra se da ova fraza ima nekoliko izvora. Jedan od popularniji opisan je u govoru kongresmena Willarda Vandivera 1899. godine, koji je rekao: &quot;Dolazim iz savezne države gdje se uzgaja [[kukuruz]] i [[pamuk]], zemlje demokrata i čičaka (korova), a plitka elokvencija me ne zadovoljava niti može ubijediti. Ja sam iz Missourija, i trebate mi dokazati&quot;. Ovaj govor je ostao u poslovicama poput &quot;''Ja sam iz Missourija''&quot;, što bi u slobodnom prevodu značilo &quot;Skeptičan sam po tom pitanju i ne možete me lahko uvjeriti u to&quot;.&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;/&gt; Međutim, prema nekim istraživačima, fraza &quot;dokaži mi&quot; bila je korištena i prije 1890tih.&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;/&gt; Drugi autori navode da ona zapravo aludira na misurijske rudare koji su odvedeni u [[Leadville (Colorado)|Leadville]], [[Colorado]] kako bi zamijenili rudare koji su bili u [[štrajk]]u. Pošto novi rudari nisu bili upoznati sa načinima lokalnog kopanja rude, često im je bilo neophodno nešto objašnjavati (pokazivati).&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt;

Drugi nadimci Missourija su: &quot;država olova&quot;, &quot;država poluga&quot;, &quot;majka Zapada&quot;, &quot;država Ozarka&quot; (regija), &quot;država planine Iron&quot; (''željezne planine'') i &quot;Pennsylvania Zapada&quot;.&lt;ref name=&quot;mointro&quot;/&gt; Poznata je i kao &quot;država [[pećina]]&quot;, zbog postojanja više od 6 hiljada pećina (samo ih u državi [[Tennessee]] ima više). Najveći broj pećina (i najveća od svih u državi) nalazi se u okrugu [[Okrug Perry (Missouri)|Perry]].&lt;ref name=&quot;MSS&quot;/&gt;

Zvanični moto države je ''Salus Populi Suprema Lex Esto'', što na bosanskom otprilike znači &quot;Neka blagostanje naroda bude najviši zakon&quot;.&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;/&gt;

==Geografija==
{{Glavni|Geografija Missourija}}
[[Datoteka:National-atlas-missouri.png|thumb|250px|Karta Missourija sa prikazanim većim gradovima i putevima.]]
Missouri se graniči sa osam saveznih država, kao i jedan od njegovih &quot;komšija&quot;, [[Tennessee]]. Niti jedna savezna država nema više od osam &quot;komšija&quot;, odnosno granica prema drugim državama. Missouri je okružen na sjeveru sa [[Iowa|Iowom]], dok su na istoku s druge strane rijeke Mississippi države [[Illinois]], [[Kentucky]] i [[Tennessee]]; na jugu je [[Arkansas]], dok su na zapadu [[Oklahoma]], [[Kansas]] i [[Nebraska]] (s druge strane rijeke Missouri). Dvije najveće rijeke koje teku kroz Missouri su [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]], koji određuje istočnu granicu države, te rijeka [[Missouri (rijeka)|Missouri]], koja teče kroz državu od zapada ka istoku, praktično povezujući dva najveća metropolska područja [[Kansas City]] i [[Saint Louis]].

Iako se danas ova država obično smatra dijelom američkog [[Srednji Zapad|Srednjeg Zapada]],&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;/&gt; historijski je Missouri često bio smatran &quot;graničnom državom&quot;, uglavnom zbog naselja migranata sa juga i njegovog statusa robovlasničke države prije [[Američki građanski rat|građanskog rata]], balansirajući zbog utjecaja St. Louisa. Okruzi, koji su sačinjavali područje poznato kao ''Little Dixie'', nalazili su se duž rijeke Missouri u centralnom dijelu savezne države, a njih su naseljavali južnjački migranti sa najvećim brojem robova.

Missouri je tokom 2005. posjetilo 16,695 miliona posjetilaca i turista, uglavnom zbog nacionalnih parkova i drugih rekreacijskih područja na ukupno 820&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je državi priskrbilo 7,41 miliona US$ godišnjeg prihoda, a 26,6% čine njeni operativni troškovi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

===Topografija===
[[Datoteka:US mo physiographic map.jpg|thumb|250px|Fiziografska karta Missourija.]]
Sjeverno i, u nekim slučajevima, neznatno južno od rijeke Missouri nalaze se Sjeverne nizije, koje se protežu dalje u savezne države [[Iowa]], [[Nebraska]] i [[Kansas]]. Tamo, ostali su valoviti brežuljci nakon povlačenja [[lednik]]a iz posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], a koji su se tada protezali od kanadskog štita pa sve do današnje rijeke Missouri. Savezna država ima mnogobrojne riječne nanose duž rijeka Mississippi, Missouri i [[Meramec]]. U južnom dijelu države izdižu se planine Ozark, ispresjecani plato koji okružuje pre[[kambrij]]ske vulkanske planine St. Francois. U tom području nalaze se i brojni oblici [[krš]]a, koje karakterizira veliki udio [[krečnjak]]a i formacije vrtača i pećina.&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bell Mountain.jpg|right|thumb|350px|Divljina planine Bell u južnom dijelu Nacionalne šume &quot;Mark Twain&quot;]]
Jugoistočni dio države je regija [[Missouri Bootheel|Bootheel]], kao dio aluvijalne nizije Mississippija odnosno takozvani &quot;Mississippi embayment&quot; (doslovno &quot;nazupčavanje Mississippija&quot;). Ova regija je ujedno i najravnije, najniže i najvlažnije područje savezne države. Međutim, ujedno je i među najsiromašnijim u državi, jer je ekonomija pretežno [[poljoprivreda|poljoprivredna]].&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;/&gt; Također je i najplodnije područje, gdje uglavnom rastu nasadi [[pamuk]]a i riže. Bootheel je bio [[epicentar]] četiri vrlo snažna New Madridska zemljotresa 1811. i 1812. godine.

=== Klima ===
Missouri općenito ima vlažnu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] (''Dfa'') sa hladnim, sniježnim zimama i vrelim, vlažnim i kišovitim ljetima. U južnim dijelovima države, naročito u regiji Bootheel, klima prelazi u vlažnu suptropsku. Smješten u unutrašnjosti SAD, Missouri često doživljava temperaturne ekstreme. Bez nekih viših planina ili [[okean]]a koji bi utjecali na temperature, na njegovu [[klima|klimu]] naizmjenično utječe zrak sa hladnog [[Arktik]]a a zatim vrući, vlažni zrak iz [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]]. Najviša izmjerena temperatura u Missouriju bila je 47,7&amp;nbsp;°C u gradovima [[Warsaw (Missouri)|Warsaw]] i [[Union (Missouri)|Union]] 14. jula 1954, a najniža -40&amp;nbsp;°C također u gradu Warsaw 13. februara 1905. godine.

U ovoj državi također su česte pojave ekstremnih vremenskih prilika poput oluja i [[tornado|tornada]]. Jedan od nedavnih tornada u državi koji je odnio ljudske žrtve i počinio materijalnu štetu bio je tornado u [[Joplin (Missouri)|Joplinu]] 2011. uništivši skoro trećinu grada. Šteta nakon tog tornada procjenjuje se na 1 do 3 milijarde US$ a broj žrtava je iznpsio 159, dok je preko 1.000 osoba povrijeđeno. Bio je to prvi tornado pete kategorije koji je zadesio Missouri nakon 1957. godine, kao i najsmrtnosniji od 1947. odnosno sedmi najsmrtonosniji u historiji SAD i 27. u svijetu. [[Saint Louis]] i njegova pregrađa također imaju burnu historiju u aspektu vremenskih nepogoda i snažnih tornada, a jedan od svježijih primjera bio je tornado 4. kategorije koji je 22. aprila 2011. znatno oštetio [[Međunarodni aerodrom Lambert]]. Jedan od najgorih tornada u historiji SAD pogodio je St. Louis 27. maja 1896. godine.

== Historija ==
[[Datoteka:Gateway Arch edit1.jpg|thumb|150px|Gateway Arch (''Vrata Zapada'') u St. Louisu]]
[[Datoteka:George Caleb Bingham 001.jpg|thumb|150px|[[George Caleb Bingham]]: ''Trgovci krznom na Missouriju'', ulje na platnu, oko 1845.]]
Domorodački narodi su naseljavali područje Missourija hiljadama godina prije nego što su počela evropska otkrića Amerike i njeno naseljavanje. [[Arheologija|Arheološka]] iskopavanja duž rijeka pokazala su kontinuitet življenja u ovom području duži od 7.000 godina. Počev od kraja 10. vijeka, u ovom području izrasla je kompleksna &quot;misisipi-kultura&quot;, čiji su pripadnici na mjestu današnjeg St. Louisa napravili regionalni politički centar te u Cachokiji s druge strane rijeke Mississippi, u blizini današnjeg grada [[Collinsville (Illinois)]]. Njihovi veliki gradovi imali su hiljade kuća, međutim daleko poznatiji su po masivnim zemljanim nasipima koji su se održali do danas, izgrađenih iz religijskih, političkih i socijalnih razloga u raznim oblicima, najčešće konusima i platformama. Cahokia je bila središte regionalne trgovačke mreže koja se protezala od [[Velika jezera|Velikih jezera]] do Meksičkog zaliva. Ipak, ta civilizacija je počela opadati oko 1400. a većina njihovih potomaka napustila je ovo područje znatno prije dolaska Evropljana. Evropljani su St. Louis poznavali kao ''Mound City'' (bos. ''Grad humaka'', ''nasipa''), zbog brojnih sačuvanih prahistorijskih nasipa i humaka. Misisipi-kultura  je takve humke i nasipe ostavila širom srednjeg dijela dolina rijeka Ohio i Mississippi, prostirući se na jugoistok kao i uzvodno ovim rijekama.

Prvi evropski naseljenici bili su uglavnom [[Kanađani]] francuskog porijekla, koji su osnovali prvo naselje u Missouriju na mjestu današnjeg [[Ste. Genevieve (Missouri)|Ste. Genevieve]] oko 100&amp;nbsp;km južno od St. Louisa. Oni su ovamo došli oko 1750. iz [[Illinois]]a, iz kolonijalnih sela na istočnoj strani Mississippija, gdje je zemljište već bilo istrošeno i nedovoljno prostora za rastuće stanovništvo. Sainte-Geneviève kasnije postaje poljoprivredni centar koji je proizvodio viškove [[pšenica|pšenice]], [[kukuruz]]a i [[duhan (proizvod)|duhana]] te je svake godine brodovima slao ogromne količine žita nizvodno do Louisiane kako bi s njom trgovao. Proizvodnja žita u Illinoisu bila je nužna za preživljavanje Donje Louisiane a naročito grada [[New Orleans]]a.

Saint Louis su osnovali [[Francuzi]] iz New Orleansa nedugo kasnije 1764. godine. Od 1764. do 1803. kontrola Evropljana nad područjem zapadno od Mississippija do krajnjeg sjevera bazena rijeke Missouri, zvanog Louisiana, nastavljena je od strane Španaca kao dio [[Nova Španija|Nove Španije]], u skladu sa [[Sporazum u Fontainebleau (1762)|Sporazuma iz Fontainebleaua]] (1762)&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;/&gt; (kako bi se Španija privolila da se uključi u rat protiv Engleske na strani Francuza). Dolazak Španaca u St. Louis uslijedio je u septembru 1767. godine.

St. Louis je uskoro postao središte regionalne trgovine krznom sa domorodačkim indijanskim plemenima, koja se protezala duž rijeka Mississippi i Missouri, a koje su igrale najvažniju ulogu u regionalnoj privredi dugi niz godina. Krzno se prevozilo nizvodno do New Orleansa a zatim se izvozilo u [[Evropa|Evropu]]. Trgovina krznom dovela je do procvata St. Louisa koji je postao i finansijski centar regije. Njegova blizina ušću rijeke Illinois također je povoljno utjecala na trgovinu sa poljoprivrednim područjima. Zbog velikog značaja rijeke Mississippi i trgovine koja se njom obavljala, nakon izuma prvih [[parobrod]]a, značaj rijeke je znatno porastao a povećan je i obim trgovine. [[Napoléon Bonaparte]] je dobio teritoriju Louisiana od Španije 1800. odredbama mira iz San Ildefonsa, nakon što je ona bila španska kolonija od 1762. godine. Međutim, ta teritorija je nominalno ostala pod španskom kontrolom sve do konačnog francuskog preuzimanja 30. novembra 1803. samo tri sedmice prije nego što ju je prodala SAD. Kao dio kupovine Louisiane 1803. od strane SAD, Missouri je dobio nadimak &quot;Vrata prema Zapadu&quot;, jer je služio kao glavna tačka polaska brojnih ekspedicija i naseljenika prema zapadu tokom 19. vijeka. [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]] zapadno od St. Louisa bio je polazna tačka čuvene Lewisove i Clarkove ekspedicije.

Missouri je pretrpio snažan [[zemljotres]] 1812. ali je zbog vrlo rijetke gustoće naseljenosti, žrtava bilo malo. Godine 1821. u skladu sa odredbama tzv. kompromisa iz Missourija, proglašen je robovlasničkom državom sa privremenom prijestlonicom u St. Chalesu. Međutim već 1826. glavni grad je prebačen na današnju i stalnu lokaciju u [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], također na rijeci Missouri. Prvobitna zapadna granica države bila je ravna linija, definirana prema meridijanu koji prolazi kroz Kawsmouth,&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;/&gt; tačku gdje rijeka Kansas utječe u rijeku Missouri. Međutim, do danas se tokovi ovih rijeka znatno pomakli od tadašnjeg položaja. Ova linija je poznata kao granica Osage.&lt;ref name=&quot;supreme&quot;/&gt; Godine 1836. kupovinom zemlje poznatom kao Platte od domorodaca, dodat je sjevernozapadni ugao države, čineći rijeku Missouri sjeveroistočnom granicom Kansasa. Ovom kupovinom Missouri je postao najveća tadašnja savezna država u SAD sa 172.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;/&gt;

Tokom [[Američki građanski rat|građanskog rata]], zakonodavna skupština Missourija je sazvala posebnu sjednicu o odlučivanju kojoj strani će se prikloniti. Glasanjem je odlučen ostanak u Uniji. Međutim guverner [[Claiborne F. Jackson]] naklonjen Konfederaciji naredio je mobilizaciju nekoliko stotina članova državne milicije koji su se okupili u St. Louisu. Alarmiran ovim događajem, general Unije Nathaniel Lyon je naredio napad na njih, prisiljavajući ih da se predaju. Međutim, dok su zarobljenici marširali ulicama grada došlo je do pucnjave u kojoj su vojnici Unije ubili brojne nenaoružane zarobljenike, kao i okupljene građane, žene i djecu. Taj incident poznat je po nazivu &quot;Masakr u St. Louisu&quot;. Ti događaji osnažili su podršku Konfederaciji unutar države. U gradu Neosho guverner Jackson je sazvao državnu skupštinu koje je promijenila odluku i pristupila [[Konfederacija američkih država|Konfederaciji]]. Međutim, obje strane su odbile odluku skupšine jer je bila nelegalno sazvana. Ipak čelnici Konfederacije su prihvatili Missouri 30. oktobra 1861. kao članicu Juga. Ipak tokom rata, mnogo više vojnika iz Missourija borilo se na strani Unije, a nerijetke su bile situacije da su susjedi ili rođaci bili na suprotnim stranama.

U periodu između Građanskog i Drugog svjetskog rata, Missouri se razvio iz seoske privrede u hibridnu industrijsko-uslužno-poljoprivrednu, kako se područje Srednjeg zapada brzo industrijaliziralo. Širenje željezničke mreže prema Zapadu tranformiralo je Kansas City u veliki saobraćajni čvor u SAD. Rast [[stočarstvo|stočarske]] proizvodnje u [[Texas]]u zajedno sa izgradnjom željezničke infrastrukture i izumom pokretnih hladnjača, načinilo je Kansas City velikim centrom pakovanja mesa. Tamo se dovozila grla stoke iz Texasa, zatim bi se klala i meso distribuiralo na Istok SAD. Sredinom 1950tih i 1960tih St. Louis i Kansas City doživjeli su deindustrijalizaciju i smanjenje zaposlenosti, naročito u oblasti željeznice i proizvodnje, kao i drugi industrijski centri Srednjeg Zapada.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Missouri population map (2000).png|thumb|300px|Karta gustoće naseljenosti Missourija]]
{{USCensusPop|align=right
|1810= 19783
|1820= 66586
|1830= 140455
|1840= 383702
|1850= 682044
|1860= 1182012
|1870= 1721295
|1880= 2168380
|1890= 2679185
|1900= 3106665
|1910= 3293335
|1920= 3404055
|1930= 3629367
|1940= 3784664
|1950= 3954653
|1960= 4319813
|1970= 4676501
|1980= 4916686
|1990= 5117073
|2000= 5595211
|2010= 5988927
|estimate= 6063589
|estyear= 2014
|footnote=izvor: 1910–2010&lt;ref name=&quot;census2010&quot; /&gt;&lt;br /&gt;procjena za 2014.&lt;ref name=PopEstUS/&gt;
}}
Popisni biro SAD je objavila procjene broja stanovništva u Missouriju na dan 1. jula 2014. koji iznosi 6.063.589, što predstavlja povećanje od 1,25% u odnosu na broj sa popisa stanovništva 2010.&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;/&gt;

Prema popisu stanovništva 2010. Missouri je imao 5.988.927 stanovnika, što je povećanje za 392.369 stanovnika ili 7% u odnosu na prethodni popis iz 2000. godine. Od 2000. do 2007. ovo povećanje uključuje prirodni priraštaj od 137.564 stanovnika u odnosu od posljednjeg popisa (480.763 rođenja minus 343.199 smrti), te neto povećanje od 88.088 osoba putem useljavanja u državu. Useljavanje u Missouri iz drugih [[Države svijeta|svjetskih država]] rezultiralo je neto povećanjem od 50.450 osoba dok su migracije unutar SAD utjecale na neto povećanje od 37.638 osoba. Više od polovine Misuraca (3.294.936 stanovnika ili 55%) žive unutar dva najveća [[Metropolitansko područje|metropolitanska područja]] u državi, St. Louis i [[Kansas City]]. Prosječna gustoća naseljenosti u 2009. iznosila je 86,9 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je najbliže američkom prosjeku (86,9 u 2009. godini) od svih saveznih država.

U 2011. stanovništvo po rasi u saveznoj državi je bilo sljedeće:
* 84% bijelci (od čega je 3% bijelci španskog porijekla)
* 11,7% [[Afroamerikanci]]
* 0,5% američki Indijanci i starosjedioci Aljaske
* 1,7% azijati
* 0,1% domoroci s [[Havaji|Havaja]] i drugih pacifičkih ostrva
* 1,9% višerasni Amerikanci (2 ili više rasa)
* 0,1% druge rase

Iste godine, prema procjeni Popisnog biroa, 3,7% stanovništva Missourija bili su Latinoamerikanci (svih rasa zajedno).&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;/&gt; Također 28,1% stanovništva mlađeg od 1 godine starosti (novorođenčad) bili su potomci manjina.&lt;ref name=&quot;clevel&quot;/&gt; Prema popisu SAD iz 2000. centar populacije cjelokupnih Sjedinjenih Američkih Država nalazio se u [[Okrug Phelps (Missouri)|okrugu Phelps]]. Centar populacije države Missouri bio je u okrugu [[Okrug Osage (Missouri)|Osage]] u gradu [[Westphalia (Missouri)|Westphalia]].&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;/&gt; Godine 2004. u ukupnom stanovništvu države bilo je 194 hiljade useljenika (rođenih izvan SAD) odnosno 3,4% stanovništva Missourija.

Pet najvećih grupa stanovništva po porijeklu su: [[Nijemci]] (27,4%), Irci (14,8%), Englezi (10,2%), Amerikanci (8,5%) i Francuzi (3,7%).

Amerikanci njemačkog porijekla su grupa koja je prisutna u svim dijelovima Missourija. Afroamerikanci su sastavni dio stanovništva u St. Louisu (oko 56,6% Afroamerikanaca u državi živi u St. Louisu ili u okrugu St. Louis prema podacima s popisa 2010), Kansas Cityju, okrugu Boone i jugoistočnom području regije Bootheel te nekim dijelovima doline rijeke Missouri, gdje su u prošlosti bile prisutne velike poljoprivredne plantaže. Misurski Kreolci francuskog porijekla su koncentrirani u dolini rijeke Mississippi južno od St. Louisa. Kansas City je dom velike, rastuće useljeničke zajednice iz Latinske Amerike, naročito Meksika, zatim Afrike (npr. [[Sudan]]a, Somalije i Nigerije), kao i iz jugoistočne Azije, uključujući Kinu i Filipine. Naročito je brojna [[dijaspor]]a iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (vidi [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu‎]]). Osim njih, postoji i značajna populacija Cherokee indijanaca.

Prema izvještaju iz 2004, oko 6,6% stanovništva države bilo je mlađe od 5 godina, 25,5% stanovništva bilo je mlađe od 18 godina, a 13,5% starije od 65 godina. Žene čine približno 51,4% populacije. Oko 81,3% stanovnika Missourija imali su završenu srednju školu ili više, dok je 21,6% imalo fakultetsku diplomu ili više. Oko 3,4% Misuraca rođeno je izvan SAD, dok je približno 5,1% osoba kod kuće govorilo neki drugi jezik pored engleskog.

Prema popisu iz 2010. u Missouriju je bilo 2.349.955 domaćinstava sa prosječno 2,45 osoba po domaćinstvu. Stopa vlasništva stana ili kuće bila je 70%, a prosječna vrijednost kuće u vlasništvu stanara bila je 137.700US$. Srednji godišnji dohodak po domaćinstvu u 2010. iznosio je 46.262 US$ odnosno 24.724 US$ po osobi. Iste godine, oko 14% ili 1.018.118 stanovništva nalazilo se ispod [[granica siromaštva|granice siromaštva]]. Srednje vrijeme putovanja od kuće do posla iznosilo je 23,8 minuta.

===Jezici===
Velika većina stanovnika Missourija govori [[engleski jezik]]. Približno 5,1% stanovništva na popisu se izjasnilo da kod kuće govori neki drugi jezik pored engleskog. Španskim jezikom se govori u malehnim latinoameričkim zajednicama u metropolitanskim područjima St. Louisa i Kansas Cityja. U Missouriju je priča i jedan od ugroženih dijalekata [[francuski jezik|francuskog jezika]] poznatog kao missourski francuski. Govornici ovog dijalekta, koji sebe zovu Kreoli, potomci su francuskih istraživača koji su naselili ovo područje, tada poznato kao ''zemlja Illinois'' počev od druge polovine 17. vijeka. Taj dijalekt se razvijao u izolaciji i van utjecaja francuskih govornika u Kanadi i [[Lousiana|Louisiani]], postavši veoma različit od varijanti kanadskog francuskog i lujzijansko-kreolskog francuskog. Nekad vrlo rasprostranjen u ovom području, missourski francuski je danas pred izumiranjem, tek nekoliko starijih osoba ga donekle koristi.&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;/&gt;

===Religija===
Od stanovnika Missourija koji se izjašnjavaju kao pripadnici neke od religija, tri petine čine [[protestantizam|protestanti]] raznih denominacija. Brojčano najveća religijska grupacija u saveznoj državi su [[Južna baptistička konvencija]], kojoj pripada 22% stanovništva. Druga najveća su [[Rimokatolička crkva|katolici]] sa 19%, a najviše su koncentrirani oko Jefferson Cityja kao i u [[Saint Louis]]u te u krajevima južno i zapadno od njega.&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;/&gt; Treća skupina su osobe koje su se izjasnile kao [[ateizam|ateisti]] (15%).

Prema američkoj anketi o religijskoj pripadnosti stanovništva savezne države Missouri, stanovništvo se izjasnilo sljedeće:&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;/&gt;
* kršćani – 77% od čega:
** [[Protestantizam|protestanti]] – 45% (ukupno), od čega:
*** baptisti – 22%
*** metodisti – 7%
*** luterani – 4%
*** episkopalna crkva – 4%
** drugi protestanti – 12%
** rimokatolici – 19%
** [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] – 1%
** druge kršćanske sekte – 8%
* druge religije – 2%
* ateisti – 15%
* bez odgovora – 5%

Najveća denominacija prema broju vjernika u 2010. bila je [[Južna baptistička konvencija]] sa 749.685 pripadnika, [[rimokatolička crkva]] sa 724.315 te [[Ujedinjena metodistička crkva]] sa 226.409 pripadnika.&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;/&gt;

Među ostalim religijskim grupama postoji otprilike 93 hiljade mormona u 253 kongregacije, oko 25 hiljada jevreja sa 21 hrama, 12.000 muslimana sa 39 mesdžida, 7.000 budista i 34 njihova hrama, isto toliko i hindusa sa 17 hramova, 2.500 unitarijanaca u 9 kongregacija, 2.000 pripadnika [[baha'i]] religije sa 17 hramova, 5 [[Sikizam|sikhi]] hramova, jedan zorastrijanski hram, te nepoznat broj neopagana.&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;/&gt;

Nekoliko religioznih organizacija imaju svoja sjedišta u Missouriju, kao što su Luteranska crkva-sinod Missouri, čije sjedište se nalazi u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]], kao i Ujedinjena pentakostalna međunarodna crkva sa sjedištem u Hazelwood, oba izvan grada St. Louisa.

== Privreda ==
[[Datoteka:Missouri quarter, reverse side, 2003.jpg|thumb|190px|desno|Prigodna kovanica od 25 centi povodom obilježavanja godišnjice ekspedicije Lewisa i Clarka]]
Ured za ekonomske analize SAD procjenjuje da je u 2006. vrijednost ukupnog nacionalnog proizvoda u Missouriju iznosila 225,9 milijardi [[američki dolar|US$]]. To je iste godine iznosilo 32.705 US$ ličnog prihoda po jednom stanovniku,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; po čemu je Missouri 26. među saveznim američkim državama. Među najvažnije i najrazvijenije industrije u državi ubrajaju se astronautička i saobraćajna industrija te oprema za saobraćaj, proizvodnja hrane, hemijska i lahka industrija, štamparstvo i izdavaštvo, industrije [[pivo|piva]], električne opreme i druge.

Najvažniji [[poljoprivreda|poljoprivredni]] proizvodi države su govedina, soja, svinjetina, mliječni proizvodi, sijeno, [[kukuruz]], perad, [[sorghum]], [[pamuk]], riža i jaja. Missouri je na šestom mjestu u SAD po proizvodnji prasadi te 7. po uzgoju goveda. Osim toga, on se nalazi među pet saveznih država sa najvećom proizvodnjom soje, te na četvrtom mjestu u SAD po proizvodnji riže. U 2001 postojalo je 108 hiljada farmi, po čemu je na drugim mjestu, odmah nakon [[Texas]]a. Missouri od nedavno snažno promovira svoju brzorastuću industriju [[vino|vina]].

Savezna država ima ogromne zalihe [[krečnjak]]a. Drugi resursi kojima obiluje jesu olovo, [[ugalj]] i pijesak. Missouri proizvodi najviše olova od svih saveznih država. Većina [[rudnik]]a ovog metala nalazi se u takozvanom ''olovnom pojasu'', u centralno-istočnom dijelu države. Osim toga, Missouri je i na prvom mjestu ili barem među vodećim po proizvodnji kreča, osnovnog sastojka portlandskog cementa.

U Missouriju se znatno razvija naučni i biotehnološka grana. Monsanto je jedna od najvećih kompanija u Americi koja se bavi agrohemijom i agrikulturnom biotehnologijom, a sjedište joj je u St. Louisu. U uslužnom sektoru, u saveznoj državi je razvijen [[turizam]] i trgovina, te donekle i lahka industrija. Missouri je jedina savezna država u SAD na čijoj teritoriji se nalaze dvije poslovnice Centralne banke SAD (''Federal Reserve''): jedna u Kansas Cityju (koja opslužuje zapadni Missouri, [[Kansas]], Nebrasku, Oklahomu, [[Colorado]], sjeverni Novi Meksiko i [[Wyoming]]) a drugu u Saint Louisu (koja opslužuje istočni Missouri, južni [[Illinois]], južnu Indianu, zapadni Kentucky, zapadni Tennessee, sjeverni Mississippi i cijeli [[Arkansas]]).&lt;ref name=&quot;Districts&quot;/&gt;

Prema podacima iz 2014. stopa [[nezaposlenost]]i u državi iznosila je 4,8% dok je prosjek SAD iznosio 5,5%.&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;/&gt;

===Porezi===
Lični dohoci se oporezuju u deset različitih prihodovnih razreda, u rasponu od 1,5% do 6%. Porez na promet u Missouriju na većinu proizvoda iznosi 4,225%, ali postoje neke dodatne stope. Više od 2.500 lokalnih zajednica i općina ubire poreze na nekretnine od pravnih i fizičkih lica.

Veći dio lične imovine izuzet je od plaćanja poreza, osim za motorna vozila. Izuzeci oporezovanja nekretnina uključuju objekte u vlasništvu vlade i nekretnine korištene kao neprofitna groblja isključivo za religijske ukope, kao i nekretnine u vlasništvu škola i koledža i objekti korišteni isključivo u humanitarne svrhe. U Missouriju ne postoji porez na naslijeđe.

===Energija===
Po podacima iz 2012. u Missouriju ima ugrubo 22.000 MW kapaciteta za proizvodnju [[električna energija]].&lt;ref name=&quot;EIAMissouri&quot;/&gt; U 2011. oko 82% električne struje u saveznoj državi dobijalo se iz termoelektrana na [[fosilna goriva]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Samo 10% energije u istom periodu dobijalo se iz nuklearne elektrane Callaway u okrugu Callaway, sjeveroistočno od Jefferson Cityja.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Oko 5% energije dobijalo se iz prirodnog plina,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; a 1% iz hidroenergetskih izvora,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; kako što su naprimjer jezera Ozarks i Truman. Korištenje [[vjetar|vjetra]] i [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] je u stalnom porastu, tako da je 2009. bilo instalirano 390 MW snage u vjetroelektranama, a 2011. godine 459 MW, dok je u istom periodu u solarnim elektranama zabilježen porast sa 0,2 MW na 1,3 MW.&lt;ref name=&quot;windamer&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;

Iz naftnih bušotina u Missouriju je u fiskalnoj 2012. godini proizvedeno 120 hiljada barela sirove [[nafta|nafte]].&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;/&gt; Na teritoriji savezne države nema nijedna rafinerija nafte.&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;/&gt;
[[Datoteka:Kirkwood Train Station.jpg|thumb|250px|Stanica Amtrak linije u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]].]]

== Saobraćaj ==
===Zračni===
U Missouriju postoje dva veća aerodroma: [[Međunarodni aerodrom Lambert–St. Louis]] i [[Međunarodni aerodrom Kansas City]].

===Željeznički===
Dva od tri najveća željeznička centra u SAD nalaze se u Missouriju. Kansas City je veliki čvor za željezničke mreže [[BNSF Railway]], [[Norfolk Southern Railway]], [[Kansas City Southern Railway]] i [[Union Pacific Railroad]]. On je također i drugi najveći željeznički centar za robni prevoz u SAD (ali prvi po količini pretovarene robe). Poput Kansas Cityja, i Saint Louis je značajno odredište u željezničkom robnom prevozu. Springfield je i dalje ostao operativni čvor mreže BNSF Railway.

Željeznička kompanija [[Amtrak]] vrši prevoz putnika na liniji koja prolazi kroz [[Kansas City]], [[La Plata (Missouri)|La Plata]], [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], [[Saint Louis]], [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Independence (Missouri)|Independence]], [[Warrensburg (Missouri)|Warrensburg]], [[Hermann (Missouri)|Hermann]], [[Washington (Missouri)|Washington]], Kirkwood, [[Sedalia (Missouri)|Sedalia]] i [[Poplar Bluff (Missouri)|Poplar Bluff]]. Planirana brza linija u Missouriju kao dio mreže čvorišta Chicago finansirana je sa 31 milion dolara od strane američke vlade.&lt;ref name=&quot;intercity&quot;/&gt;

Jedina gradska i podzemna željeznica u Missouriju je MetroLink i nalazi se u Saint Louisu. Spaja grad sa predgrađima i okolnim mjestima u okrugu St. Louis kao i sa nekim naseljima u susjednom Illinoisu. To je jedan od najvećih željezničkih gradskih sistema u SAD (po dužini linija). Gradski [[tramvaj]] u centru Kansas Cityja treba početi saobraćati u proljeće 2016.&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;/&gt;

Višemodalni portalni saobraćajni centar u Saint Louisu je najveći aktivni višenamjenski transportni centar u državi. Nalazi se u centru St. Louisa u blizini kompleksa historijske stanice Union. Služi kao čvorište i stanica mreže MetroLink, kao i stanica regionalnog autobuskog saobraćaja MetroBus, Greyhound, Amtrak i taksi službe.

===Autobuski===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; style=&quot;float:right; margin:1em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|+ '''Rezultati Predsjedničkih izbora SAD u Missouriju'''
|- style=&quot;background:lightgrey;&quot;
! Godina
! [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]]
! [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrate]]
! ostali kandidati
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''56,77%''' ''1.594.511
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|38,14% ''1.071.068
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,09% ''143.026
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,88%''' ''1.478.959
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,26% ''1.215.030
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,86% ''50.943
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,39%''' ''1.445.814
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,25% ''1.441.911
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,36% ''39.889
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,30%''' ''1.455.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,10% ''1.259.171
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,60% ''16.480
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,42%''' ''1.189.924
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,08% ''1.111.138
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,50% ''58.830
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,24% ''890.016
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,54%''' ''1.025.935
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,22% ''242.114
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|33,92% ''811.159
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''44,07%''' ''1.053.873
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,00% ''526.238
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,83%''' ''1.084.953
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,85% ''1.001.619
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,32% ''6.656
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''60,02%''' ''1.274.188
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|39,98% ''848.583
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,16%''' ''1.074.181
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,35% ''931.182
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,49% ''94.461
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,47% ''927.443
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,10%''' ''998.387
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,42% ''27.770
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''62,29%''' ''1.154.058
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|37,71% ''698.531
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''44,87%''' ''811.932
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,74% ''791.444
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,39% ''206.126
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,95% ''653.535
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''64,05%''' ''1.164.344
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,74% ''962.221
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,26%''' ''972.201
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1956.|1956.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,89% ''914.289
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,11%''' ''918.273
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1952.|1952.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,71%''' ''959.429
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,14% ''929.830
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,15% ''2.803
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1948.|1948.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,49% ''655.039
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''58,11%''' ''917.315
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,39% ''6.274
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1944.|1944.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|48,43% ''761.524
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,37%''' ''807.804
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,20% ''3.146
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1940.|1940.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,50% ''871.009
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''52,27%''' ''958.476
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,23% ''4.244
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|38,16% ''697.891
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''60,76%''' ''1.111.043
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,08% ''19.701
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1932.|1932.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,08% ''564.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''63,69%''' ''1.025.406
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,22% ''19.775
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1928.|1928.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''55,58%''' ''834.080
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,15% ''662.562
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,27% ''4.079
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1924.|1924.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,58%''' ''648.486
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,79% ''572.753
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6,63% ''86.719
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1920.|1920.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''54,56%''' ''727.162
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,13% ''574.799
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,32% ''30.839
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1916.|1916.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|46,94% ''369.339
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,59%''' ''398.032
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,46% ''19.398
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1912.|1912.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|29,75% ''207.821
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,35%''' ''330.746
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,89% ''159.999
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1908.|1908.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''48,50%''' ''347.203
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|48,41% ''346.574
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3,08% ''22.150
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1904.|1904.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,93%''' ''321.449
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,02% ''296.312
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,05% ''26.100
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1900.|1900.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|45,94% ''314.092
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,48%''' ''351.922
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,58% ''17.642
|}
Većina gradova ima redovni autobuski sistem stalnih linija, dok mnogi seoski okruzi imaju mjesni javni prevoz. Nacionalne kompanije [[Greyhound]], [[Trailways]] i [[Megabus (Sjeverna Amerika)|Megabus]] pružaju međudržavne autobuske usluge u Missouriju.

===Riječni===
Rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i [[Missouri (rijeka)|Missouri]] su komercijalno plove duž cijelog svog toka kroz državu Missouri. Rijeka Missouri se kanalizira kroz jaruge i propuste, dok je na Mississippiju izgrađena serija brana i ustava kojima se spriječava da brod zapne o stijene te se i rijeka produbljuje. St. Louis je glavno odredište za teglenice na Mississippiju.

===Cestovni===
Kroz Missouri prolazi nekoliko [[autoput]]eva.
* [[Datoteka:I-29.svg|20px]] Interstate 29, [[Datoteka:I-229.svg|25px]] Interstate 229
* [[Datoteka:I-35.svg|20px]] Interstate 35, [[Datoteka:I-435.svg|25px]] Interstate 435 (prsten oko Kansas Cityja), [[Datoteka:I-635.svg|25px]] Interstate 635
* [[Datoteka:I-44.svg|20px]] Interstate 44
* [[Datoteka:I-49.svg|20px]] Interstate 49&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;/&gt;  
* [[Datoteka:I-55.svg|20px]] Interstate 55, [[Datoteka:I-155.svg|25px]] Interstate 155, [[Datoteka:I-255.svg|25px]] Interstate 255 (prsten oko Saint Louisa na području Illinoisa)
* [[Datoteka:I-57.svg|20px]] Interstate 57
* [[Datoteka:I-64.svg|20px]] Interstate 64
* [[Datoteka:I-70.svg|20px]] Interstate 70, [[Datoteka:I-170.svg|25px]] Interstate 170, [[Datoteka:I-270.svg|25px]] Interstate 270 (prsten oko [[Saint Louis]]a na području Missourija), [[Datoteka:I-470.svg|25px]] Interstate 470, [[Datoteka:I-670.svg|25px]] Interstate 670
* [[Datoteka:I-72.svg|20px]] Interstate 72
* [[Datoteka:I-66.svg|20px]] Interstate 66 (planirani)

Nakon donošenja amandmana 3 krajem 2004. Ministarstvo saobraćaja Missourija (MoDOT) počelo je program rekonstrukcije i osavremenjavanja puteva &quot;Lakše, bezbjednije, brže&quot;, koji je imao za cilj dovesti 3.500&amp;nbsp;km autoputeva u bolje stanje. Program je završen u decembru 2007. U periodu od 2006. do 2014. smanjen je broj [[Saobraćajna nesreća|smrtnih slučajeva]] na putevima Missourija od 1.257 u 2005, preko 960 u 2008. do 766 u 2014. godini.&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;/&gt;

Samo dio autoputa Interstate 55 u Missouriju ima [[Saobraćajna traka|traku]] namijenjenu za saobraćaj vozila sa dva ili više putnika (HOV trake), i to od Ste. Genevieve do petlje sa Interstate 270-255 u okrugu Saint Louis. Te trake su označene i otvorene 10. februara 2013. HOV trake su također označene i na autoputu Interstate 70 u okrugu St. Charles do Interstate 270 u okrugu St. Louis, te na koridoru sjever-jug na autoputu Interstate 270 u centralnom dijelu okruga St. Louis.

== Politika ==
Trenutni [[Ustav Missourija]] je četvrti po redu u historiji države, usvojen 1945. godine. Kao i većina [[ustav]]a ostalih saveznih država, on također propisuje tri organa vlasti: zakonodavnu skupštinu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavna vlast se sastoji iz dva doma: Zastupnički dom Missourija i Senat. Ova dva doma sačinjavaju Opću skupštinu Missourija.

Zastupnički dom ima 163 člana, koji su raspodijeljeni u skladu sa posljednjim objavljenim popisom u SAD. Senat Missourija sastoji se iz 34 člana iz distrikata približno istog broja stanovnika. Sudska vlast se sastoji iz [[Vrhovni sud Missourija|Vrhovnog suda]] sa sedam sudija, Apelacionog suda (srednji nivo sudske vlasti podijeljen na tri distrikta, sa sjedištima u Kansas Cityju, St. Louisu i Springfieldu, te 45 okružnih sudova koji funkcioniraju kao lokalni parnični sudovi.

Izvršna vlast na čelu ima [[Spisak guvernera Missourija|guvernera Missourija]] a uključuje i pet drugih izbornih funkcija na nivou cijele savezne države. Sve osim jedne izvršne funkcije u državi vrše političari iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]].

[[Harry S. Truman]] (1884–1972), 33. predsjednik SAD, rođen je u gradu [[Lamar (Missouri)|Lamar]]. Bio je sudija u okrugu [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] a nakon toga i senator u Senatu SAD tokom 10 godina, prije nego što je izabran kao potpredsjednik na izborima 1944. Nakon što se povukao iz politike živio je u Independenceu.

Missouri se u političkom smislu smatra državom &quot;predvodnicom&quot;, a često se njeni građani na izborima odlučuju promijeniti stranku za koju glasaju. Država je u prošlosti mnogo puta podržavala predsjedničkog kandidata koji je na kraju u pobijedio, tako da je od 1904. do danas u Missouriju pobijedio kandidat koji je i postao američki predsjednik, osim u tri slučaja: na izborima 1956. Missouri je glasao za demokratskog [[Spisak guvernera Illinoisa|guvernera]] iz susjednog [[Illinois]]a [[Adlai Stevenson II|Adlai Stevensona]], a pobijedio je tadašnji predsjednik republikanac [[Dwight D. Eisenhower]] iz susjednog Kansasa, a na izborima 2008. i 2012. oba puta je glasao za republikanske kandidate [[John McCain]]a i [[Mitt Romney]]a kada je na izborima pobijedio senator (i kasnije predsjednik) [[Barack Obama]]. Na izborima 2012. Missouri je snažno skrenuo na stranu Republikanaca, kada je Romney pobijedio Obamu sa gotovo 10%-tnom razlikom.

Zaključno sa 24. oktobrom 2014. u državi je bilo 4.190.936 registrovanih glasača.&lt;ref name=&quot;registered&quot;/&gt;

=== Okruzi ===
{{Glavni|Okruzi u Missouriju}}
Savezna država Missouri ima 114 okruga i jedan nezavisni grad (Saint Louis).

Najveći okruzi po površini su [[Okrug Texas (Missouri)|Texas]] (3053,59&amp;nbsp;km²) i [[Okrug Shannon (Missouri)|Shannon]] (2600,35&amp;nbsp;km²). Najmanji po površini je okrug [[Okrug Worth (Missouri)|Worth]] (688,94&amp;nbsp;km²). Nezavisni grad St. Louis ima površinu od samo 160,58&amp;nbsp;km², ali je i najgušće naseljeno područje u Missouriju (1984,6 stanovnika na km²).

Okruzi sa najvećom populacijom (procjena iz 2012) su [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]] (1.000.438 stanovnika), [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] (677.377), [[Okrug St. Charles (Missouri)|St. Charles]] (368.666) i grad [[Saint Louis]] (318.172). Okrug Worth je najmanje naseljeni okrug sa 2.171 stanovnikom (po popisu 2010).
{{Raščistiti}}
== Najveći gradovi ==
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Missouriju
| ime_države_u_lokativu = Missouriju
| drž_ref = &lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;/&gt;
| list_by_pop = Najveći gradovi u Missouriju
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = Okruzi u Missouriju
| grad_1 = Kansas City | int_1 =  Kansas City{{!}}Jackson, Clay, Platte i Cass | stan_1 = 463.202 | img_1 = KCSkylineLibertyMemorial.png
| grad_2 = Saint Louis | int_2 = Saint Louis{{!}}nezavisni grad | stan_2 = 319.294 | img_2 = St_Louis_night_expblend.jpg
| grad_3 = Springfield (Missouri){{!}}Springfield | int_3 = Okrug Greene (Missouri){{!}}Greene | stan_3 = 159.498 | img_3 = ParkCentralSquarefountainbyCVBCS.jpg
| grad_4 = Independence (Missouri){{!}}Independence | int_4 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_4 = 116.830 | img_4 = Jackson_County_Courthouse_Independence_MO-cropped.jpg
| grad_5 = Columbia (Missouri){{!}}Columbia | int_5 = Okrug Boone (Missouri){{!}}Boone | stan_5 = 108.500
| grad_6 = Lee's Summit (Missouri){{!}}Lee's Summit | int_6 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_6 = 91.364
| grad_7 = O'Fallon (Missouri){{!}}O'Fallon | int_7 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles  | stan_7 = 79.329
| grad_8 = St. Joseph (Missouri){{!}}St. Joseph | int_8 = Okrug Buchanan (Missouri){{!}}Buchanan | stan_8 = 76.780
| grad_9 = St. Charles (Missouri){{!}}St. Charles | int_9 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_9 = 66.794
| grad_10 = St. Peters (Missouri){{!}}St. Peters | int_10 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_10 = 52.575
}}
Jefferson City je glavni grad Missourija. Pet najveći gradova u državi su Kansas City, St. Louis, Springfield, Independence i [[Columbia (Missouri)|Columbia]].&lt;ref name=&quot;est2007&quot;/&gt;

Saint Louis je najznačajniji grad i najveće [[metropolitansko područje]] u Missouriju, koje obuhvata prostor 17 okolnih okruga i jedan nezavisni grad, samo jezgro Saint Louisa. Osam od tih okruga je izvan Missourija i pripada državi Illinois. Prema podacima iz 2009. St. Louis je bio 18. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,83 miliona stanovnika. Ipak, ako se posmatra takozvano kombinirano statističko područje, onda je St. Louis sa 2,89 miliona stanovnika 15. po veličini u SAD. Neki od većih gradova u metropolitanskom području St. Louis su [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]], [[St. Peters (Missouri)|St. Peters]], [[Florissant (Missouri)|Florissant]], [[Chesterfield (Missouri)|Chesterfield]], [[Creve Coeur (Missouri)|Creve Coeur]], [[Wildwood (Missouri)|Wildwood]], [[Maryland Heights (Missouri)|Maryland Heights]], [[O'Fallon (Missouri)|O'Fallon]], [[Clayton (Missouri)|Clayton]], [[Ballwin (Missouri)|Ballwin]] i [[University City (Missouri)|University City]].

Kansas City je najveći grad u Missouriju po broju stanovnika i najznačajniji grad u istoimenom metropolitanskom statističkom području, koje obuhvata 15 okruga uključujući i šest okruga u državi [[Kansas]]. Prema podacima iz 2009, ono je bilo 29. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,068 miliona stanovnika. Unutar tog područja nalaze se gradovi poput Independence, [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Blue Springs (Missouri)|Blue Springs]], [[Raytown (Missouri)|Raytown]], [[Liberty (Missouri)|Liberty]] i [[Gladstone (Missouri)|Gladstone]].

Grad [[Branson (Missouri)|Branson]] je jedna od većih turističkih atrakcija u području [[The Ozarks|Ozarks]] u jugozapadnom dijelu Missourija.

== Kultura ==
=== Muzika ===
[[Datoteka:BuschStadium 2006-05-30.jpg|thumb|200px|Bejzbol ekipa [[St. Louis Cardinals]] igra na [[Stadion Busch|stadionu Busch]].]]
U Missouriju je rođeno ili su živjeli veliki broj poznatih muzičara. Među njima ističe se gitarst i pionir rocka [[Chuck Berry]], zatim pjevačica i glumica [[Josephine Baker]], &quot;kraljica rocka&quot; [[Tina Turner]], pop pjevačica i tekstopisac [[Sheryl Crow]], reperi Nelly, Chingy i Akon, svi oni su sadašnji ili bivši građani St. Louisa. Reper [[Eminem]] rođen je u gradu St. Joseph, a također je živio i u Savannahu i Kansas Cityju. Rock and roll muzičar Steve Walsh iz grupe Kansas rođen je u St. Louisu a odrastao u St. Josephu.

Simfonija Kansas Cityja i simfonijski orkestar St. Louisa su dva najpoznatija orkestra u državi. Sentluiski je drugi po starosti simfonijski orkestar u SAD, a posljednjih godina pod dirigentskom palicom Leonarda Slatkina došao je do značajnih postignuća.

=== Književnost ===
Missouri je dom poznatog pisca [[Mark Twain]]a. Radnje njegovih romana ''Pustolovine Toma Sawyera'' i ''Pustolovine Huckleberry Finna'' odvijaju se u gradu [[Hannibal (Missouri)|Hannibalu]], gdje je Twain proveo djetinjstvo.

Pisac [[William Least Heat-Moon]] rođen je u Kansas Cityju, a poznat je po hronici ''Blue Highways'' o svojim putovanjima po malim američkim gradovima. Ta knjiga bila je na spisku bestselera ''New York Timesa'' gotovo godinu dana tokom 1982. i 1983. godine.

=== Sport ===
Missouri je bio domaćin [[Olimpijske igre 1904.|Ljetnih Olimpijskih igara 1904.]] u St. Louisu, prvih olimpijskih igara održanih u SAD-u.

===Profesionalni aktivni klubovi===
* [[Major League Baseball|MLB]]: [[Kansas City Royals]] i [[St. Louis Cardinals]]
* [[NFL]]: [[Kansas City Chiefs]] i [[St. Louis Rams]]
* [[National Hockey League|NHL]]: [[St. Louis Blues]]

===Bivši profesionalni klubovi===
* [[National Football League]]:
** [[St. Louis Cardinals (NFL)|St. Louis Cardinals]] (došli iz Chicaga 1960; a 1988. se otselili u [[Tempe (Arizona)]] i danas se nazivaju [[Arizona Cardinals]])
** [[St. Louis All Stars]] (aktivni bili samo 1923)
** [[Kansas City (NFL)]] (Blues/Cowboys) (aktivni u periodu 1924–1926)
** [[St. Louis Gunners]] (nezavisni tim, pridružio se NFL-u posljednje tri sedmice u sezoni 1934. i nakon toga se raspao)
* [[Major League Baseball]] (Američka liga):
** [[St. Louis Browns]] (doselio se iz [[Milwaukee]]ja 1902; a otselio u [[Baltimore]], [[Maryland]] nakon sezone 1953. i danas su [[Baltimore Orioles]])
** [[Kansas City Athletics]] (došli iz [[Philadelphia|Philadelphije]] 1955; a od 1967. su sa sjedištem u [[Oakland]]u pod nazivom [[Oakland Athletics]])
* [[NBA|National Basketball Association]]:
** [[St. Louis Bombers (NBA)|St. Louis Bombers]] (jedan od timova začetnika [[Basketball Association of America|BAA]] franšize 1946, pristupio NBA kada je formirana 1949. ali je naredne 1950. prestao s takmičenjem)
** St. Louis Hawks (preselili iz [[Milwaukee]]ja 1955; a 1968. otišli u [[Atlanta|Atlantu]] i danas su [[Atlanta Hawks]])
** [[Kansas City Kings]] (došli iz [[Cincinnati]]ja 1972; a otselili u [[Sacramento (Kalifornija)|Sacramento]] 1985. godine i danas su [[Sacramento Kings]]; prije nego što su došli u Kansas City, bili su poznati kao ''Cincinnati Royals'')
* [[National Hockey League]]:
** [[Kansas City Scouts]] (danas im je sjedište u [[Newark (New Jersey)]] a nastupaju pod imenom [[New Jersey Devils]])
** [[St. Louis Eagles]] (bili aktivni 1930tih)
* [[Major League Soccer]]:
** [[Sporting Kansas City|Kansas City Wiz/Kansas City Wizards]] (osnovani 1995, ali su se iz [[Kansas City (Missouri)|Kansas Cityja]] preselili u [[Kansas]], a 2010. su postali [[Sporting Kansas City]])

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot;&gt;http://www.census.gov/const/regionmap.pdf&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot;&gt;[http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html Centers of Population for the 2010 Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101072321/http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html |date=1. 1. 2016 }}, Američki popisni biro&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mointro&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.netstate.com/states/intro/mo_intro.htm |title=Introduction to Missouri – The Show Me State Capital Jefferson City |publisher=Netstate.com |access-date=31. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ponyex&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nps.gov/poex/|title=Pony Express National Historic Trail}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot;&gt;McCafferty, Michael. 2004. [http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=/journals/american_speech/v079/79.1mccafferty.html &quot;Correction: Etymology of Missouri&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306143842/http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=%2Fjournals%2Famerican_speech%2Fv079%2F79.1mccafferty.html |date=6. 3. 2016 }} (ograničen pristup), ''American Speech'', 79.1:32&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bartleby&quot;&gt;[http://www.bartleby.com/61/41/M0344100.html &quot;Missouri&quot;], ''American Heritage Dictionary''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2012/10/13/us/politics/missouree-missouruh-to-be-politic-in-missouri-say-both.html | title=Missouree? Missouruh? To Be Politic, Say Both | work=The New York Times | date=13. 10. 2012 |access-date=14. 10. 2012 | author=Wheaton, Sarah | pages=A1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;websterm&quot;&gt;[http://www.merriam-webster.com/dictionary/missouri Missouri]. Merriam-webster.com (31. august 2012). Pristupljeno dana 21.7.2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lance2003&quot;&gt;{{cite journal | url=http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm | title=The Pronunciation of Missouri: Variation and Change in American English | author=Lance, Donald M. | journal=American Speech | year=2003 | volume=78 | issue=3 | pages=255–284 | doi=10.1215/00031283-78-3-255 | access-date=19. 5. 2016 | archive-date=9. 4. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080409214810/http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oksford&quot;&gt;Oxford English Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name = &quot;Slogan&quot;&gt;{{cite web| url = http://www.sos.mo.gov/archives/history/slogan.asp | location = Missouri | work = State Archives Missouri History | type = FAQ | title = Origin of &quot;Show-Me&quot; Slogan |publisher=Secretary of State |access-date=23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;&gt;[http://www.thefreedictionary.com/skepticism Pojašnjenje pojma &quot;skepticism&quot;], na stranici Free Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;&gt;{{Cite web | author= Barry Popik | title = I'm from Missouri – Show Me | url = http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/summary3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MSS&quot;&gt;{{cite web | url = https://web.archive.org/web/20081206014742/http://www.mospeleo.org/docs/pr6000.htm | title = Fact Sheet on 6000 Caves | author = Scott House | publisher=The Missouri Speleological Survey | date=14. 5. 2005 |access-date=23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;&gt;{{Cite web| title = The Great Seal of Missouri | publisher = Secretary of State | place = Missouri | url = http://www.sos.mo.gov/symbols/symbols.asp?symbol=seal}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bls.gov/eag/eag.midwest.htm |title=Midwest Region Economy at a Glance |publisher=Bls.gov |access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |title=UNC-CH surveys reveal where the 'real' South lies |publisher=Unc.edu |date=2. 6. 1999 |access-date=24. 4. 2016 |archive-date=30. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530083044/http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite book |title=''Almanac of the 50 States'' (Missouri) |publisher=Information Publications (Woodside, CA) |year=2008 |page=203}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20101125190506/http://mostateparks.com/karst.htm |title=Missouri's Karst Wonderland – Missouri State Parks and Historic Sites, DNR |publisher=Mostateparks.com |date=6. 6. 2008 |access-date=25. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20100107144051/http://ded.mo.gov/researchandplanning/community/misc/sa-1102-1.stm |title=Income Inequality in Missouri |publisher=Ded.mo.gov |date=21. 12. 2001 |access-date=5. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;&gt;Foley (1989), str. 26.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;&gt;Hoffhaus. (1984). ''Chez Les Canses: Three Centuries at Kawsmouth'', Kansas City: Lowell Press. {{ISBN|0-913504-91-2}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;supreme&quot;&gt;{{cite web|url=http://supreme.justia.com/us/48/660/case.html |title='&amp;#39;MISSOURI V. IOWA'&amp;#39;, 48 U.S. 660 (1849) – US Supreme Court Cases from Justia &amp; Oyez |publisher=Supreme.justia.com |access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;&gt;Meinig, D.W. (1993). ''The Shaping of America: A Geographical Perspective on 500 Years of History'', ''Volume 2: Continental America, 1800–1867''. New Haven: Yale University Press. {{ISBN|0-300-05658-3}}; str. 437&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=census2010&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php|title=Resident Population Data|year=2010|publisher=Census|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=PopEstUS&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2014/tables/NST-EST2014-01.csv|format=CSV|title=Table 1. Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2014|date=2. 1. 2015|publisher=Popisni biro SAD|access-date=2. 1. 2015|archive-url=https://www.webcitation.org/65BI9D3Xm?url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2011/tables/NST-EST2011-01.csv|archive-date=3. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;&gt;{{Cite web | url = http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | title = Quick facts | publisher = Popis | place = SAD | access-date=15. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050814010923/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | archive-date=14. 8. 2005 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;clevel&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html| title = Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot|author=Exner Rich|date=3. 6. 2012|work= The Plain Dealer}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;&gt;{{cite web | title = State Centers of Population 1880-2010: Missouri | year = 2000 | publisher = Popisni biro SAD | access-date=12. 5. 2016 | url = https://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20130923080721/http://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-date=23. 9. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;&gt;{{cite book |title= Status and Function of Languages and Language Varieties |author = Ammon Ulrich| year= 1989|publisher=Walter de Gruyter|isbn= 0-89925-356-3|pages= 306–8|url= http://books.google.com/?id=geh261xgI8sC&amp;printsec=frontcover&amp;q |access-date=3. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;&gt;{{cite journal |author= Carrière J-M|year= 1939|title= Creole Dialect of Missouri |journal=American Speech | publisher =Duke University Press|volume= 12 |issue= 6|pages= 502–3|jstor= 451217}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20100413075922/http://www.valpo.edu/geomet/pics/geo200/religion/catholic.gif |title=Valparaiso University |access-date=31. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110709082644/http://www.gc.cuny.edu/faculty/research_briefs/aris/key_findings.htm 2001 American Religious Identification Survey], Gradski univerzitet New Yorka, arhivirano dana 9. jula 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/29/rcms2010_29_state_adh_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &amp;#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=22. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;&gt;{{cite web|title=Fox apologizes for comments on Wiccans at University of Missouri|author=Kellie Moore|publisher=Religious News Service|url=http://www.religionnews.com/2013/02/25/fox-apologizes-for-comments-on-wiccans-at-university-of-missouri/|date=25. 2. 2013|access-date=23. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Districts&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.federalreserve.gov/OTHERFRB.HTM |title=FRB: Federal Reserve Districts and Banks |publisher=Federalreserve.gov |date=13. 12. 2005|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;&gt;[http://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf Stope nezaposlenosti u Missouriju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306115514/https://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf |date=6. 3. 2016 }}, pristupljeno 18. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=EIAMissouri&gt;{{cite web |url=http://www.eia.gov/electricity/state/Missouri/ |title= Missouri Electricity Profile 2012 |publisher=U.S. Energy Information Administration |date=1. 5. 2014 |access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|title=Missouri Energy Profile|author=National Association for State Energy Officials and the Kentucky Department for Energy Development and Independence|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140603002338/http://ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|archive-date=3. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;windamer&quot;&gt;[http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp U.S. Installed Wind Capacity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314233108/http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp |date=14. 3. 2014 }}, pristupljeno 20. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;&gt;{{cite web|url=http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|title=U.S. Solar Market Trends 2009|author=Sherwood, Larry|publisher=Interstate Renewable Energy Council (IREC)|date=1. 7. 2010|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20100925184512/http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|archive-date=25. 9. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;&gt;{{cite web|url=http://dnr.mo.gov/geology/geosrv/ogc/|title=Geologicaly Survey Program - Oil and Gas in Missouri|author=Missouri Department of Natural Resources|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eia.gov/dnav/pet/pet_pnp_cap1_dcu_smo_a.htm|title=Petroleum and Other Liquids - Number and Capacity of Petroleum Refineries|author=United States Energy Information Administration|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;intercity&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|title=Fact Sheet: High Speed Intercity Passenger Rail Program: Chicago – St. Louis – Kansas City|access-date=21. 5. 2016|date=27. 1. 2010|archive-date=31. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100131121840/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;&gt;{{cite web|url=http://kcstreetcar.org/about-streetcar/|title=KC Streetcar - About KC Streetcar|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;&gt;{{cite news| url=https://web.archive.org/web/20110921162811/http://www.nevadadailymail.com/story/1655119.html| title=Upgrade of U.S. 71 to I-49 coming to Missouri soon| date=7. 8. 2010| access-date=21. 5. 2016|author=Wade Lynn A.| publisher=Nevada Daily Mail}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;&gt;{{cite web|title=Number of Persons Killed or Injured in Missouri Crashes by Year|url=http://www.mshp.dps.missouri.gov/MSHPWeb/SAC/crash_data_severity_960grid.html|publisher=Missouri State Highway Patrol|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;registered&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sos.mo.gov/elections/registeredvoters/2012 |title=Registered Voters in Missouri 2012 |publisher=Missouri Secretary of State |date=24. 10. 2012 |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/USA-Missouri.html |title=Missouri (USA): State, Major Cities, Towns &amp; Places |date=19. 2. 2011 |publisher=City Population |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;est2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Estimates of the Population for Incorporated Places in Missouri|work=HomeTownLocator |url=http://missouri.hometownlocator.com/census/estimates/cities2.cfm|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Commonscat}}
*Foley, William E. ''The Genesis of Missouri: From Wilderness Outpost to Statehood'', University of Missouri Press, 1989 {{ISBN|9780826207241}}

{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Missouri|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]]</text>
      <sha1>r6cyri4q5csu492bvoib2tmx2ih7243</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425431</id>
      <parentid>3425418</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T16:15:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Srđan</username>
        <id>73336</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.172.0.10|89.172.0.10]] ([[User talk:89.172.0.10|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69942" xml:space="preserve">{{Geokutija|Savezna država
| ime = Missouri
| izvorno_ime =
| drugo_ime = ''State of Missouri'' {{Simboli jezika|en|engleski}}
| kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]]
| etimologija =
| službeni_naziv =
| graniči_sa = 
{{plainlist|
* [[Illinois]]
* [[Arkansas]]
* [[Tennessee]]
* [[Kentucky]]
* [[Oklahoma]]
* [[Kansas]]
* [[Nebraska]]
* [[Iowa]]
}}
| moto = Salus populi suprema lex esto&lt;br&gt;&lt;small&gt;''Zdravlje naroda je najviši zakon''&lt;/small&gt;
| nadimak = The Show Me State&lt;br&gt;
| slika =
| opis_slike =
| zastava = Flag of Missouri.svg
| simbol = Seal of Missouri.svg | simbol_vrsta = Grb
| država = Sjedinjene Američke Države
| zastava_države = da
| glavni_grad = [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]
| širina_stepeni_glavnog_grada = 38| širina_minuta_glavnog_grada = 34| širina_sekundi_glavnog_grada = 36| širina_SJ_glavnog_grada =N
| dužina_stepeni_glavnog_grada = 92| dužina_minuta_glavnog_grada = 10| dužina_sekundi_glavnog_grada = 25| dužina_IZ_glavnog_grada =W
| najviši =
| najviše_mjesto = planina Taum Sauk
| najviša_visina = 540
| najniža =
| najniža_lokacija = rijeka [[St. Francis]]
| najniža_visina = 70
| dužina = 480
| širina = 385
| površina = 180533
| površina_zemlje = 
| površina_vode = 1,17%
| stanovništvo = 6083672 | stanovništvo_datum = 2015
| stanovništvo_gustoća  = 33.7
| osnovan = 24. savezna država
| date = 10. august 1821.
| vlada = 
| lider = [[Mike Parson]] | lider_vrsta = Guverner
| lider_partija = [[Republikanska stranka (SAD)|R]]
| vremenska_zona = UTC-6/DST-5
| vremenska_zona_DST = 
| poštanski_broj = MO
| pozivni broj =
| kod = US-MO | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]]
| karta = Missouri in United States.svg
| opis_karte =
| web_stranica = [http://mo.gov mo.gov]
| bilješka =
}}
'''Missouri''' ({{Audio|pomoć=ne|En-us-Missouri.ogg|izgovor}}; fonetski: ''Misuri'') jeste američka savezna država koja se nalazi na srednjem Zapadu Sjedinjenih Američkih Država.&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot; /&gt; On je 21. savezna država po površini i 18. po broju stanovnika među 50 saveznih država u SAD. Missouri se sastoji iz 114 okruga i jednog nezavisnog grada [[Saint Louis|St. Louisa]]. Prema podacima iz popisa stanovništva SAD 2010. četiri najveća urbana područja u državi, poredano po broju stanovnika, su: St. Louis, [[Kansas City]], [[Springfield (Missouri)|Springfield]] i [[Columbia (Missouri)|Columbia]]. Statistički centar populacije cjelokupnih SAD po popisu iz 2010. bio je grad  [[Plato (Missouri)|Plato]] u [[Okrug Texas (Missouri)|okrugu Texas]].&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot; /&gt; Glavni grad Missourija je [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]]. Teritorija na kojoj se nalazi današnji Missouri je kupljena od [[Francuska|Francuske]] kao dio kupovine Louisiane, da bi kasnije dio tog područja bio poznat kao ''teritorija Missouri''. Dio ove teritorije je primljen u američku federaciju kao 24. savezna država 10. augusta 1821. godine.

Geografija Missourija je vrlo raznolika. Sjeverni dio države se nalazi u niziji ''Dissected Till'', dok južni dio leži u planinama Ozark (tzv. ''isprekidana'' visoravan), a [[Missouri (rijeka)|rijeka Missouri]] razdvaja ova dva područja. Država se nalazi na ušćima tri najveće rijeke [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]: ušće rijeka [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i Missouri nalazi se u blizini St. Louisa,&lt;ref name=&quot;mointro&quot; /&gt; a ušće rijeka [[Ohio (rijeka)|Ohio]] i Mississippi sjeverno od [[Missouri Bootheel|regije Bootheel]]. Početne tačke [[Pony Express]]a, željeznica [[Željeznica Santa Fe|Santa Fe]] i [[Željeznica Oregon|Oregon]] bile su u saveznoj državi Missouri.&lt;ref name=&quot;ponyex&quot; /&gt;

== Etimologija ==
Ime države potječe od [[Missouri (rijeka)|istoimene rijeke]], a koja je opet dobila ime po starosjedilačkom plemenu Missouri indijanaca koji su pričali plemenski Siouan jezik. Njih su govornici Miami-Illinois jezika nazivali ''ouemessourita'' (''wimihsoorita''&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot; /&gt;) u značenju &quot;oni koji izdubljuju kanue&quot;. Kako su Illini bili prvi domoroci koje su Evropljani susreli u ovoj regiji, oni su usvojili ime Illini za pleme Missourija.&lt;ref name=&quot;bartleby&quot; /&gt;

Za ime ''Missouri'' postoji nekoliko različitih vrsta izgovora među današnjim stanovnicima te države.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt; Dva najčešća izgovora su {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri.ogg|m|ɪ|ˈ|z|ɜr|i}} i {{IPAc-en|audio=En-us-Missouri-2.ogg|m|ə|ˈ|z|ɜr|ə}}.&lt;ref name=&quot;websterm&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;lance2003&quot; /&gt; Ova razlika u različitim izgovorima postoji od kraja 17. vijeka. Postoje i razne druge varijante u izgovoru ne samo u samom Missouriju nego i drugim dijelovima SAD, uključujući izgovor prvog samoglasnika, bilo kao nenaglašenog ''e'' ili čak ''i'', zatim srednjeg suglasnika ''s'' ili ''z'', te naglaska na drugom slogu i slično.&lt;ref name=&quot;oksford&quot; /&gt; Sve ove kombinacije fonetske realizacije se mogu čuti od govornika takozvanog ''američkog'' engleskog jezika.

Političari također često na više način izgovaraju ''Missouri'', čak i tokom jednog govora, kako bi se na taj način &quot;približili&quot; većem broju slušalaca.&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot; /&gt;

===Nadimci===
Ne postoji zvanični nadimak države.&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt; Međutim, Missouri ima nezvanični nadimak &quot;Država Dokaži mi&quot; ({{en|Show-Me-State}}), koji se nalazi i na registarskim oznakama vozila. Smatra se da ova fraza ima nekoliko izvora. Jedan od popularniji opisan je u govoru kongresmena Willarda Vandivera 1899. godine, koji je rekao: &quot;Dolazim iz savezne države gdje se uzgaja [[kukuruz]] i [[pamuk]], zemlje demokrata i čičaka (korova), a plitka elokvencija me ne zadovoljava niti može ubijediti. Ja sam iz Missourija, i trebate mi dokazati&quot;. Ovaj govor je ostao u poslovicama poput &quot;''Ja sam iz Missourija''&quot;, što bi u slobodnom prevodu značilo &quot;Skeptičan sam po tom pitanju i ne možete me lahko uvjeriti u to&quot;.&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;/&gt; Međutim, prema nekim istraživačima, fraza &quot;dokaži mi&quot; bila je korištena i prije 1890tih.&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;/&gt; Drugi autori navode da ona zapravo aludira na misurijske rudare koji su odvedeni u [[Leadville (Colorado)|Leadville]], [[Colorado]] kako bi zamijenili rudare koji su bili u [[štrajk]]u. Pošto novi rudari nisu bili upoznati sa načinima lokalnog kopanja rude, često im je bilo neophodno nešto objašnjavati (pokazivati).&lt;ref name = &quot;Slogan&quot; /&gt;

Drugi nadimci Missourija su: &quot;država olova&quot;, &quot;država poluga&quot;, &quot;majka Zapada&quot;, &quot;država Ozarka&quot; (regija), &quot;država planine Iron&quot; (''željezne planine'') i &quot;Pennsylvania Zapada&quot;.&lt;ref name=&quot;mointro&quot;/&gt; Poznata je i kao &quot;država [[pećina]]&quot;, zbog postojanja više od 6 hiljada pećina (samo ih u državi [[Tennessee]] ima više). Najveći broj pećina (i najveća od svih u državi) nalazi se u okrugu [[Okrug Perry (Missouri)|Perry]].&lt;ref name=&quot;MSS&quot;/&gt;

Zvanični moto države je ''Salus Populi Suprema Lex Esto'', što na bosanskom otprilike znači &quot;Neka blagostanje naroda bude najviši zakon&quot;.&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;/&gt;

==Geografija==
{{Glavni|Geografija Missourija}}
[[Datoteka:National-atlas-missouri.png|thumb|250px|Karta Missourija sa prikazanim većim gradovima i putevima.]]
Missouri se graniči sa osam saveznih država, kao i jedan od njegovih &quot;komšija&quot;, [[Tennessee]]. Niti jedna savezna država nema više od osam &quot;komšija&quot;, odnosno granica prema drugim državama. Missouri je okružen na sjeveru sa [[Iowa|Iowom]], dok su na istoku s druge strane rijeke Mississippi države [[Illinois]], [[Kentucky]] i [[Tennessee]]; na jugu je [[Arkansas]], dok su na zapadu [[Oklahoma]], [[Kansas]] i [[Nebraska]] (s druge strane rijeke Missouri). Dvije najveće rijeke koje teku kroz Missouri su [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]], koji određuje istočnu granicu države, te rijeka [[Missouri (rijeka)|Missouri]], koja teče kroz državu od zapada ka istoku, praktično povezujući dva najveća metropolska područja [[Kansas City]] i [[Saint Louis]].

Iako se danas ova država obično smatra dijelom američkog [[Srednji Zapad|Srednjeg Zapada]],&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;/&gt; historijski je Missouri često bio smatran &quot;graničnom državom&quot;, uglavnom zbog naselja migranata sa juga i njegovog statusa robovlasničke države prije [[Američki građanski rat|građanskog rata]], balansirajući zbog utjecaja St. Louisa. Okruzi, koji su sačinjavali područje poznato kao ''Little Dixie'', nalazili su se duž rijeke Missouri u centralnom dijelu savezne države, a njih su naseljavali južnjački migranti sa najvećim brojem robova.

Missouri je tokom 2005. posjetilo 16,695 miliona posjetilaca i turista, uglavnom zbog nacionalnih parkova i drugih rekreacijskih područja na ukupno 820&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je državi priskrbilo 7,41 miliona US$ godišnjeg prihoda, a 26,6% čine njeni operativni troškovi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

===Topografija===
[[Datoteka:US mo physiographic map.jpg|thumb|250px|Fiziografska karta Missourija.]]
Sjeverno i, u nekim slučajevima, neznatno južno od rijeke Missouri nalaze se Sjeverne nizije, koje se protežu dalje u savezne države [[Iowa]], [[Nebraska]] i [[Kansas]]. Tamo, ostali su valoviti brežuljci nakon povlačenja [[lednik]]a iz posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], a koji su se tada protezali od kanadskog štita pa sve do današnje rijeke Missouri. Savezna država ima mnogobrojne riječne nanose duž rijeka Mississippi, Missouri i [[Meramec]]. U južnom dijelu države izdižu se planine Ozark, ispresjecani plato koji okružuje pre[[kambrij]]ske vulkanske planine St. Francois. U tom području nalaze se i brojni oblici [[krš]]a, koje karakterizira veliki udio [[krečnjak]]a i formacije vrtača i pećina.&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bell Mountain.jpg|right|thumb|350px|Divljina planine Bell u južnom dijelu Nacionalne šume &quot;Mark Twain&quot;]]
Jugoistočni dio države je regija [[Missouri Bootheel|Bootheel]], kao dio aluvijalne nizije Mississippija odnosno takozvani &quot;Mississippi embayment&quot; (doslovno &quot;nazupčavanje Mississippija&quot;). Ova regija je ujedno i najravnije, najniže i najvlažnije područje savezne države. Međutim, ujedno je i među najsiromašnijim u državi, jer je ekonomija pretežno [[poljoprivreda|poljoprivredna]].&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;/&gt; Također je i najplodnije područje, gdje uglavnom rastu nasadi [[pamuk]]a i riže. Bootheel je bio [[epicentar]] četiri vrlo snažna New Madridska zemljotresa 1811. i 1812. godine.

=== Klima ===
Missouri općenito ima vlažnu [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] (''Dfa'') sa hladnim, sniježnim zimama i vrelim, vlažnim i kišovitim ljetima. U južnim dijelovima države, naročito u regiji Bootheel, klima prelazi u vlažnu suptropsku. Smješten u unutrašnjosti SAD, Missouri često doživljava temperaturne ekstreme. Bez nekih viših planina ili [[okean]]a koji bi utjecali na temperature, na njegovu [[klima|klimu]] naizmjenično utječe zrak sa hladnog [[Arktik]]a a zatim vrući, vlažni zrak iz [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]]. Najviša izmjerena temperatura u Missouriju bila je 47,7&amp;nbsp;°C u gradovima [[Warsaw (Missouri)|Warsaw]] i [[Union (Missouri)|Union]] 14. jula 1954, a najniža -40&amp;nbsp;°C također u gradu Warsaw 13. februara 1905. godine.

U ovoj državi također su česte pojave ekstremnih vremenskih prilika poput oluja i [[tornado|tornada]]. Jedan od nedavnih tornada u državi koji je odnio ljudske žrtve i počinio materijalnu štetu bio je tornado u [[Joplin (Missouri)|Joplinu]] 2011. uništivši skoro trećinu grada. Šteta nakon tog tornada procjenjuje se na 1 do 3 milijarde US$ a broj žrtava je iznpsio 159, dok je preko 1.000 osoba povrijeđeno. Bio je to prvi tornado pete kategorije koji je zadesio Missouri nakon 1957. godine, kao i najsmrtnosniji od 1947. odnosno sedmi najsmrtonosniji u historiji SAD i 27. u svijetu. [[Saint Louis]] i njegova pregrađa također imaju burnu historiju u aspektu vremenskih nepogoda i snažnih tornada, a jedan od svježijih primjera bio je tornado 4. kategorije koji je 22. aprila 2011. znatno oštetio [[Međunarodni aerodrom Lambert]]. Jedan od najgorih tornada u historiji SAD pogodio je St. Louis 27. maja 1896. godine.

== Historija ==
[[Datoteka:Gateway Arch edit1.jpg|thumb|150px|Gateway Arch (''Vrata Zapada'') u St. Louisu]]
[[Datoteka:George Caleb Bingham 001.jpg|thumb|150px|[[George Caleb Bingham]]: ''Trgovci krznom na Missouriju'', ulje na platnu, oko 1845.]]
Domorodački narodi su naseljavali područje Missourija hiljadama godina prije nego što su počela evropska otkrića Amerike i njeno naseljavanje. [[Arheologija|Arheološka]] iskopavanja duž rijeka pokazala su kontinuitet življenja u ovom području duži od 7.000 godina. Počev od kraja 10. vijeka, u ovom području izrasla je kompleksna &quot;misisipi-kultura&quot;, čiji su pripadnici na mjestu današnjeg St. Louisa napravili regionalni politički centar te u Cachokiji s druge strane rijeke Mississippi, u blizini današnjeg grada [[Collinsville (Illinois)]]. Njihovi veliki gradovi imali su hiljade kuća, međutim daleko poznatiji su po masivnim zemljanim nasipima koji su se održali do danas, izgrađenih iz religijskih, političkih i socijalnih razloga u raznim oblicima, najčešće konusima i platformama. Cahokia je bila središte regionalne trgovačke mreže koja se protezala od [[Velika jezera|Velikih jezera]] do Meksičkog zaliva. Ipak, ta civilizacija je počela opadati oko 1400. a većina njihovih potomaka napustila je ovo područje znatno prije dolaska Evropljana. Evropljani su St. Louis poznavali kao ''Mound City'' (bos. ''Grad humaka'', ''nasipa''), zbog brojnih sačuvanih prahistorijskih nasipa i humaka. Misisipi-kultura  je takve humke i nasipe ostavila širom srednjeg dijela dolina rijeka Ohio i Mississippi, prostirući se na jugoistok kao i uzvodno ovim rijekama.

Prvi evropski naseljenici bili su uglavnom [[Kanađani]] francuskog porijekla, koji su osnovali prvo naselje u Missouriju na mjestu današnjeg [[Ste. Genevieve (Missouri)|Ste. Genevieve]] oko 100&amp;nbsp;km južno od St. Louisa. Oni su ovamo došli oko 1750. iz [[Illinois]]a, iz kolonijalnih sela na istočnoj strani Mississippija, gdje je zemljište već bilo istrošeno i nedovoljno prostora za rastuće stanovništvo. Sainte-Geneviève kasnije postaje poljoprivredni centar koji je proizvodio viškove [[pšenica|pšenice]], [[kukuruz]]a i [[duhan (proizvod)|duhana]] te je svake godine brodovima slao ogromne količine žita nizvodno do Louisiane kako bi s njom trgovao. Proizvodnja žita u Illinoisu bila je nužna za preživljavanje Donje Louisiane a naročito grada [[New Orleans]]a.

Saint Louis su osnovali [[Francuzi]] iz New Orleansa nedugo kasnije 1764. godine. Od 1764. do 1803. kontrola Evropljana nad područjem zapadno od Mississippija do krajnjeg sjevera bazena rijeke Missouri, zvanog Louisiana, nastavljena je od strane Španaca kao dio [[Nova Španija|Nove Španije]], u skladu sa [[Sporazum u Fontainebleau (1762)|Sporazuma iz Fontainebleaua]] (1762)&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;/&gt; (kako bi se Španija privolila da se uključi u rat protiv Engleske na strani Francuza). Dolazak Španaca u St. Louis uslijedio je u septembru 1767. godine.

St. Louis je uskoro postao središte regionalne trgovine krznom sa domorodačkim indijanskim plemenima, koja se protezala duž rijeka Mississippi i Missouri, a koje su igrale najvažniju ulogu u regionalnoj privredi dugi niz godina. Krzno se prevozilo nizvodno do New Orleansa a zatim se izvozilo u [[Evropa|Evropu]]. Trgovina krznom dovela je do procvata St. Louisa koji je postao i finansijski centar regije. Njegova blizina ušću rijeke Illinois također je povoljno utjecala na trgovinu sa poljoprivrednim područjima. Zbog velikog značaja rijeke Mississippi i trgovine koja se njom obavljala, nakon izuma prvih [[parobrod]]a, značaj rijeke je znatno porastao a povećan je i obim trgovine. [[Napoléon Bonaparte]] je dobio teritoriju Louisiana od Španije 1800. odredbama mira iz San Ildefonsa, nakon što je ona bila španska kolonija od 1762. godine. Međutim, ta teritorija je nominalno ostala pod španskom kontrolom sve do konačnog francuskog preuzimanja 30. novembra 1803. samo tri sedmice prije nego što ju je prodala SAD. Kao dio kupovine Louisiane 1803. od strane SAD, Missouri je dobio nadimak &quot;Vrata prema Zapadu&quot;, jer je služio kao glavna tačka polaska brojnih ekspedicija i naseljenika prema zapadu tokom 19. vijeka. [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]] zapadno od St. Louisa bio je polazna tačka čuvene Lewisove i Clarkove ekspedicije.

Missouri je pretrpio snažan [[zemljotres]] 1812. ali je zbog vrlo rijetke gustoće naseljenosti, žrtava bilo malo. Godine 1821. u skladu sa odredbama tzv. kompromisa iz Missourija, proglašen je robovlasničkom državom sa privremenom prijestlonicom u St. Chalesu. Međutim već 1826. glavni grad je prebačen na današnju i stalnu lokaciju u [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], također na rijeci Missouri. Prvobitna zapadna granica države bila je ravna linija, definirana prema meridijanu koji prolazi kroz Kawsmouth,&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;/&gt; tačku gdje rijeka Kansas utječe u rijeku Missouri. Međutim, do danas se tokovi ovih rijeka znatno pomakli od tadašnjeg položaja. Ova linija je poznata kao granica Osage.&lt;ref name=&quot;supreme&quot;/&gt; Godine 1836. kupovinom zemlje poznatom kao Platte od domorodaca, dodat je sjevernozapadni ugao države, čineći rijeku Missouri sjeveroistočnom granicom Kansasa. Ovom kupovinom Missouri je postao najveća tadašnja savezna država u SAD sa 172.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;/&gt;

Tokom [[Američki građanski rat|građanskog rata]], zakonodavna skupština Missourija je sazvala posebnu sjednicu o odlučivanju kojoj strani će se prikloniti. Glasanjem je odlučen ostanak u Uniji. Međutim guverner [[Claiborne F. Jackson]] naklonjen Konfederaciji naredio je mobilizaciju nekoliko stotina članova državne milicije koji su se okupili u St. Louisu. Alarmiran ovim događajem, general Unije Nathaniel Lyon je naredio napad na njih, prisiljavajući ih da se predaju. Međutim, dok su zarobljenici marširali ulicama grada došlo je do pucnjave u kojoj su vojnici Unije ubili brojne nenaoružane zarobljenike, kao i okupljene građane, žene i djecu. Taj incident poznat je po nazivu &quot;Masakr u St. Louisu&quot;. Ti događaji osnažili su podršku Konfederaciji unutar države. U gradu Neosho guverner Jackson je sazvao državnu skupštinu koje je promijenila odluku i pristupila [[Konfederacija američkih država|Konfederaciji]]. Međutim, obje strane su odbile odluku skupšine jer je bila nelegalno sazvana. Ipak čelnici Konfederacije su prihvatili Missouri 30. oktobra 1861. kao članicu Juga. Ipak tokom rata, mnogo više vojnika iz Missourija borilo se na strani Unije, a nerijetke su bile situacije da su susjedi ili rođaci bili na suprotnim stranama.

U periodu između Građanskog i Drugog svjetskog rata, Missouri se razvio iz seoske privrede u hibridnu industrijsko-uslužno-poljoprivrednu, kako se područje Srednjeg zapada brzo industrijaliziralo. Širenje željezničke mreže prema Zapadu tranformiralo je Kansas City u veliki saobraćajni čvor u SAD. Rast [[stočarstvo|stočarske]] proizvodnje u [[Texas]]u zajedno sa izgradnjom željezničke infrastrukture i izumom pokretnih hladnjača, načinilo je Kansas City velikim centrom pakovanja mesa. Tamo se dovozila grla stoke iz Texasa, zatim bi se klala i meso distribuiralo na Istok SAD. Sredinom 1950tih i 1960tih St. Louis i Kansas City doživjeli su deindustrijalizaciju i smanjenje zaposlenosti, naročito u oblasti željeznice i proizvodnje, kao i drugi industrijski centri Srednjeg Zapada.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Missouri population map (2000).png|thumb|300px|Karta gustoće naseljenosti Missourija]]
{{USCensusPop|align=right
|1810= 19783
|1820= 66586
|1830= 140455
|1840= 383702
|1850= 682044
|1860= 1182012
|1870= 1721295
|1880= 2168380
|1890= 2679185
|1900= 3106665
|1910= 3293335
|1920= 3404055
|1930= 3629367
|1940= 3784664
|1950= 3954653
|1960= 4319813
|1970= 4676501
|1980= 4916686
|1990= 5117073
|2000= 5595211
|2010= 5988927
|estimate= 6063589
|estyear= 2014
|footnote=izvor: 1910–2010&lt;ref name=&quot;census2010&quot; /&gt;&lt;br /&gt;procjena za 2014.&lt;ref name=PopEstUS/&gt;
}}
Popisni biro SAD je objavila procjene broja stanovništva u Missouriju na dan 1. jula 2014. koji iznosi 6.063.589, što predstavlja povećanje od 1,25% u odnosu na broj sa popisa stanovništva 2010.&lt;ref name=&quot;PopEstUS&quot;/&gt;

Prema popisu stanovništva 2010. Missouri je imao 5.988.927 stanovnika, što je povećanje za 392.369 stanovnika ili 7% u odnosu na prethodni popis iz 2000. godine. Od 2000. do 2007. ovo povećanje uključuje prirodni priraštaj od 137.564 stanovnika u odnosu od posljednjeg popisa (480.763 rođenja minus 343.199 smrti), te neto povećanje od 88.088 osoba putem useljavanja u državu. Useljavanje u Missouri iz drugih [[Države svijeta|svjetskih država]] rezultiralo je neto povećanjem od 50.450 osoba dok su migracije unutar SAD utjecale na neto povećanje od 37.638 osoba. Više od polovine Misuraca (3.294.936 stanovnika ili 55%) žive unutar dva najveća [[Metropolitansko područje|metropolitanska područja]] u državi, St. Louis i [[Kansas City]]. Prosječna gustoća naseljenosti u 2009. iznosila je 86,9 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je najbliže američkom prosjeku (86,9 u 2009. godini) od svih saveznih država.

U 2011. stanovništvo po rasi u saveznoj državi je bilo sljedeće:
* 84% bijelci (od čega je 3% bijelci španskog porijekla)
* 11,7% [[Afroamerikanci]]
* 0,5% američki Indijanci i starosjedioci Aljaske
* 1,7% azijati
* 0,1% domoroci s [[Havaji|Havaja]] i drugih pacifičkih ostrva
* 1,9% višerasni Amerikanci (2 ili više rasa)
* 0,1% druge rase

Iste godine, prema procjeni Popisnog biroa, 3,7% stanovništva Missourija bili su Latinoamerikanci (svih rasa zajedno).&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;/&gt; Također 28,1% stanovništva mlađeg od 1 godine starosti (novorođenčad) bili su potomci manjina.&lt;ref name=&quot;clevel&quot;/&gt; Prema popisu SAD iz 2000. centar populacije cjelokupnih Sjedinjenih Američkih Država nalazio se u [[Okrug Phelps (Missouri)|okrugu Phelps]]. Centar populacije države Missouri bio je u okrugu [[Okrug Osage (Missouri)|Osage]] u gradu [[Westphalia (Missouri)|Westphalia]].&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;/&gt; Godine 2004. u ukupnom stanovništvu države bilo je 194 hiljade useljenika (rođenih izvan SAD) odnosno 3,4% stanovništva Missourija.

Pet najvećih grupa stanovništva po porijeklu su: [[Nijemci]] (27,4%), Irci (14,8%), Englezi (10,2%), Amerikanci (8,5%) i Francuzi (3,7%).

Amerikanci njemačkog porijekla su grupa koja je prisutna u svim dijelovima Missourija. Afroamerikanci su sastavni dio stanovništva u St. Louisu (oko 56,6% Afroamerikanaca u državi živi u St. Louisu ili u okrugu St. Louis prema podacima s popisa 2010), Kansas Cityju, okrugu Boone i jugoistočnom području regije Bootheel te nekim dijelovima doline rijeke Missouri, gdje su u prošlosti bile prisutne velike poljoprivredne plantaže. Misurski Kreolci francuskog porijekla su koncentrirani u dolini rijeke Mississippi južno od St. Louisa. Kansas City je dom velike, rastuće useljeničke zajednice iz Latinske Amerike, naročito Meksika, zatim Afrike (npr. [[Sudan]]a, Somalije i Nigerije), kao i iz jugoistočne Azije, uključujući Kinu i Filipine. Naročito je brojna [[dijaspor]]a iz zemalja bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] (vidi [[Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu‎]]). Osim njih, postoji i značajna populacija Cherokee indijanaca.

Prema izvještaju iz 2004, oko 6,6% stanovništva države bilo je mlađe od 5 godina, 25,5% stanovništva bilo je mlađe od 18 godina, a 13,5% starije od 65 godina. Žene čine približno 51,4% populacije. Oko 81,3% stanovnika Missourija imali su završenu srednju školu ili više, dok je 21,6% imalo fakultetsku diplomu ili više. Oko 3,4% Misuraca rođeno je izvan SAD, dok je približno 5,1% osoba kod kuće govorilo neki drugi jezik pored engleskog.

Prema popisu iz 2010. u Missouriju je bilo 2.349.955 domaćinstava sa prosječno 2,45 osoba po domaćinstvu. Stopa vlasništva stana ili kuće bila je 70%, a prosječna vrijednost kuće u vlasništvu stanara bila je 137.700US$. Srednji godišnji dohodak po domaćinstvu u 2010. iznosio je 46.262 US$ odnosno 24.724 US$ po osobi. Iste godine, oko 14% ili 1.018.118 stanovništva nalazilo se ispod [[granica siromaštva|granice siromaštva]]. Srednje vrijeme putovanja od kuće do posla iznosilo je 23,8 minuta.

===Jezici===
Velika većina stanovnika Missourija govori [[engleski jezik]]. Približno 5,1% stanovništva na popisu se izjasnilo da kod kuće govori neki drugi jezik pored engleskog. Španskim jezikom se govori u malehnim latinoameričkim zajednicama u metropolitanskim područjima St. Louisa i Kansas Cityja. U Missouriju je priča i jedan od ugroženih dijalekata [[francuski jezik|francuskog jezika]] poznatog kao missourski francuski. Govornici ovog dijalekta, koji sebe zovu Kreoli, potomci su francuskih istraživača koji su naselili ovo područje, tada poznato kao ''zemlja Illinois'' počev od druge polovine 17. vijeka. Taj dijalekt se razvijao u izolaciji i van utjecaja francuskih govornika u Kanadi i [[Lousiana|Louisiani]], postavši veoma različit od varijanti kanadskog francuskog i lujzijansko-kreolskog francuskog. Nekad vrlo rasprostranjen u ovom području, missourski francuski je danas pred izumiranjem, tek nekoliko starijih osoba ga donekle koristi.&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;/&gt;

===Religija===
Od stanovnika Missourija koji se izjašnjavaju kao pripadnici neke od religija, tri petine čine [[protestantizam|protestanti]] raznih denominacija. Brojčano najveća religijska grupacija u saveznoj državi su [[Južna baptistička konvencija]], kojoj pripada 22% stanovništva. Druga najveća su [[Rimokatolička crkva|katolici]] sa 19%, a najviše su koncentrirani oko Jefferson Cityja kao i u [[Saint Louis]]u te u krajevima južno i zapadno od njega.&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;/&gt; Treća skupina su osobe koje su se izjasnile kao [[ateizam|ateisti]] (15%).

Prema američkoj anketi o religijskoj pripadnosti stanovništva savezne države Missouri, stanovništvo se izjasnilo sljedeće:&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;/&gt;
* kršćani – 77% od čega:
** [[Protestantizam|protestanti]] – 45% (ukupno), od čega:
*** baptisti – 22%
*** metodisti – 7%
*** luterani – 4%
*** episkopalna crkva – 4%
** drugi protestanti – 12%
** rimokatolici – 19%
** [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|mormoni]] – 1%
** druge kršćanske sekte – 8%
* druge religije – 2%
* ateisti – 15%
* bez odgovora – 5%

Najveća denominacija prema broju vjernika u 2010. bila je [[Južna baptistička konvencija]] sa 749.685 pripadnika, [[rimokatolička crkva]] sa 724.315 te [[Ujedinjena metodistička crkva]] sa 226.409 pripadnika.&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;/&gt;

Među ostalim religijskim grupama postoji otprilike 93 hiljade mormona u 253 kongregacije, oko 25 hiljada jevreja sa 21 hrama, 12.000 muslimana sa 39 mesdžida, 7.000 budista i 34 njihova hrama, isto toliko i hindusa sa 17 hramova, 2.500 unitarijanaca u 9 kongregacija, 2.000 pripadnika [[baha'i]] religije sa 17 hramova, 5 [[Sikizam|sikhi]] hramova, jedan zorastrijanski hram, te nepoznat broj neopagana.&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;/&gt;

Nekoliko religioznih organizacija imaju svoja sjedišta u Missouriju, kao što su Luteranska crkva-sinod Missouri, čije sjedište se nalazi u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]], kao i Ujedinjena pentakostalna međunarodna crkva sa sjedištem u Hazelwood, oba izvan grada St. Louisa.

== Privreda ==
[[Datoteka:Missouri quarter, reverse side, 2003.jpg|thumb|190px|desno|Prigodna kovanica od 25 centi povodom obilježavanja godišnjice ekspedicije Lewisa i Clarka]]
Ured za ekonomske analize SAD procjenjuje da je u 2006. vrijednost ukupnog nacionalnog proizvoda u Missouriju iznosila 225,9 milijardi [[američki dolar|US$]]. To je iste godine iznosilo 32.705 US$ ličnog prihoda po jednom stanovniku,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; po čemu je Missouri 26. među saveznim američkim državama. Među najvažnije i najrazvijenije industrije u državi ubrajaju se astronautička i saobraćajna industrija te oprema za saobraćaj, proizvodnja hrane, hemijska i lahka industrija, štamparstvo i izdavaštvo, industrije [[pivo|piva]], električne opreme i druge.

Najvažniji [[poljoprivreda|poljoprivredni]] proizvodi države su govedina, soja, svinjetina, mliječni proizvodi, sijeno, [[kukuruz]], perad, [[sorghum]], [[pamuk]], riža i jaja. Missouri je na šestom mjestu u SAD po proizvodnji prasadi te 7. po uzgoju goveda. Osim toga, on se nalazi među pet saveznih država sa najvećom proizvodnjom soje, te na četvrtom mjestu u SAD po proizvodnji riže. U 2001 postojalo je 108 hiljada farmi, po čemu je na drugim mjestu, odmah nakon [[Texas]]a. Missouri od nedavno snažno promovira svoju brzorastuću industriju [[vino|vina]].

Savezna država ima ogromne zalihe [[krečnjak]]a. Drugi resursi kojima obiluje jesu olovo, [[ugalj]] i pijesak. Missouri proizvodi najviše olova od svih saveznih država. Većina [[rudnik]]a ovog metala nalazi se u takozvanom ''olovnom pojasu'', u centralno-istočnom dijelu države. Osim toga, Missouri je i na prvom mjestu ili barem među vodećim po proizvodnji kreča, osnovnog sastojka portlandskog cementa.

U Missouriju se znatno razvija naučni i biotehnološka grana. Monsanto je jedna od najvećih kompanija u Americi koja se bavi agrohemijom i agrikulturnom biotehnologijom, a sjedište joj je u St. Louisu. U uslužnom sektoru, u saveznoj državi je razvijen [[turizam]] i trgovina, te donekle i lahka industrija. Missouri je jedina savezna država u SAD na čijoj teritoriji se nalaze dvije poslovnice Centralne banke SAD (''Federal Reserve''): jedna u Kansas Cityju (koja opslužuje zapadni Missouri, [[Kansas]], Nebrasku, Oklahomu, [[Colorado]], sjeverni Novi Meksiko i [[Wyoming]]) a drugu u Saint Louisu (koja opslužuje istočni Missouri, južni [[Illinois]], južnu Indianu, zapadni Kentucky, zapadni Tennessee, sjeverni Mississippi i cijeli [[Arkansas]]).&lt;ref name=&quot;Districts&quot;/&gt;

Prema podacima iz 2014. stopa [[nezaposlenost]]i u državi iznosila je 4,8% dok je prosjek SAD iznosio 5,5%.&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;/&gt;

===Porezi===
Lični dohoci se oporezuju u deset različitih prihodovnih razreda, u rasponu od 1,5% do 6%. Porez na promet u Missouriju na većinu proizvoda iznosi 4,225%, ali postoje neke dodatne stope. Više od 2.500 lokalnih zajednica i općina ubire poreze na nekretnine od pravnih i fizičkih lica.

Veći dio lične imovine izuzet je od plaćanja poreza, osim za motorna vozila. Izuzeci oporezovanja nekretnina uključuju objekte u vlasništvu vlade i nekretnine korištene kao neprofitna groblja isključivo za religijske ukope, kao i nekretnine u vlasništvu škola i koledža i objekti korišteni isključivo u humanitarne svrhe. U Missouriju ne postoji porez na naslijeđe.

===Energija===
Po podacima iz 2012. u Missouriju ima ugrubo 22.000 MW kapaciteta za proizvodnju [[električna energija]].&lt;ref name=&quot;EIAMissouri&quot;/&gt; U 2011. oko 82% električne struje u saveznoj državi dobijalo se iz termoelektrana na [[fosilna goriva]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Samo 10% energije u istom periodu dobijalo se iz nuklearne elektrane Callaway u okrugu Callaway, sjeveroistočno od Jefferson Cityja.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; Oko 5% energije dobijalo se iz prirodnog plina,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; a 1% iz hidroenergetskih izvora,&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; kako što su naprimjer jezera Ozarks i Truman. Korištenje [[vjetar|vjetra]] i [[Sunčeva energija|sunčeve energije]] je u stalnom porastu, tako da je 2009. bilo instalirano 390 MW snage u vjetroelektranama, a 2011. godine 459 MW, dok je u istom periodu u solarnim elektranama zabilježen porast sa 0,2 MW na 1,3 MW.&lt;ref name=&quot;windamer&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;

Iz naftnih bušotina u Missouriju je u fiskalnoj 2012. godini proizvedeno 120 hiljada barela sirove [[nafta|nafte]].&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;/&gt; Na teritoriji savezne države nema nijedna rafinerija nafte.&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;/&gt;
[[Datoteka:Kirkwood Train Station.jpg|thumb|250px|Stanica Amtrak linije u [[Kirkwood (Missouri)|Kirkwoodu]].]]

== Saobraćaj ==
===Zračni===
U Missouriju postoje dva veća aerodroma: [[Međunarodni aerodrom Lambert–St. Louis]] i [[Međunarodni aerodrom Kansas City]].

===Željeznički===
Dva od tri najveća željeznička centra u SAD nalaze se u Missouriju. Kansas City je veliki čvor za željezničke mreže [[BNSF Railway]], [[Norfolk Southern Railway]], [[Kansas City Southern Railway]] i [[Union Pacific Railroad]]. On je također i drugi najveći željeznički centar za robni prevoz u SAD (ali prvi po količini pretovarene robe). Poput Kansas Cityja, i Saint Louis je značajno odredište u željezničkom robnom prevozu. Springfield je i dalje ostao operativni čvor mreže BNSF Railway.

Željeznička kompanija [[Amtrak]] vrši prevoz putnika na liniji koja prolazi kroz [[Kansas City]], [[La Plata (Missouri)|La Plata]], [[Jefferson City (Missouri)|Jefferson City]], [[Saint Louis]], [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Independence (Missouri)|Independence]], [[Warrensburg (Missouri)|Warrensburg]], [[Hermann (Missouri)|Hermann]], [[Washington (Missouri)|Washington]], Kirkwood, [[Sedalia (Missouri)|Sedalia]] i [[Poplar Bluff (Missouri)|Poplar Bluff]]. Planirana brza linija u Missouriju kao dio mreže čvorišta Chicago finansirana je sa 31 milion dolara od strane američke vlade.&lt;ref name=&quot;intercity&quot;/&gt;

Jedina gradska i podzemna željeznica u Missouriju je MetroLink i nalazi se u Saint Louisu. Spaja grad sa predgrađima i okolnim mjestima u okrugu St. Louis kao i sa nekim naseljima u susjednom Illinoisu. To je jedan od najvećih željezničkih gradskih sistema u SAD (po dužini linija). Gradski [[tramvaj]] u centru Kansas Cityja treba početi saobraćati u proljeće 2016.&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;/&gt;

Višemodalni portalni saobraćajni centar u Saint Louisu je najveći aktivni višenamjenski transportni centar u državi. Nalazi se u centru St. Louisa u blizini kompleksa historijske stanice Union. Služi kao čvorište i stanica mreže MetroLink, kao i stanica regionalnog autobuskog saobraćaja MetroBus, Greyhound, Amtrak i taksi službe.

===Autobuski===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;1&quot; style=&quot;float:right; margin:1em; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;&quot;
|+ '''Rezultati Predsjedničkih izbora SAD u Missouriju'''
|- style=&quot;background:lightgrey;&quot;
! Godina
! [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]]
! [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrate]]
! ostali kandidati
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''56,77%''' ''1.594.511
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|38,14% ''1.071.068
| style=&quot;text-align:center;&quot;|5,09% ''143.026
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,88%''' ''1.478.959
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,26% ''1.215.030
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,86% ''50.943
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,39%''' ''1.445.814
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,25% ''1.441.911
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,36% ''39.889
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''53,30%''' ''1.455.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,10% ''1.259.171
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,60% ''16.480
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,42%''' ''1.189.924
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,08% ''1.111.138
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,50% ''58.830
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,24% ''890.016
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,54%''' ''1.025.935
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,22% ''242.114
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|33,92% ''811.159
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''44,07%''' ''1.053.873
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,00% ''526.238
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,83%''' ''1.084.953
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|47,85% ''1.001.619
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,32% ''6.656
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''60,02%''' ''1.274.188
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|39,98% ''848.583
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''51,16%''' ''1.074.181
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,35% ''931.182
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,49% ''94.461
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,47% ''927.443
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,10%''' ''998.387
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,42% ''27.770
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''62,29%''' ''1.154.058
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|37,71% ''698.531
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''44,87%''' ''811.932
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,74% ''791.444
| style=&quot;text-align:center;&quot;|11,39% ''206.126
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,95% ''653.535
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''64,05%''' ''1.164.344
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,74% ''962.221
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,26%''' ''972.201
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1956.|1956.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|49,89% ''914.289
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,11%''' ''918.273
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,00% ''niko
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1952.|1952.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''50,71%''' ''959.429
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|49,14% ''929.830
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,15% ''2.803
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1948.|1948.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|41,49% ''655.039
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''58,11%''' ''917.315
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,39% ''6.274
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1944.|1944.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|48,43% ''761.524
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,37%''' ''807.804
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,20% ''3.146
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1940.|1940.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|47,50% ''871.009
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''52,27%''' ''958.476
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,23% ''4.244
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|38,16% ''697.891
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''60,76%''' ''1.111.043
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,08% ''19.701
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1932.|1932.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|35,08% ''564.713
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''63,69%''' ''1.025.406
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1,22% ''19.775
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1928.|1928.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''55,58%''' ''834.080
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|44,15% ''662.562
| style=&quot;text-align:center;&quot;|0,27% ''4.079
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1924.|1924.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,58%''' ''648.486
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,79% ''572.753
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6,63% ''86.719
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1920.|1920.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''54,56%''' ''727.162
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|43,13% ''574.799
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,32% ''30.839
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1916.|1916.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|46,94% ''369.339
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''50,59%''' ''398.032
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,46% ''19.398
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1912.|1912.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|29,75% ''207.821
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''47,35%''' ''330.746
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22,89% ''159.999
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1908.|1908.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''48,50%''' ''347.203
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|48,41% ''346.574
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3,08% ''22.150
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1904.|1904.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|'''49,93%''' ''321.449
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|46,02% ''296.312
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4,05% ''26.100
|-
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1900.|1900.]]
| style=&quot;text-align:center; background:#fff3f3;&quot;|45,94% ''314.092
| style=&quot;text-align:center; background:#f0f0ff;&quot;|'''51,48%''' ''351.922
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2,58% ''17.642
|}
Većina gradova ima redovni autobuski sistem stalnih linija, dok mnogi seoski okruzi imaju mjesni javni prevoz. Nacionalne kompanije [[Greyhound]], [[Trailways]] i [[Megabus (Sjeverna Amerika)|Megabus]] pružaju međudržavne autobuske usluge u Missouriju.

===Riječni===
Rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] i [[Missouri (rijeka)|Missouri]] su komercijalno plove duž cijelog svog toka kroz državu Missouri. Rijeka Missouri se kanalizira kroz jaruge i propuste, dok je na Mississippiju izgrađena serija brana i ustava kojima se spriječava da brod zapne o stijene te se i rijeka produbljuje. St. Louis je glavno odredište za teglenice na Mississippiju.

===Cestovni===
Kroz Missouri prolazi nekoliko [[autoput]]eva.
* [[Datoteka:I-29.svg|20px]] Interstate 29, [[Datoteka:I-229.svg|25px]] Interstate 229
* [[Datoteka:I-35.svg|20px]] Interstate 35, [[Datoteka:I-435.svg|25px]] Interstate 435 (prsten oko Kansas Cityja), [[Datoteka:I-635.svg|25px]] Interstate 635
* [[Datoteka:I-44.svg|20px]] Interstate 44
* [[Datoteka:I-49.svg|20px]] Interstate 49&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;/&gt;  
* [[Datoteka:I-55.svg|20px]] Interstate 55, [[Datoteka:I-155.svg|25px]] Interstate 155, [[Datoteka:I-255.svg|25px]] Interstate 255 (prsten oko Saint Louisa na području Illinoisa)
* [[Datoteka:I-57.svg|20px]] Interstate 57
* [[Datoteka:I-64.svg|20px]] Interstate 64
* [[Datoteka:I-70.svg|20px]] Interstate 70, [[Datoteka:I-170.svg|25px]] Interstate 170, [[Datoteka:I-270.svg|25px]] Interstate 270 (prsten oko [[Saint Louis]]a na području Missourija), [[Datoteka:I-470.svg|25px]] Interstate 470, [[Datoteka:I-670.svg|25px]] Interstate 670
* [[Datoteka:I-72.svg|20px]] Interstate 72
* [[Datoteka:I-66.svg|20px]] Interstate 66 (planirani)

Nakon donošenja amandmana 3 krajem 2004. Ministarstvo saobraćaja Missourija (MoDOT) počelo je program rekonstrukcije i osavremenjavanja puteva &quot;Lakše, bezbjednije, brže&quot;, koji je imao za cilj dovesti 3.500&amp;nbsp;km autoputeva u bolje stanje. Program je završen u decembru 2007. U periodu od 2006. do 2014. smanjen je broj [[Saobraćajna nesreća|smrtnih slučajeva]] na putevima Missourija od 1.257 u 2005, preko 960 u 2008. do 766 u 2014. godini.&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;/&gt;

Samo dio autoputa Interstate 55 u Missouriju ima [[Saobraćajna traka|traku]] namijenjenu za saobraćaj vozila sa dva ili više putnika (HOV trake), i to od Ste. Genevieve do petlje sa Interstate 270-255 u okrugu Saint Louis. Te trake su označene i otvorene 10. februara 2013. HOV trake su također označene i na autoputu Interstate 70 u okrugu St. Charles do Interstate 270 u okrugu St. Louis, te na koridoru sjever-jug na autoputu Interstate 270 u centralnom dijelu okruga St. Louis.

== Politika ==
Trenutni [[Ustav Missourija]] je četvrti po redu u historiji države, usvojen 1945. godine. Kao i većina [[ustav]]a ostalih saveznih država, on također propisuje tri organa vlasti: zakonodavnu skupštinu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavna vlast se sastoji iz dva doma: Zastupnički dom Missourija i Senat. Ova dva doma sačinjavaju Opću skupštinu Missourija.

Zastupnički dom ima 163 člana, koji su raspodijeljeni u skladu sa posljednjim objavljenim popisom u SAD. Senat Missourija sastoji se iz 34 člana iz distrikata približno istog broja stanovnika. Sudska vlast se sastoji iz [[Vrhovni sud Missourija|Vrhovnog suda]] sa sedam sudija, Apelacionog suda (srednji nivo sudske vlasti podijeljen na tri distrikta, sa sjedištima u Kansas Cityju, St. Louisu i Springfieldu, te 45 okružnih sudova koji funkcioniraju kao lokalni parnični sudovi.

Izvršna vlast na čelu ima [[Spisak guvernera Missourija|guvernera Missourija]] a uključuje i pet drugih izbornih funkcija na nivou cijele savezne države. Sve osim jedne izvršne funkcije u državi vrše političari iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]].

[[Harry S. Truman]] (1884–1972), 33. predsjednik SAD, rođen je u gradu [[Lamar (Missouri)|Lamar]]. Bio je sudija u okrugu [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] a nakon toga i senator u Senatu SAD tokom 10 godina, prije nego što je izabran kao potpredsjednik na izborima 1944. Nakon što se povukao iz politike živio je u Independenceu.

Missouri se u političkom smislu smatra državom &quot;predvodnicom&quot;, a često se njeni građani na izborima odlučuju promijeniti stranku za koju glasaju. Država je u prošlosti mnogo puta podržavala predsjedničkog kandidata koji je na kraju u pobijedio, tako da je od 1904. do danas u Missouriju pobijedio kandidat koji je i postao američki predsjednik, osim u tri slučaja: na izborima 1956. Missouri je glasao za demokratskog [[Spisak guvernera Illinoisa|guvernera]] iz susjednog [[Illinois]]a [[Adlai Stevenson II|Adlai Stevensona]], a pobijedio je tadašnji predsjednik republikanac [[Dwight D. Eisenhower]] iz susjednog Kansasa, a na izborima 2008. i 2012. oba puta je glasao za republikanske kandidate [[John McCain]]a i [[Mitt Romney]]a kada je na izborima pobijedio senator (i kasnije predsjednik) [[Barack Obama]]. Na izborima 2012. Missouri je snažno skrenuo na stranu Republikanaca, kada je Romney pobijedio Obamu sa gotovo 10%-tnom razlikom.

Zaključno sa 24. oktobrom 2014. u državi je bilo 4.190.936 registrovanih glasača.&lt;ref name=&quot;registered&quot;/&gt;

=== Okruzi ===
{{Glavni|Okruzi u Missouriju}}
Savezna država Missouri ima 114 okruga i jedan nezavisni grad (Saint Louis).

Najveći okruzi po površini su [[Okrug Texas (Missouri)|Texas]] (3053,59&amp;nbsp;km²) i [[Okrug Shannon (Missouri)|Shannon]] (2600,35&amp;nbsp;km²). Najmanji po površini je okrug [[Okrug Worth (Missouri)|Worth]] (688,94&amp;nbsp;km²). Nezavisni grad St. Louis ima površinu od samo 160,58&amp;nbsp;km², ali je i najgušće naseljeno područje u Missouriju (1984,6 stanovnika na km²).

Okruzi sa najvećom populacijom (procjena iz 2012) su [[Okrug St. Louis (Missouri)|St. Louis]] (1.000.438 stanovnika), [[Okrug Jackson (Missouri)|Jackson]] (677.377), [[Okrug St. Charles (Missouri)|St. Charles]] (368.666) i grad [[Saint Louis]] (318.172). Okrug Worth je najmanje naseljeni okrug sa 2.171 stanovnikom (po popisu 2010).
{{Raščistiti}}
== Najveći gradovi ==
{{Najveći gradovi
| ime = Najveći gradovi u Missouriju
| ime_države_u_lokativu = Missouriju
| drž_ref = &lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;/&gt;
| list_by_pop = Najveći gradovi u Missouriju
| class = nav
| int_ime = Okrug
| int_link = Okruzi u Missouriju
| grad_1 = Kansas City | int_1 =  Kansas City{{!}}Jackson, Clay, Platte i Cass | stan_1 = 463.202 | img_1 = KCSkylineLibertyMemorial.png
| grad_2 = Saint Louis | int_2 = Saint Louis{{!}}nezavisni grad | stan_2 = 319.294 | img_2 = St_Louis_night_expblend.jpg
| grad_3 = Springfield (Missouri){{!}}Springfield | int_3 = Okrug Greene (Missouri){{!}}Greene | stan_3 = 159.498 | img_3 = ParkCentralSquarefountainbyCVBCS.jpg
| grad_4 = Independence (Missouri){{!}}Independence | int_4 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_4 = 116.830 | img_4 = Jackson_County_Courthouse_Independence_MO-cropped.jpg
| grad_5 = Columbia (Missouri){{!}}Columbia | int_5 = Okrug Boone (Missouri){{!}}Boone | stan_5 = 108.500
| grad_6 = Lee's Summit (Missouri){{!}}Lee's Summit | int_6 = Okrug Jackson (Missouri){{!}}Jackson | stan_6 = 91.364
| grad_7 = O'Fallon (Missouri){{!}}O'Fallon | int_7 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles  | stan_7 = 79.329
| grad_8 = St. Joseph (Missouri){{!}}St. Joseph | int_8 = Okrug Buchanan (Missouri){{!}}Buchanan | stan_8 = 76.780
| grad_9 = St. Charles (Missouri){{!}}St. Charles | int_9 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_9 = 66.794
| grad_10 = St. Peters (Missouri){{!}}St. Peters | int_10 = Okrug Saint Charles (Missouri){{!}}Saint Charles | stan_10 = 52.575
}}
Jefferson City je glavni grad Missourija. Pet najveći gradova u državi su Kansas City, St. Louis, Springfield, Independence i [[Columbia (Missouri)|Columbia]].&lt;ref name=&quot;est2007&quot;/&gt;

Saint Louis je najznačajniji grad i najveće [[metropolitansko područje]] u Missouriju, koje obuhvata prostor 17 okolnih okruga i jedan nezavisni grad, samo jezgro Saint Louisa. Osam od tih okruga je izvan Missourija i pripada državi Illinois. Prema podacima iz 2009. St. Louis je bio 18. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,83 miliona stanovnika. Ipak, ako se posmatra takozvano kombinirano statističko područje, onda je St. Louis sa 2,89 miliona stanovnika 15. po veličini u SAD. Neki od većih gradova u metropolitanskom području St. Louis su [[St. Charles (Missouri)|St. Charles]], [[St. Peters (Missouri)|St. Peters]], [[Florissant (Missouri)|Florissant]], [[Chesterfield (Missouri)|Chesterfield]], [[Creve Coeur (Missouri)|Creve Coeur]], [[Wildwood (Missouri)|Wildwood]], [[Maryland Heights (Missouri)|Maryland Heights]], [[O'Fallon (Missouri)|O'Fallon]], [[Clayton (Missouri)|Clayton]], [[Ballwin (Missouri)|Ballwin]] i [[University City (Missouri)|University City]].

Kansas City je najveći grad u Missouriju po broju stanovnika i najznačajniji grad u istoimenom metropolitanskom statističkom području, koje obuhvata 15 okruga uključujući i šest okruga u državi [[Kansas]]. Prema podacima iz 2009, ono je bilo 29. najveće metropolitansko područje u SAD sa 2,068 miliona stanovnika. Unutar tog područja nalaze se gradovi poput Independence, [[Lee's Summit (Missouri)|Lee's Summit]], [[Blue Springs (Missouri)|Blue Springs]], [[Raytown (Missouri)|Raytown]], [[Liberty (Missouri)|Liberty]] i [[Gladstone (Missouri)|Gladstone]].

Grad [[Branson (Missouri)|Branson]] je jedna od većih turističkih atrakcija u području [[The Ozarks|Ozarks]] u jugozapadnom dijelu Missourija.

== Kultura ==
=== Muzika ===
[[Datoteka:BuschStadium 2006-05-30.jpg|thumb|200px|Bejzbol ekipa [[St. Louis Cardinals]] igra na [[Stadion Busch|stadionu Busch]].]]
U Missouriju je rođeno ili su živjeli veliki broj poznatih muzičara. Među njima ističe se gitarst i pionir rocka [[Chuck Berry]], zatim pjevačica i glumica [[Josephine Baker]], &quot;kraljica rocka&quot; [[Tina Turner]], pop pjevačica i tekstopisac [[Sheryl Crow]], reperi Nelly, Chingy i Akon, svi oni su sadašnji ili bivši građani St. Louisa. Reper [[Eminem]] rođen je u gradu St. Joseph, a također je živio i u Savannahu i Kansas Cityju. Rock and roll muzičar Steve Walsh iz grupe Kansas rođen je u St. Louisu a odrastao u St. Josephu.

Simfonija Kansas Cityja i simfonijski orkestar St. Louisa su dva najpoznatija orkestra u državi. Sentluiski je drugi po starosti simfonijski orkestar u SAD, a posljednjih godina pod dirigentskom palicom Leonarda Slatkina došao je do značajnih postignuća.

=== Književnost ===
Missouri je dom poznatog pisca [[Mark Twain]]a. Radnje njegovih romana ''Pustolovine Toma Sawyera'' i ''Pustolovine Huckleberry Finna'' odvijaju se u gradu [[Hannibal (Missouri)|Hannibalu]], gdje je Twain proveo djetinjstvo.

Pisac [[William Least Heat-Moon]] rođen je u Kansas Cityju, a poznat je po hronici ''Blue Highways'' o svojim putovanjima po malim američkim gradovima. Ta knjiga bila je na spisku bestselera ''New York Timesa'' gotovo godinu dana tokom 1982. i 1983. godine.

=== Sport ===
Missouri je bio domaćin [[Olimpijske igre 1904.|Ljetnih Olimpijskih igara 1904.]] u St. Louisu, prvih olimpijskih igara održanih u SAD-u.

===Profesionalni aktivni klubovi===
* [[Major League Baseball|MLB]]: [[Kansas City Royals]] i [[St. Louis Cardinals]]
* [[NFL]]: [[Kansas City Chiefs]] i [[St. Louis Rams]]
* [[National Hockey League|NHL]]: [[St. Louis Blues]]

===Bivši profesionalni klubovi===
* [[National Football League]]:
** [[St. Louis Cardinals (NFL)|St. Louis Cardinals]] (došli iz Chicaga 1960; a 1988. se otselili u [[Tempe (Arizona)]] i danas se nazivaju [[Arizona Cardinals]])
** [[St. Louis All Stars]] (aktivni bili samo 1923)
** [[Kansas City (NFL)]] (Blues/Cowboys) (aktivni u periodu 1924–1926)
** [[St. Louis Gunners]] (nezavisni tim, pridružio se NFL-u posljednje tri sedmice u sezoni 1934. i nakon toga se raspao)
* [[Major League Baseball]] (Američka liga):
** [[St. Louis Browns]] (doselio se iz [[Milwaukee]]ja 1902; a otselio u [[Baltimore]], [[Maryland]] nakon sezone 1953. i danas su [[Baltimore Orioles]])
** [[Kansas City Athletics]] (došli iz [[Philadelphia|Philadelphije]] 1955; a od 1967. su sa sjedištem u [[Oakland]]u pod nazivom [[Oakland Athletics]])
* [[NBA|National Basketball Association]]:
** [[St. Louis Bombers (NBA)|St. Louis Bombers]] (jedan od timova začetnika [[Basketball Association of America|BAA]] franšize 1946, pristupio NBA kada je formirana 1949. ali je naredne 1950. prestao s takmičenjem)
** St. Louis Hawks (preselili iz [[Milwaukee]]ja 1955; a 1968. otišli u [[Atlanta|Atlantu]] i danas su [[Atlanta Hawks]])
** [[Kansas City Kings]] (došli iz [[Cincinnati]]ja 1972; a otselili u [[Sacramento (Kalifornija)|Sacramento]] 1985. godine i danas su [[Sacramento Kings]]; prije nego što su došli u Kansas City, bili su poznati kao ''Cincinnati Royals'')
* [[National Hockey League]]:
** [[Kansas City Scouts]] (danas im je sjedište u [[Newark (New Jersey)]] a nastupaju pod imenom [[New Jersey Devils]])
** [[St. Louis Eagles]] (bili aktivni 1930tih)
* [[Major League Soccer]]:
** [[Sporting Kansas City|Kansas City Wiz/Kansas City Wizards]] (osnovani 1995, ali su se iz [[Kansas City (Missouri)|Kansas Cityja]] preselili u [[Kansas]], a 2010. su postali [[Sporting Kansas City]])

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;regionmappdf&quot;&gt;http://www.census.gov/const/regionmap.pdf&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;centarpopu&quot;&gt;[http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html Centers of Population for the 2010 Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101072321/http://www.census.gov/geo/www/2010census/centerpop2010/centerpop2010.html |date=1. 1. 2016 }}, Američki popisni biro&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mointro&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.netstate.com/states/intro/mo_intro.htm |title=Introduction to Missouri – The Show Me State Capital Jefferson City |publisher=Netstate.com |access-date=31. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ponyex&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nps.gov/poex/|title=Pony Express National Historic Trail}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;McCafferty&quot;&gt;McCafferty, Michael. 2004. [http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=/journals/american_speech/v079/79.1mccafferty.html &quot;Correction: Etymology of Missouri&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306143842/http://muse.jhu.edu/login?auth=0&amp;type=summary&amp;url=%2Fjournals%2Famerican_speech%2Fv079%2F79.1mccafferty.html |date=6. 3. 2016 }} (ograničen pristup), ''American Speech'', 79.1:32&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;bartleby&quot;&gt;[http://www.bartleby.com/61/41/M0344100.html &quot;Missouri&quot;], ''American Heritage Dictionary''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;wheaton20121013&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.nytimes.com/2012/10/13/us/politics/missouree-missouruh-to-be-politic-in-missouri-say-both.html | title=Missouree? Missouruh? To Be Politic, Say Both | work=The New York Times | date=13. 10. 2012 |access-date=14. 10. 2012 | author=Wheaton, Sarah | pages=A1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;websterm&quot;&gt;[http://www.merriam-webster.com/dictionary/missouri Missouri]. Merriam-webster.com (31. august 2012). Pristupljeno dana 21.7.2013.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lance2003&quot;&gt;{{cite journal | url=http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm | title=The Pronunciation of Missouri: Variation and Change in American English | author=Lance, Donald M. | journal=American Speech | year=2003 | volume=78 | issue=3 | pages=255–284 | doi=10.1215/00031283-78-3-255 | access-date=19. 5. 2016 | archive-date=9. 4. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080409214810/http://missourifolkloresociety.truman.edu/Missouri%20Folklore%20Studies/THE%20PRONONCIATION%20OF%20MISSOURI.htm }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;oksford&quot;&gt;Oxford English Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name = &quot;Slogan&quot;&gt;{{cite web| url = http://www.sos.mo.gov/archives/history/slogan.asp | location = Missouri | work = State Archives Missouri History | type = FAQ | title = Origin of &quot;Show-Me&quot; Slogan |publisher=Secretary of State |access-date=23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;thefreedictionary&quot;&gt;[http://www.thefreedictionary.com/skepticism Pojašnjenje pojma &quot;skepticism&quot;], na stranici Free Dictionary&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Popikb&quot;&gt;{{Cite web | author= Barry Popik | title = I'm from Missouri – Show Me | url = http://www.barrypopik.com/index.php/new_york_city/entry/summary3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;MSS&quot;&gt;{{cite web | url = https://web.archive.org/web/20081206014742/http://www.mospeleo.org/docs/pr6000.htm | title = Fact Sheet on 6000 Caves | author = Scott House | publisher=The Missouri Speleological Survey | date=14. 5. 2005 |access-date=23. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;sealsymb&quot;&gt;{{Cite web| title = The Great Seal of Missouri | publisher = Secretary of State | place = Missouri | url = http://www.sos.mo.gov/symbols/symbols.asp?symbol=seal}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;eagmidwes&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bls.gov/eag/eag.midwest.htm |title=Midwest Region Economy at a Glance |publisher=Bls.gov |access-date=24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;uncedu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |title=UNC-CH surveys reveal where the 'real' South lies |publisher=Unc.edu |date=2. 6. 1999 |access-date=24. 4. 2016 |archive-date=30. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100530083044/http://www.unc.edu/news/archives/jun99/reed16.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite book |title=''Almanac of the 50 States'' (Missouri) |publisher=Information Publications (Woodside, CA) |year=2008 |page=203}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mostateparks&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20101125190506/http://mostateparks.com/karst.htm |title=Missouri's Karst Wonderland – Missouri State Parks and Historic Sites, DNR |publisher=Mostateparks.com |date=6. 6. 2008 |access-date=25. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dedmogov&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20100107144051/http://ded.mo.gov/researchandplanning/community/misc/sa-1102-1.stm |title=Income Inequality in Missouri |publisher=Ded.mo.gov |date=21. 12. 2001 |access-date=5. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;foley 1989 26&quot;&gt;Foley (1989), str. 26.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hoffhaus&quot;&gt;Hoffhaus. (1984). ''Chez Les Canses: Three Centuries at Kawsmouth'', Kansas City: Lowell Press. {{ISBN|0-913504-91-2}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;supreme&quot;&gt;{{cite web|url=http://supreme.justia.com/us/48/660/case.html |title='&amp;#39;MISSOURI V. IOWA'&amp;#39;, 48 U.S. 660 (1849) – US Supreme Court Cases from Justia &amp; Oyez |publisher=Supreme.justia.com |access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Meinig&quot;&gt;Meinig, D.W. (1993). ''The Shaping of America: A Geographical Perspective on 500 Years of History'', ''Volume 2: Continental America, 1800–1867''. New Haven: Yale University Press. {{ISBN|0-300-05658-3}}; str. 437&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=census2010&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/data/apportionment-pop-text.php|title=Resident Population Data|year=2010|publisher=Census|access-date=8. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=PopEstUS&gt;{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2014/tables/NST-EST2014-01.csv|format=CSV|title=Table 1. Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2014|date=2. 1. 2015|publisher=Popisni biro SAD|access-date=2. 1. 2015|archive-url=https://www.webcitation.org/65BI9D3Xm?url=http://www.census.gov/popest/data/state/totals/2011/tables/NST-EST2011-01.csv|archive-date=3. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;qf29000&quot;&gt;{{Cite web | url = http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | title = Quick facts | publisher = Popis | place = SAD | access-date=15. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050814010923/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/29000.html | archive-date=14. 8. 2005 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;clevel&quot;&gt;{{cite news|url = http://www.cleveland.com/datacentral/index.ssf/2012/06/americas_under_age_1_populatio.html| title = Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot|author=Exner Rich|date=3. 6. 2012|work= The Plain Dealer}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;statecenters&quot;&gt;{{cite web | title = State Centers of Population 1880-2010: Missouri | year = 2000 | publisher = Popisni biro SAD | access-date=12. 5. 2016 | url = https://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20130923080721/http://www.census.gov/geo/reference/centersofpop/histstate/historical_cenpop_29.html | archive-date=23. 9. 2013 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Ammon&quot;&gt;{{cite book |title= Status and Function of Languages and Language Varieties |author = Ammon Ulrich| year= 1989|publisher=Walter de Gruyter|isbn= 0-89925-356-3|pages= 306–8|url= http://books.google.com/?id=geh261xgI8sC&amp;printsec=frontcover&amp;q |access-date=3. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Carriere&quot;&gt;{{cite journal |author= Carrière J-M|year= 1939|title= Creole Dialect of Missouri |journal=American Speech | publisher =Duke University Press|volume= 12 |issue= 6|pages= 502–3|jstor= 451217}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;valpoedu&quot;&gt;{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20100413075922/http://www.valpo.edu/geomet/pics/geo200/religion/catholic.gif |title=Valparaiso University |access-date=31. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;cunyedu&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20110709082644/http://www.gc.cuny.edu/faculty/research_briefs/aris/key_findings.htm 2001 American Religious Identification Survey], Gradski univerzitet New Yorka, arhivirano dana 9. jula 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;www.thearda.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/29/rcms2010_29_state_adh_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &amp;#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=22. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;religionnews&quot;&gt;{{cite web|title=Fox apologizes for comments on Wiccans at University of Missouri|author=Kellie Moore|publisher=Religious News Service|url=http://www.religionnews.com/2013/02/25/fox-apologizes-for-comments-on-wiccans-at-university-of-missouri/|date=25. 2. 2013|access-date=23. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Districts&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.federalreserve.gov/OTHERFRB.HTM |title=FRB: Federal Reserve Districts and Banks |publisher=Federalreserve.gov |date=13. 12. 2005|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;urel1411&quot;&gt;[http://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf Stope nezaposlenosti u Missouriju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306115514/https://www.missourieconomy.org/pdfs/urel1411.pdf |date=6. 3. 2016 }}, pristupljeno 18. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=EIAMissouri&gt;{{cite web |url=http://www.eia.gov/electricity/state/Missouri/ |title= Missouri Electricity Profile 2012 |publisher=U.S. Energy Information Administration |date=1. 5. 2014 |access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|title=Missouri Energy Profile|author=National Association for State Energy Officials and the Kentucky Department for Energy Development and Independence|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20140603002338/http://ded.mo.gov/energy/docs/Missouri_Energy_Profile_9_6_2012a.pdf|archive-date=3. 6. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;windamer&quot;&gt;[http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp U.S. Installed Wind Capacity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314233108/http://www.windpoweringamerica.gov/wind_installed_capacity.asp |date=14. 3. 2014 }}, pristupljeno 20. maja 2016.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sherwood, Larry&quot;&gt;{{cite web|url=http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|title=U.S. Solar Market Trends 2009|author=Sherwood, Larry|publisher=Interstate Renewable Energy Council (IREC)|date=1. 7. 2010|access-date=20. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20100925184512/http://irecusa.org/wp-content/uploads/2010/07/IREC-Solar-Market-Trends-Report-2010_7-27-10_web1.pdf|archive-date=25. 9. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;geoogc&quot;&gt;{{cite web|url=http://dnr.mo.gov/geology/geosrv/ogc/|title=Geologicaly Survey Program - Oil and Gas in Missouri|author=Missouri Department of Natural Resources|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dnavei&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eia.gov/dnav/pet/pet_pnp_cap1_dcu_smo_a.htm|title=Petroleum and Other Liquids - Number and Capacity of Petroleum Refineries|author=United States Energy Information Administration|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;intercity&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|title=Fact Sheet: High Speed Intercity Passenger Rail Program: Chicago – St. Louis – Kansas City|access-date=21. 5. 2016|date=27. 1. 2010|archive-date=31. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100131121840/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/fact-sheet-high-speed-intercity-passenger-rail-program-chicago-st-louis-kansas-city|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;kcstreetcar&quot;&gt;{{cite web|url=http://kcstreetcar.org/about-streetcar/|title=KC Streetcar - About KC Streetcar|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nevaddai&quot;&gt;{{cite news| url=https://web.archive.org/web/20110921162811/http://www.nevadadailymail.com/story/1655119.html| title=Upgrade of U.S. 71 to I-49 coming to Missouri soon| date=7. 8. 2010| access-date=21. 5. 2016|author=Wade Lynn A.| publisher=Nevada Daily Mail}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;saobrc&quot;&gt;{{cite web|title=Number of Persons Killed or Injured in Missouri Crashes by Year|url=http://www.mshp.dps.missouri.gov/MSHPWeb/SAC/crash_data_severity_960grid.html|publisher=Missouri State Highway Patrol|access-date=21. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;registered&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sos.mo.gov/elections/registeredvoters/2012 |title=Registered Voters in Missouri 2012 |publisher=Missouri Secretary of State |date=24. 10. 2012 |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;citypopulationde&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/USA-Missouri.html |title=Missouri (USA): State, Major Cities, Towns &amp; Places |date=19. 2. 2011 |publisher=City Population |access-date=22. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;est2007&quot;&gt;{{cite web |title=Annual Estimates of the Population for Incorporated Places in Missouri|work=HomeTownLocator |url=http://missouri.hometownlocator.com/census/estimates/cities2.cfm|access-date=24. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
{{Commonscat}}
*Foley, William E. ''The Genesis of Missouri: From Wilderness Outpost to Statehood'', University of Missouri Press, 1989 {{ISBN|9780826207241}}

{{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}}

[[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Missouri|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]]</text>
      <sha1>shqhp67nj5bqbwne6hr4gm0c0ylg8cb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amir Brka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15992</id>
    <revision>
      <id>3425498</id>
      <parentid>3408805</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T10:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4B00:89D0:CDAA:49F4:B52:A5A0</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Bibliografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6366" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Amir Brka
| slika              = 
| veličina_slike     =
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1963|10|25}}
| mjesto_rođenja     = Tešanj, SFRJ
| datum_smrti        =
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Amir Brka''', rođen [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1963]]. godine u [[Tešanj|Tešnju]], bosanskohercegovački je pjesnik, prozaist i kulturni historičar. Bio je Predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 2010-2014. godine. Glavni je urednik časopisa ''[[Diwan]]'' (Gradačac). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Živi i radi u Tešnju.

O njegovim knjigama objavljen je veliki broj izrazito afirmativnih književnokritičkih tekstova u domaćim i inozemnim časopisima i listovima, kao i šest knjiga: 2007. godine u Sarajevu je objavljena knjiga [[Vojislav Vujanović|Vojislava Vujanovića]] ''Kozmologija riječi : poliptih o pjesniku Amiru Brki'', 2016. u Tešnju knjiga Envera Kazaza ''Jezik'' ''negativne'' ''ontologije : poetički okviri književnog opusa Amira Brke'', 2016. i 2018. u Brčkom knjiga Almira Zalihića ''Poetika razdešenih detalja Amira Brke'', 2017. ''U svijetu bez središta : zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke održanog u Tešnju 16. i 17. 12. 2016. godine'', 2019. u Tešnju knjiga Milana Garića ''Zapis o Knjizi ili Sabrano pjesničko govorenje Amira Brke'', te 2020. godine u Tešnju knjiga ''Kritičari o Amiru Brki''. Njegove pjesme i priče uvrštavane su u najznačajnije antologije i panorame savremene bosanskohercegovačke književnosti, a prevođen je na  engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunski, bugarski, danski, mađarski i makedonski  jezik.

== Bibliografija ==

*&quot;Prirodni redoslijed&quot; (poezija), 1996.
*&quot;Bjelina paspartua&quot; (poezija), 1997.
*&quot;Zavičajni muzej&quot; (poezija), 1998.
*&quot;Antikrist u jeziku&quot; (poezija), 1999.
*&quot;Monografija grada&quot; (roman), 2001. i 2004.
*&quot;Na pergameni lica : 100 pjesama (1990-2000)&quot;, 2001.
*&quot;Antikristul în limba&quot; (50 pjesama na rumunskom jeziku - Bukurešt), 2001.
*&quot;Svjetlosti kasabe : iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja&quot;, 2002.
*&quot;Teatar u tešanjskom teatru&quot; (rasprava), 2003.
*&quot;Jedan u tome skupu&quot; (poezija, izbor - Priboj), 2003. 
*&quot;Izložba sitnih životinja&quot; (poezija), 2003.
*&quot;Negativna geografija&quot; (kolumne, eseji, intervjui), 2005.
*&quot;Uređujemo staru kuću&quot; (poezija), 2005.
*&quot;Vrijeme sretnih gradova&quot; (poezija), 2006. i 2007.
*&quot;Đavo na Dunavu&quot; (poezija), 2008. 
*&quot;Dovoljno za radost&quot; (izabrane pjesme, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK &quot;Preporod&quot;, Sarajevo), 2010. 
*&quot;Turistički vodič&quot; (poezija), 2010. i 2011.
*&quot;Ruševine se podupiru&quot; (izabrane pjesme), 2012.  
* &quot;Crna sveska&quot; (proza), 2014.  
* &quot;Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem&quot;, 2015.  
* &quot;Tačka&quot; (poema), 2015.  
* &quot;Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju&quot; (poema), 2016.  
* &quot;Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju&quot; (studija), 2016.  
* &quot;O dr. Ademu Handžiću&quot; (memorat), 2017.  
* &quot;Sa palube. Epitafi iz »Adele«&quot; (poezija), 2017.  
* &quot;Nisim Albahari, tragični revolucionar&quot; (studija), 2018.
*&quot;Nebeski nomad&quot; (poezija), 2019.
*&quot;San o gradu&quot; (poema, sa slikama [[Lalo Srkalović|Miralema Srkalovića Lale]]), 2020.
* &quot;Sa pjesnikova odra&quot; (poema), 2020.
* &quot;Dijalektika tmine&quot; (poezija), 2020.
*&quot;Dan državnosti&quot; (spjev), 2020.
*&quot;Poeme&quot;, 2021.
*&quot;Kenotaf za ubijene tešanjske Rome&quot; (studija), 2022.
*&quot;San mizantropa&quot; (poezija), 2022.

Proučavajući kulturnu historiju, prvenstveno tešanjsku, objavio je i slijedećih jedanaest knjiga:

* &quot;Katalog knjiga štampanih do 1910. godine na jezicima jugoslavenskih naroda Narodne biblioteke 'Hamid Dizdar' Tešanj&quot; (kataloški obradio i priredio A.B.), 1991.
* &quot;Abdurahman Mešić&quot; (priredio i predgovor napisao A.B.), 1997.
* Adem-aga Mešić: &quot;Moj odgovor bezimenim klevetnicima i drugi tekstovi&quot; (priredio i predgovor napisao A.B.), 1998.
* Rešad Kadić: &quot;Sabit Abduzaimović, legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera&quot; (priredio, predgovor napisao i bibliografiju Rešada Kadića sačinio A.B.), 1999.
* Hamzalija Ajanović: &quot;Izbor tekstova&quot; (priredio i predgovor napisao A.B.), 2000.
* &quot;Rudolf Zaplata – bibliografija&quot;, 2000.
* Ahmed Aličić: &quot;Historiografski tekstovi&quot; (priredio i predgovor napisao A.B.), 2001.
* &quot;U mom atelijeru - Šesnaest tešanjskih pjesnika&quot; (priredio A.B.), 2009.
* &quot;Tešanjski odgovor - Odbrana 1992-1995. godine i njene interpretacije&quot; (priredio i predgovor napisao A.B.), 2014.
* Todor Vujasinović: &quot;Razgovor pod jabukama&quot;&quot;'' ''(priredio i pogovor napisao A.B.), 2014.
* &quot;Mustafa Ćeman. Drugi o Ćemanu i razgovori s njime&quot; (priredio A.B.), 2015.

== Nagrade ==
*[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2001. godini (&quot;Monografija grada&quot;)
*Nagrada Međunarodne kulturne manifestacije &quot;Zeničko proljeće&quot; za najbolju knjigu u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]] u 2001. godini (&quot;Monografija grada&quot;)
*Nagrada &quot;Planjax&quot; za najbolju pjesničku knjigu u BiH u 2003. godini (&quot;Izložba sitnih životinja&quot;)
*Nagrada &quot;Zeničko proljeće&quot; za najbolju knjigu u ZDK u 2003. godini (&quot;Izložba sitnih životinja&quot;)
*Nagrada &quot;Edhem Mulabdić&quot; za najbolju bosanskohercegovačku novelu u 2004. godini
*Plaketa grada Tešnja, 2005. godine
*Nagrada &quot;Zeničkog proljeće&quot; za najbolju knjigu u ZDK u 2005. godini (&quot;Uređujemo staru kuću&quot;)
*[[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu u 2006. godini (&quot;Vrijeme sretnih gradova&quot;)
*Nagrada &quot;Zeničko proljeće&quot; za najbolju knjigu u ZDK u 2006. godini (&quot;Vrijeme sretnih gradova&quot;)
*Nagrada Fondacije za izdavaštvo za 2010. godinu (&quot;Turistički vodič&quot;)
*Nagrada &quot;Zeničko proljeće&quot; za najbolju knjigu u ZDK u 2011. godini (&quot;Turistički vodič&quot;)
*Plaketa Zeničko-dobojskog kantona, 2019. godine

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{DEFAULTSORT:Brka, Amir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Tešanj]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]</text>
      <sha1>ha75w45zyjnmhi2nti6ht7hn5jig0dp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjenica (Srbija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17055</id>
    <revision>
      <id>3425411</id>
      <parentid>3315019</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:40:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>94.189.188.54</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15572" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija naselje u Srbiji
| ime                          = Sjenica
| vrsta                        = Grad
| službeni_naziv               = Сјеница
| slogan                       = 
| slika                        = Valide Sultan mosque in Sjenica.jpg
| opis_slike                   = Centralna gradska džamija u Sjenici, Pertevnihal Valide sultan poznata kao &quot;Sultan Valida&quot;
| grb =COA_Sjenica.png
| veličina_slike               =
| okrug = [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]]
| općina                       =
| nadmorska_visina             = 1026
| širina_stepeni               = 43| širina_minuta = 16| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E
| površina_metro               = 1059
| stanovništvo_urban    = 14060
| stanovništvo_metro     = 26392
| stanovništvo urban godina    = 2011
| stanovništvo procjena godina = 
| stanovništvo_gustoća         = 24.9
| poštanski_broj               = 36310
| pozivni broj                 = (+381) 020
| gradonačelnik                = Hazbo Mujović
| gradonačelnik_stranka   = SDA Sandžaka
| autooznaka                   = SJ
| web_stranica                 = http://www.sjenica.rs
}}
'''Sjenica''' je grad i općina u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Smještena na jugozapadu zemlje u regiji [[Raški upravni okrug|Raška]].

== Historija ==

Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. [[Osmanlije]] su, na uzvišenom dijelu podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. vijeku Sjenica se spominje kao stanica na trgovačkom putu [[Dubrovnik]]-[[Novi Pazar]].

Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u [[I Srpski ustanak|I srpskom ustanku]] kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine &quot; Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna [[Turci|Turke]]&quot; (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu &lt;ref&gt;Antonije Protić, Povesnica, od početka vremena Vožda Srpskog Karađorđa Petrovića, objavljeno 1853. u Smederevu&lt;/ref&gt;. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom  obustavio  ratovanje u [[Sandžaku]] i povukao se u [[Šumadija|Šumadiju]]. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.

Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] ( u narodu zvanim [[Zmaj od Bosne]]) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na [[Kosovo|Kosovu]], u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. godine od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj]]a vezivao [[Bosanski pašaluk]] sa ostalim dijelovima [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu [[bosanska vojska]] na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.

Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.

Omer-paša Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju. Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim dijelom uništio tradicionalno bošnjačko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u [[Istanbul|Carigrad]]. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu,podijelivši [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžaka]]. Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin]] imao je sjedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj.

Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim]]u i utvrđenih mjesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sandžak od napada [[Srbija|Srbije]] sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sjedište civilnih i vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namjene. Kada su buknuli ustanak u [[Hercegovina|Hercegovini]] i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878) [[Osmansko carstvo]] je popustilo pod htjenjima velikih kršćanskih sila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Rusija|Rusije]] da se suoči sa gubitkom pobunjenog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i da Srbiji i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] prizna samostalnost. Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politički i ekonomski konsoliduje ova regija.

Osmansko carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]], [[Bar]] sa okolicom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. godine a nepunu godinu poslije toga Austro-Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom [[Pljevaljski sandžak|Pljevaljskom sandžaku]] (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je tako ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš i Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je [[Turska]] napustila ove krajeve. Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. godine U toku Drugog svjetskog rata,Sjenica je 8.Juna 1941. godine,odlukom tadašnjih gradskih vlasti o pozivu,ulaskom ustaških jedinica na čelu sa Stjepanom Jakovljevićem pripala [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]],te je uspostavljen Kotar sjenički,sa cjelokupnom administracijom&lt;ref&gt;(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: &quot;Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata&quot;, Sarajevo, 1990&lt;/ref&gt;(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: &quot;Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata&quot;, Sarajevo, 1990).

Na kraju, snage NOP-a  su zauzele Sjenicu 8. januara 1945. godine.

== Geografija ==
[[Datoteka:Sunset at a floral meadows with flocks of sheep at the Pester Plateau in Serbia.jpg|mini|desno|270px|Stado [[Pramenka|sjeničko-pešterske ovce]] na ispaši na Pešterskoj visoravni.]]
Sjenica se nalazi u jugo-zapadnom dijelu Srbije, na nadmorskoj  visini 1000-1030m, u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke [[Uvac]] i obalama riječice [[Grabovice]] i predstavlja sjedište poznatog stočarskog kraja [[Pešterska visoravan|Pešterske visoravni]]. Sjenica je sjedište po površini jedna od najvećih općina u [[Sandžaku]].Nalazi se na poprečnom putu Raška-Novi Pazar-Sjenica-Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom pa ima dobre saobraćajne veze sa Prijepoljem, Novim Pazarom, Ivanjicom i Novom Varoši.

Dobila je naziv po obilju trave-sijena, koja je u okolini Sjenice kosi i po tri puta godišnje, Sjenica na staroslavenskom znači &quot;Zemlja sijena&quot;.

Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]](1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift. 
[[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci [[Uvac (rijeka)|Uvac]] 1975. godine. Danas se nalazi na dnu jezera.]]
Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima dosta razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa prelijepim vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko 20&amp;nbsp;km. Peštersko polje (lokalni naziv za pećine su pešteri otuda i naziv Pešter) je posebna prirodna ljepota. Najveće je polje u [[Sandžaku]] (50 kvadratnih kilometara) i najviše (oko 1100m iznad mora) kraško polje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]].

U pradavnim geološkim periodima polje je bilo ispunjeno velikim jezerom koje je oteklo a čiji je ostatak sadašnje malo jezero u ataru sela Tuzinje. Pešter je uglavnom nenastanjena i neobrađena (nastanjen je djelimično samo njen obodni dio).Velika nadmorska visina, oštra klima nisu pogodovali razvoju zemljoradnje, a obzirom da nema ni bogatih šuma to ni eksploatacija drveta nije bila moguća. Ali zato,prostrani pašnjaci bogati kvalitetnom travom pogoduju gajenju svih vrsta stoke a posebno ovaca.Na nepreglednim pešterskim poljima mogu se vidjeti stočari koji napasaju  svoja brojna stada ovaca i goveda. Sir napravljen od mlijeka sjeničke ovce spada u najkvalitetnije sireve, a izuzetna poslastica je i sjeničko jagnje, poznato po svom dobrom ukusu.Od fine vune sjeničkih ovaca tkaju se poznati ćilimi.

== Okolina Sjenice ==

Šume u okolini Sjenice, su mješovite gdje preovladavaju četinari. Od zimzelenih vrsta drveća zastupljeni su: bor, jela, smrča i kleka, a od listopadnih breza, ljeska, jesika, dren, grab, bukva na višim terenima, a pored rijeka joha i vrba. Šume su bogate visokom i niskom divljači što stvara izuzetne uslove za lov. Sjenica je omiljeno izletište. Na dobroj lokaciji, pored puta Sjenica-Novi Pazar, nalaze se Sjenički borići (borova šuma zasađena 1929- 1934) poznato izletište. Borići se nalaze na nadmorskoj visini 1000-1045m okruženi prostranim livadama, sa čistim vazduhom i hladnom vodom. Pogodni su za odmor i osvježenje a sa zdravstvenog aspekta pogoduju za popravljanje krvne slike, za nervna oboljenja itd. Ispod Borića protiče rijeka [[Jablanica]], a na ulazu su restoran i lijepo uređen hotel.

Sjenica se odlikuje posebnom vrstom kontinentalne klime sa izrazitim temperaturnim razlikama u toku godine, godišnjeg doba pa i jednog dana kao i sa velikim sniježnim padavinama u toku zime, koja u ovim krajevima neuobičajeno dugo traje. Sjenica ima i meteorološku stanicu u kojoj su zabiljležene posebno niske temperature, naime, 26. januara 1954. godine u Sjenici je zabilježena najniža temperatura u Srbiji od -36 stepeni Celzija, zbog čega Sjenicu i zovu &quot;Jugoslavenski Sibir&quot;. Sjenica je poznata i po karakterističnom načinu gradnje pojedinih seoskih naselja koja i dan danas postoje (poznati Tuzinjski stanovi).

== Stanovništvo ==
Sjenica (gradsko područje) je 1910. godine imala 4840 stanovnika. U  710 kuća ovog naselja 1921. godine bilo je 3503 stanovnika, 1931. godine Sjenica je imala 3446 stanovnika. Po popisu 1948. godine ona je imala 4083 stanovnika, 1953. godine 4801 stanovnika, 1961. godine 5494 stanovnika dok je u opštini živjelo 36 950 stanovnika. Aprila 1971. godine Sjenica ima 8834 stanovnika. 1981. godine Sjenica sa okolinom ima 33681 stanovnika a 2002 oko 34500 u 101 naselju od kojih najviše ima Muslimana 80,1%, pa zatim Srba 19,6% i neznatno ostalih.

Od većih privrednih organizacija tu su: Fabrika lasteksa, pozamaterije i ženske modne konfekcije &quot;Vesna&quot;, Rudnik uglja &quot;Štavalj&quot;, Poljoprivredno-šumarski kombinat &quot;Pešter&quot; koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda, domaćom radinošću a posjeduje za preradu mesa i šumski kompleks od 9000 hektara šuma.

== Gradovi partneri ==
* {{ZD|DAN}} '''[[Nakskov]]''', [[Danska]]

== Također pogledajte ==
* [[Sandžak]]

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Sjenica}}
[http://www.sjenica.com Zvanična prezentacija grada Sjenica na internetu]

{{Zlatiborski upravni okrug}}
{{Općine u Srbiji}}

[[Kategorija:Sandžak]]
[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
[[Kategorija:Sjenica|*]]
[[Kategorija:Općine u Zlatiborskom okrugu]]
[[Kategorija:Općine Šumadije i zapadne Srbije]]</text>
      <sha1>b6xsd0gei71l9qqkyyq70rdv2bixqti</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425433</id>
      <parentid>3425411</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T17:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15531" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Infokutija naselje u Srbiji
| ime                          = Sjenica
| vrsta                        = Grad
| službeni_naziv               = Сјеница
| slogan                       = 
| slika                        = Valide Sultan mosque in Sjenica.jpg
| opis_slike                   = Centralna gradska džamija u Sjenici, Pertevnihal Valide sultan poznata kao &quot;Sultan Valida&quot;
| grb =COA_Sjenica.png
| veličina_slike               =
| okrug = [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]]
| općina                       =
| nadmorska_visina             = 1026
| širina_stepeni               = 43| širina_minuta = 16| širina_sekundi = 00| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 20| dužina_minuta = 00| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ = E
| površina_metro               = 1059
| stanovništvo_urban    = 14060
| stanovništvo_metro     = 26392
| stanovništvo urban godina    = 2011
| stanovništvo procjena godina = 
| stanovništvo_gustoća         = 24.9
| poštanski_broj               = 36310
| pozivni broj                 = (+381) 020
| gradonačelnik                = Hazbo Mujović
| gradonačelnik_stranka   = SDA Sandžaka
| autooznaka                   = SJ
| web_stranica                 = http://www.sjenica.rs
}}
'''Sjenica''' je grad i općina u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Smještena na jugozapadu zemlje.

== Historija ==

Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. [[Osmanlije]] su, na uzvišenom dijelu podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. vijeku Sjenica se spominje kao stanica na trgovačkom putu [[Dubrovnik]]-[[Novi Pazar]].

Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u [[I Srpski ustanak|I srpskom ustanku]] kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine &quot; Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna [[Turci|Turke]]&quot; (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu &lt;ref&gt;Antonije Protić, Povesnica, od početka vremena Vožda Srpskog Karađorđa Petrovića, objavljeno 1853. u Smederevu&lt;/ref&gt;. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom  obustavio  ratovanje u [[Sandžaku]] i povukao se u [[Šumadija|Šumadiju]]. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.

Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] ( u narodu zvanim [[Zmaj od Bosne]]) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na [[Kosovo|Kosovu]], u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. godine od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj]]a vezivao [[Bosanski pašaluk]] sa ostalim dijelovima [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu [[bosanska vojska]] na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.

Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.

Omer-paša Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju. Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim dijelom uništio tradicionalno bošnjačko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u [[Istanbul|Carigrad]]. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu,podijelivši [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžaka]]. Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin]] imao je sjedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj.

Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim]]u i utvrđenih mjesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sandžak od napada [[Srbija|Srbije]] sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sjedište civilnih i vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namjene. Kada su buknuli ustanak u [[Hercegovina|Hercegovini]] i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878) [[Osmansko carstvo]] je popustilo pod htjenjima velikih kršćanskih sila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Rusija|Rusije]] da se suoči sa gubitkom pobunjenog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i da Srbiji i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] prizna samostalnost. Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politički i ekonomski konsoliduje ova regija.

Osmansko carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]], [[Bar]] sa okolicom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. godine a nepunu godinu poslije toga Austro-Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom [[Pljevaljski sandžak|Pljevaljskom sandžaku]] (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je tako ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš i Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je [[Turska]] napustila ove krajeve. Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. godine U toku Drugog svjetskog rata,Sjenica je 8.Juna 1941. godine,odlukom tadašnjih gradskih vlasti o pozivu,ulaskom ustaških jedinica na čelu sa Stjepanom Jakovljevićem pripala [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]],te je uspostavljen Kotar sjenički,sa cjelokupnom administracijom&lt;ref&gt;(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: &quot;Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata&quot;, Sarajevo, 1990&lt;/ref&gt;(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: &quot;Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata&quot;, Sarajevo, 1990).

Na kraju, snage NOP-a  su zauzele Sjenicu 8. januara 1945. godine.

== Geografija ==
[[Datoteka:Sunset at a floral meadows with flocks of sheep at the Pester Plateau in Serbia.jpg|mini|desno|270px|Stado [[Pramenka|sjeničko-pešterske ovce]] na ispaši na Pešterskoj visoravni.]]
Sjenica se nalazi u jugo-zapadnom dijelu Srbije, na nadmorskoj  visini 1000-1030m, u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke [[Uvac]] i obalama riječice [[Grabovice]] i predstavlja sjedište poznatog stočarskog kraja [[Pešterska visoravan|Pešterske visoravni]]. Sjenica je sjedište po površini jedna od najvećih općina u [[Sandžaku]].Nalazi se na poprečnom putu Raška-Novi Pazar-Sjenica-Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom pa ima dobre saobraćajne veze sa Prijepoljem, Novim Pazarom, Ivanjicom i Novom Varoši.

Dobila je naziv po obilju trave-sijena, koja je u okolini Sjenice kosi i po tri puta godišnje, Sjenica na staroslavenskom znači &quot;Zemlja sijena&quot;.

Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]](1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift. 
[[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci [[Uvac (rijeka)|Uvac]] 1975. godine. Danas se nalazi na dnu jezera.]]
Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima dosta razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa prelijepim vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko 20&amp;nbsp;km. Peštersko polje (lokalni naziv za pećine su pešteri otuda i naziv Pešter) je posebna prirodna ljepota. Najveće je polje u [[Sandžaku]] (50 kvadratnih kilometara) i najviše (oko 1100m iznad mora) kraško polje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]].

U pradavnim geološkim periodima polje je bilo ispunjeno velikim jezerom koje je oteklo a čiji je ostatak sadašnje malo jezero u ataru sela Tuzinje. Pešter je uglavnom nenastanjena i neobrađena (nastanjen je djelimično samo njen obodni dio).Velika nadmorska visina, oštra klima nisu pogodovali razvoju zemljoradnje, a obzirom da nema ni bogatih šuma to ni eksploatacija drveta nije bila moguća. Ali zato,prostrani pašnjaci bogati kvalitetnom travom pogoduju gajenju svih vrsta stoke a posebno ovaca.Na nepreglednim pešterskim poljima mogu se vidjeti stočari koji napasaju  svoja brojna stada ovaca i goveda. Sir napravljen od mlijeka sjeničke ovce spada u najkvalitetnije sireve, a izuzetna poslastica je i sjeničko jagnje, poznato po svom dobrom ukusu.Od fine vune sjeničkih ovaca tkaju se poznati ćilimi.

== Okolina Sjenice ==

Šume u okolini Sjenice, su mješovite gdje preovladavaju četinari. Od zimzelenih vrsta drveća zastupljeni su: bor, jela, smrča i kleka, a od listopadnih breza, ljeska, jesika, dren, grab, bukva na višim terenima, a pored rijeka joha i vrba. Šume su bogate visokom i niskom divljači što stvara izuzetne uslove za lov. Sjenica je omiljeno izletište. Na dobroj lokaciji, pored puta Sjenica-Novi Pazar, nalaze se Sjenički borići (borova šuma zasađena 1929- 1934) poznato izletište. Borići se nalaze na nadmorskoj visini 1000-1045m okruženi prostranim livadama, sa čistim vazduhom i hladnom vodom. Pogodni su za odmor i osvježenje a sa zdravstvenog aspekta pogoduju za popravljanje krvne slike, za nervna oboljenja itd. Ispod Borića protiče rijeka [[Jablanica]], a na ulazu su restoran i lijepo uređen hotel.

Sjenica se odlikuje posebnom vrstom kontinentalne klime sa izrazitim temperaturnim razlikama u toku godine, godišnjeg doba pa i jednog dana kao i sa velikim sniježnim padavinama u toku zime, koja u ovim krajevima neuobičajeno dugo traje. Sjenica ima i meteorološku stanicu u kojoj su zabiljležene posebno niske temperature, naime, 26. januara 1954. godine u Sjenici je zabilježena najniža temperatura u Srbiji od -36 stepeni Celzija, zbog čega Sjenicu i zovu &quot;Jugoslavenski Sibir&quot;. Sjenica je poznata i po karakterističnom načinu gradnje pojedinih seoskih naselja koja i dan danas postoje (poznati Tuzinjski stanovi).

== Stanovništvo ==
Sjenica (gradsko područje) je 1910. godine imala 4840 stanovnika. U  710 kuća ovog naselja 1921. godine bilo je 3503 stanovnika, 1931. godine Sjenica je imala 3446 stanovnika. Po popisu 1948. godine ona je imala 4083 stanovnika, 1953. godine 4801 stanovnika, 1961. godine 5494 stanovnika dok je u opštini živjelo 36 950 stanovnika. Aprila 1971. godine Sjenica ima 8834 stanovnika. 1981. godine Sjenica sa okolinom ima 33681 stanovnika a 2002 oko 34500 u 101 naselju od kojih najviše ima Muslimana 80,1%, pa zatim Srba 19,6% i neznatno ostalih.

Od većih privrednih organizacija tu su: Fabrika lasteksa, pozamaterije i ženske modne konfekcije &quot;Vesna&quot;, Rudnik uglja &quot;Štavalj&quot;, Poljoprivredno-šumarski kombinat &quot;Pešter&quot; koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda, domaćom radinošću a posjeduje za preradu mesa i šumski kompleks od 9000 hektara šuma.

== Gradovi partneri ==
* {{ZD|DAN}} '''[[Nakskov]]''', [[Danska]]

== Također pogledajte ==
* [[Sandžak]]

== Reference ==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Sjenica}}
[http://www.sjenica.com Zvanična prezentacija grada Sjenica na internetu]

{{Zlatiborski upravni okrug}}
{{Općine u Srbiji}}

[[Kategorija:Sandžak]]
[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
[[Kategorija:Sjenica|*]]
[[Kategorija:Općine u Zlatiborskom okrugu]]
[[Kategorija:Općine Šumadije i zapadne Srbije]]</text>
      <sha1>3egh1orlfdbk7tyu46njpppkg9aqfuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:C3r4</title>
    <ns>3</ns>
    <id>30736</id>
    <revision>
      <id>3425451</id>
      <parentid>3199659</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:24:17Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8566" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425452</id>
      <parentid>3425451</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:25:29Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9126" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425453</id>
      <parentid>3425452</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:27:29Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9204" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425454</id>
      <parentid>3425453</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:28:15Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9241" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425455</id>
      <parentid>3425454</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:28:55Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9279" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425456</id>
      <parentid>3425455</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:29:23Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9319" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425457</id>
      <parentid>3425456</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:29:56Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9361" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425458</id>
      <parentid>3425457</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:30:26Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9406" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425459</id>
      <parentid>3425458</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:30:41Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9405" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425460</id>
      <parentid>3425459</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:31:12Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9451" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425461</id>
      <parentid>3425460</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:31:49Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9499" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425462</id>
      <parentid>3425461</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:32:24Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9549" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425463</id>
      <parentid>3425462</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:33:13Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9600" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425464</id>
      <parentid>3425463</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:33:46Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9653" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425465</id>
      <parentid>3425464</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:34:25Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9707" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425466</id>
      <parentid>3425465</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:35:00Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9767" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425467</id>
      <parentid>3425466</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:35:43Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9847" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425468</id>
      <parentid>3425467</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:36:34Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9912" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425469</id>
      <parentid>3425468</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:38:03Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9948" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425470</id>
      <parentid>3425469</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:39:17Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10037" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425471</id>
      <parentid>3425470</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:40:15Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10102" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425472</id>
      <parentid>3425471</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:41:09Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10151" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425473</id>
      <parentid>3425472</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:42:03Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10192" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425474</id>
      <parentid>3425473</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:43:15Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10265" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425475</id>
      <parentid>3425474</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:44:12Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10322" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425476</id>
      <parentid>3425475</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:44:54Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10363" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425477</id>
      <parentid>3425476</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:45:40Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10413" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425478</id>
      <parentid>3425477</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:47:09Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10477" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425479</id>
      <parentid>3425478</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:48:14Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10550" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425480</id>
      <parentid>3425479</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:49:58Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10582" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425481</id>
      <parentid>3425480</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:51:03Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10600" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425482</id>
      <parentid>3425481</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:53:07Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10619" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425483</id>
      <parentid>3425482</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:53:48Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10638" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425484</id>
      <parentid>3425483</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T04:55:10Z</timestamp>
      <contributor deleted="deleted" />
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10664" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>3425485</id>
      <parentid>3425484</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T06:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2400:2412:2820:3F00:BD77:5E02:4C2D:1254|2400:2412:2820:3F00:BD77:5E02:4C2D:1254]] ([[User talk:2400:2412:2820:3F00:BD77:5E02:4C2D:1254|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edinwiki|Edinwiki]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6928" xml:space="preserve">
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 16
|min_tema_arhivirati = 3
|indeks = Razgovor s korisnikom:C3r4/Arhive
|maks_veličina_arhive = 120K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(20d)
|arhiva = Razgovor s korisnikom:C3r4/Arhiva %(brojač)d
}}


== Tvrđave ==

Ima hrpu tvrđava koja bs.wiki ili hr.wiki nemaju, a nalaze se u BiH (njih 50 vise-manje), stoga ću kopirati sa hr.wiki na bs.wiki (i obrnuto), a Vi molim Vas ispravite kako treba. Također napisat ću sa &quot;hr.wiki&quot;, ako je sa hr.wiki ili sa &quot;bs.wiki&quot; ako je sa bs.wiki. Trebali kad radim nove stranice dodati linkove &quot;sa hr wiki&quot; ili ne? Lijep pozdrav.-- [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 15:35, 22 april 2019 (CEST)

== Kako napraviti stranicu ili clanak? ==

Pozdrav ima jedna serija koja nema na bosanskoj wikipedi to jest bs.wikipedia.org i ja je zelim napraviti ali ne znam koji je link za pravljenje nove stranice ili clanka.Ako mozete da mi date link da napravim taj novi clanak ili stranicu za seriju ako me razumijete?

== Anatolij Borisovič Solovjanenko ==

Zahvaljujem Cera na vraċanju stranice o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku.
[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:15, 17 maj 2019 (CEST)

== Irelevantan članak/tekst/komentar? ==

Pozdrav, kojom logikom birate irelevantne clanke? Subjektivno odlucujete je li netko poznata/priznata osoba ili ne? &lt;small&gt;– ''Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik'' [[Korisnik:Marko|Marko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Marko|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Marko|doprinosi]]) 27. maj 2019 u 20:50&lt;/small&gt;

== Prigodni znak povodom 80.000 čl. ==

Zdravo C3r4! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :)

Pozz --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:58, 3 juni 2019 (CEST)

== Zamolba ==

Ako ti nije teško, zamolio bi te da zaštitiš članak o [[Nacizam|nacizmu]]. Već je cijeli dan ''pod opsadom''. ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacizam&amp;diff=2999184&amp;oldid=2999183] [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacizam&amp;diff=2999197&amp;oldid=2999192])

Hvala unaprijed, lijep pozdrav! --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 18:42, 3 juni 2019 (CEST)

:{{urađeno}} --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 12:53, 4 juni 2019 (CEST)&lt;p&gt;

Pozdrav, mogu te zamoliti za pomoč administrator koji u svojoj komunikaciji koristi uvredljiv termin za jedan narod kako se moze prijaviti postoje li sankcije za to hvala unaprijed. [[Korisnik:Vestacka Nacija|Vestacka Nacija]] ([[Razgovor s korisnikom:Vestacka Nacija|razgovor]]) 11:35, 4 mart 2020 (CET)&lt;/p&gt;

== Mišljenje o &quot;osvježenju&quot; bs.wiki ==

Zdravo C3r4!

Reci mi šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#VAŽNO: Redizajn Početne strane|'''o tome''']]. Nadam se da će ti se svidjeti ideja! :)

Lijep pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 11:34, 8 juni 2019 (CEST)

== Ljeto ==
Zdravo! Samo ti želim zaželjeti lijepo ljeto - nadam se, ne tako vruće kao ovdje! :) P. S. Namjeravam biti aktivniji tu. Hvala ti puno na svoj pomoći, Nerko mi je također pomogao te mi je drago uređivati ovu Wiki.--[[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 12:09, 13 juni 2019 (CEST)

== Izet Mašić ==

Pozdrav,

Smatram da treba vratiti dio Kontroverze u članku Izet Mašić (verzija https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Izet_Ma%C5%A1i%C4%87&amp;diff=2774092&amp;oldid=2774091), s tim da bi se taj dio trebao možda jezički napisati neutralnije, iako, poduprt je brojnim referencama i dokazima. Također, u prilog istinitosti navedenog su sljedeći skorašnji dokazi:
TEDed predavanje u kojem je dokaz o uređivačkoj politici o kojoj se govori u paragrafu Kontroverze: Tražite na google &quot;Taulant Muka TEDx&quot; i pustite video na youtube, na 6:35, počinje priča koja potvrđuje kontroverznu uređivačku politiku urednika.
Članak u Dnevnom Avazu, koji potvrđuje navode iz Kontroverzi: &quot;...  Moja majka je rekla da to ne može, da za to trebaju pitati dr. Izeta Mašića, koji je bio urednik časopisa „Medicinski arhiv“. Onda je Mašić rekao: - „Može, ali to košta 5.000“, na šta je Bakir rekao: „Evo duplo.“ Njoj je i magistarski i doktorat napisan....&quot;. Cijeli članak je ovdje: https://avaz.ba/vijesti/bih/427166/kemal-dizdarevic-za-avaz-moja-majka-nije-htjela-dati-potpis-sebiji-pa-je-bakir-platio-dr-masicu

Zbilja postoje kontroverze pred kojima ne treba zatvarati oči. Neka čitaoci imaju svoj stav, ali zasnovan na dokazima.
[[Posebno:Doprinos/217.75.203.236|217.75.203.236]] 23:55, 22 juni 2019 (CEST)Sunovrat

== Dodavanje stranice o bh. autoru ==

Poštovani C3r4,  

U nekoliko navrata sam pokušao dodati Wiki stranicu bh. autora Harija Slipičevića, no obrisana je. Obzirom da je riječ o autoru tri knjige, čiji je posljednji roman izašao u nakladi Lagune, nadam se da ćete moći, ovaj put razmotriti da stranica ostane aktivna.  

Evo Lagunine ( https://www.laguna.rs/a1881_autor_hari_slipicevic_laguna.html ) i GoodReads-ove ( https://www.goodreads.com/author/show/17950321.Hari_Slipi_evi_ ) stranice o autoru, po potrebi, mogu dostaviti izvore i sve drugo što bude trebalo.  

Lijep pozdrav,  

Goran Karanović

== Zamolba ==
S obzirom da nisam više aktivan na bs.wiki zamolio bih te da mi skineš status urednika. --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 14:45, 15 august 2019 (CEST)
:{{urađeno}} --- [[Korisnik:C3r4|CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;OHCl&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|&lt;sup&gt;dodaj H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;/sup&gt;]] 14:46, 15 august 2019 (CEST)
==[[Omer Šipraga]]==
Zašto je obrisan članak o najčuvenijem čovjeku u dolini [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]]?! [[Korisnik:Hadzija-ya|Hadzija-ya]] ([[Razgovor s korisnikom:Hadzija-ya|razgovor]]) 16:47, 13 septembar 2019 (CEST)
:Zašto ste zatvorili mogućnost za skraćenu verziju članka, koji ne može biti [[spam]], zeto što citira dvije rečenice najrelevantnijeg izvora za općine [[Kotor-Varoš]]] i [[Skender-Vakuf]], uključujući i nekadašnju općinu [[Šiprage]]. Ostale dvije rečenice donose samo prepričane podatke iz istog izvora. [[Korisnik:Hay-Way-Hay|Hay-Way-Hay]] ([[Razgovor s korisnikom:Hay-Way-Hay|razgovor]]) 14:17, 3 novembar 2019 (CET)

== Aktivnost ==

Imal te živa? Kakva je situacija? :) AnToni je ostavio prijedlog [[Wikipedia:Prijedlozi_za_upravnika#Oduzimanja_prava|ovdje]] za oduzimanje prava zbog neaktivnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|&lt;span style=&quot;font-family: Tahoma;&quot;&gt;&lt;b&gt;Edin&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;sup&gt;([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;&lt;b&gt;r&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]])&lt;/sup&gt; 14:41, 8 juni 2020 (CEST)</text>
      <sha1>8uaq35pcdb4yhyshxg72vd5elnozyug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Isa-begov hamam (Sarajevo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35285</id>
    <revision>
      <id>3425414</id>
      <parentid>3424034</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:49:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1579" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo – Isa-begov hamam.jpg|mini|Isabegov hamam]]
'''Isabegov hamam''', poznat i kao ''Carev hamam'', je najstarija javna banja u [[Sarajevo|Sarajevu]] koju je dao izgraditi treći [[beg]] [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] i glavni osnivač Sarajeva i [[Novi Pazar|Novog Pazara]], [[Isa-beg Ishaković]]. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 53, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; 

== Historija ==
Hamam je bio dvostruki, imao je muški i ženski dio. Podignut je u neposrednoj blizini [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]]. Hamam se spominje već [[1462]]. godine. Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]] prolazeći kroz Sarajevo sredinom 17. vijeka spominje da je Carev hamam najljepši u Sarajevu. Voda sa hamama je dovođena s vrela na [[Bistrik|Bistriku]]. Hamam je prestao s radom 1887. godina nakon što je nabujala Miljacka oštetila njen vodovod. Objekat je potpuno srušena [[1889]]. godine, a na njenom mjestu sagrađena modernija banja. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Banja je ponovo sagrađena [[1891]]. po nacrtu arhitekte [[Josip Vancaš|Josipa Vancaša]]. Jedan dio zgrade je urađen po uzoru na stari [[hamam]], dok je drugi dio moderno kupatilo zapadnog tipa. Za vrijeme [[rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] zgrada hamama je teško oštećena granatama, te mu prijeti opasnost potpunog propadanja, jer nisu preduzeti nikakvi sanacioni zahvati poslije rata. &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Isa-begov hamam (Novi Pazar)|Isa-begov hamam u Novom Pazaru]]

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]</text>
      <sha1>hbqxq5a877pk0bxyhqr9i0duur93jr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drvenija most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64096</id>
    <revision>
      <id>3425421</id>
      <parentid>3103421</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2040" xml:space="preserve">[[Datoteka:Drvenija most 24022014374.jpg|mini|desno|200px|Most Drvenija]]
'''Drvenija most''' je jedan od mostova preko rijeke Miljacke u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sagrađen je za vrijeme Austro-ugarske vladavine [[1898.]] godine da spaja obale rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. U blizini mosta na lijevoj obali se nalazila [[Vojna komanda]] i [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prva gimnazija]] na desnoj. Kako je most često plavila nabujala Miljacka, 1980-tih godina je drvena konstrukcija mosta zamjenjena betonskom, a drvena ograda je sačuvana. Most je obnovljen nakon rata [[1995.]] godine. Sam most je mjesto gdje počinju ljubavi sarajevskih gimnazijalaca, jer se most nalazi između Prve gimnazije, [[Škola primjenjenih umjetnosti|Škole primjenjenih umjetnosti]] i [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademije scenskih umjetnosti]], na jednoj i Privredne škole i [[Pedagoške akademija|Pedagoške akademije]], na drugoj strani.

Osim ove Drvenije u Sarajevu su za vrijeme Osmanskog carstva i drugi mostova nosili naziv Drvenija. To su:
* Drvenija most na [[Bentbaša|Bentbaši]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sgtss.com.ba/mostovi4/drvenija.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=18. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407190204/http://sgtss.com.ba/mostovi4/drvenija.html |archivedate=7. 4. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, koji je služio za vađenje doplavljenog drveta i građe u Sarajevo, 
* [[Hadži-Bešlijina drvenija]], između [[Šeher-Ćehajina ćuprija|Šeherćehajine]] i [[Careva ćuprija|Careve ćuprije]], 
* i drugi drveni mostovi na Miljacki i na njenim pritokama.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Drvenija most uzvodno 24022014375.jpg|Drvenija most uzvodno
Datoteka:Drvenija most ploča obnove 24022014376.jpg|Drvenija most ploča obnove
Datoteka:Drvenija most nizvodno 24022014377.jpg|Drvenija most nizvodno
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{Sarajevski mostovi}}
{{Građevine u Sarajevu}}
{{Commonscat|Drvenija}}

[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Mostovi završeni 1898]]</text>
      <sha1>4l90ds1s9ex9wnqbw8rmvfedj57z8qp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Careva ćuprija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64103</id>
    <revision>
      <id>3425415</id>
      <parentid>3304132</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:20:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2656" xml:space="preserve">:[[Datoteka:Information icon.svg|14px]] ''Ovaj članak govori o mostu u Sarajevu, za istoimeno selo selu u općini Olovo pogledajte [[Careva Ćuprija]]''
[[Datoteka:Careva ćuprija.jpg|mini|250px|Careva ćuprija]]
'''Careva ćuprija''' ili '''Carev most''' je most koji se nalazi preko [[Miljacka|Miljacke]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], prekoputa [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]] po kome je most dobio svoje ime. 

== Historija ==
Prvobitni most sagradio je plemić [[Isa-beg Isaković]] prije 1462. godine, malo niži od današnjeg (ispred ulaza u istoimenu džamiju - [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]). Nije pouzdano sigurno da li je most bio kameni ili drveni, ali tradicija zna da je bio građen od drveta, a u 16. vijeka bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] je zamijenio kamenim mostom. Most se u nekim izvorima spominje kao Isabegova ćuprija, a od polovine 17. vijeka naziva se Carevom ćuprijom. Most je više puta rušen i obnavljan. Godine 1619. srušen je u poplavi, a ubrzo popravljen. U aprilu 1739. nabujala Miljacka je oštetila Carevu, [[Latinska ćuprija|Latinsku]] i [[Ali-pašina ćuprija|Ali-pašinu ćupriju]], a ubrzo su sva tri mosta obnovljena. Petnaestog novembra 1791. Miljacka je porušile sve sarajevske mostove, osim [[Šeher-Ćehajina ćuprija|Šeher-Ćehajine ćuprije]], pa i skoro čitavu Carevu ćupriju. Neposredno nakon ovog događaja preko Miljacke, u blizini Careve ćuprije, su sagrađena dva drvena mosta. Most je obnovio 1792. godine trgovac i bogataš hadži Mustafaga Bešlija (-1796.). Tom prilikom je Mehmed Džudi ef. Čohadžić spjevao [[tarih]] (natpis) o obnovi mosta: &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 231, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;''To znači: Vlasnik hajra, aga vojske darežljivih, hadži Bešli aga kome se dobra dova čini:'' 

''Vidio je da je nesreća poplave porušila ovu ćupriju te ju je u ime Boga obnovio i sazidao.'' 

''Kada je dosuđeno da Božijom dobrotom bude gotoova, rekao je Džudija u dvije polovice stiha njoj dva tariha:'' 

''Hadži Bešlijina ćuprija je uistinu poput Iskenderova zida; Divna ćuprija građeniva Bešlije H. Mustafe 1207''. ''&quot;'' (1792/93). &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;Koncem 19. vijeka, za vrijeme [[Sarajevo u austrougarsko doba|Austro-Ugarske okupacije]], most je srušen zbog lošeg stanja u kojem se nalazio, nakon čega je sagrađen novi po ugledu na prvobitni most. Most je sačuvao svoj izvorni naziv. 

{{Sarajevski mostovi}}
{{Građevine u Sarajevu}}
[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>atzttdkz527176bcudffm8hgq80oav6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425416</id>
      <parentid>3425415</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2690" xml:space="preserve">:[[Datoteka:Information icon.svg|14px]] ''Ovaj članak govori o mostu u Sarajevu, za istoimeno selo selu u općini Olovo pogledajte [[Careva Ćuprija]]''
[[Datoteka:Careva ćuprija.jpg|mini|250px|Careva ćuprija]]
'''Careva ćuprija''' ili '''Carev most''' je most koji se nalazi preko [[Miljacka|Miljacke]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], prekoputa [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]] po kome je most dobio svoje ime. 

== Historija ==
Prvobitni most sagradio je plemić [[Isa-beg Isaković]] prije 1462. godine, malo niži od današnjeg (ispred ulaza u istoimenu džamiju - [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]). Nije pouzdano sigurno da li je most bio kameni ili drveni, ali tradicija zna da je bio građen od drveta, a u 16. vijeka bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] je zamijenio kamenim mostom. Most se u nekim izvorima spominje kao Isabegova ćuprija, a od polovine 17. vijeka naziva se Carevom ćuprijom. Most je više puta rušen i obnavljan. Godine 1619. srušen je u poplavi, a ubrzo popravljen. U aprilu 1739. nabujala Miljacka je oštetila Carevu, [[Latinska ćuprija|Latinsku]] i [[Ali-pašina ćuprija|Ali-pašinu ćupriju]], a ubrzo su sva tri mosta obnovljena. Petnaestog novembra 1791. Miljacka je porušile sve sarajevske mostove, osim [[Šeher-Ćehajina ćuprija|Šeher-Ćehajine ćuprije]], pa i skoro čitavu Carevu ćupriju. Neposredno nakon ovog događaja preko Miljacke, u blizini Careve ćuprije, su sagrađena dva drvena mosta. Most je obnovio 1792. godine trgovac i bogataš hadži Mustafaga Bešlija (-1796.). Tom prilikom je Mehmed Džudi ef. Čohadžić spjevao [[tarih]] (natpis) o obnovi mosta: &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 231, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;''To znači: Vlasnik hajra, aga vojske darežljivih, hadži Bešli aga kome se dobra dova čini:'' 

''Vidio je da je nesreća poplave porušila ovu ćupriju te ju je u ime Boga obnovio i sazidao.'' 

''Kada je dosuđeno da Božijom dobrotom bude gotoova, rekao je Džudija u dvije polovice stiha njoj dva tariha:'' 

''Hadži Bešlijina ćuprija je uistinu poput Iskenderova zida; Divna ćuprija građeniva Bešlije H. Mustafe 1207''. ''&quot;'' (1792/93). &lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;Koncem 19. vijeka, za vrijeme [[Sarajevo u austrougarsko doba|Austro-Ugarske okupacije]], most je srušen zbog lošeg stanja u kojem se nalazio, nakon čega je sagrađen novi po ugledu na prvobitni most. Most je sačuvao svoj izvorni naziv. 

== Reference ==
&lt;references /&gt;  

{{Sarajevski mostovi}}
{{Građevine u Sarajevu}}
[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>nujowi025peok3zrwfxhh51z96n911g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425417</id>
      <parentid>3425416</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:22:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2773" xml:space="preserve">:[[Datoteka:Information icon.svg|14px]] ''Ovaj članak govori o mostu u Sarajevu, za istoimeno selo selu u općini Olovo pogledajte [[Careva Ćuprija]]''
[[Datoteka:Careva ćuprija.jpg|mini|250px|Careva ćuprija]]
'''Careva ćuprija''' ili '''Carev most''' je most koji se nalazi preko [[Miljacka|Miljacke]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], prekoputa [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]] po kome je most dobio svoje ime. 

== Historija ==
Prvobitni most sagradio je plemić [[Isa-beg Isaković]] prije 1462. godine, malo niži od današnjeg (ispred ulaza u istoimenu džamiju - [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]). Nije pouzdano sigurno da li je most bio kameni ili drveni, ali tradicija zna da je bio građen od drveta, a u 16. vijeka bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] je zamijenio kamenim mostom. Most se u nekim izvorima spominje kao Isabegova ćuprija, a od polovine 17. vijeka naziva se Carevom ćuprijom. Most je više puta rušen i obnavljan. Godine 1619. srušen je u poplavi, a ubrzo popravljen. U aprilu 1739. nabujala Miljacka je oštetila Carevu, [[Latinska ćuprija|Latinsku]] i [[Ali-pašina ćuprija|Ali-pašinu ćupriju]], a ubrzo su sva tri mosta obnovljena. Petnaestog novembra 1791. Miljacka je porušile sve sarajevske mostove, osim [[Šeher-Ćehajina ćuprija|Šeher-Ćehajine ćuprije]], pa i skoro čitavu Carevu ćupriju. Neposredno nakon ovog događaja preko Miljacke, u blizini Careve ćuprije, su sagrađena dva drvena mosta. Most je obnovio 1792. godine trgovac i bogataš hadži Mustafaga Bešlija (-1796.). Tom prilikom je Mehmed Džudi ef. Čohadžić spjevao [[tarih]] (natpis) o obnovi mosta: &lt;ref&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 229-231, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;&quot;''To znači: Vlasnik hajra, aga vojske darežljivih, hadži Bešli aga kome se dobra dova čini:'' 

''Vidio je da je nesreća poplave porušila ovu ćupriju te ju je u ime Boga obnovio i sazidao.'' 

''Kada je dosuđeno da Božijom dobrotom bude gotoova, rekao je Džudija u dvije polovice stiha njoj dva tariha:'' 

''Hadži Bešlijina ćuprija je uistinu poput Iskenderova zida; Divna ćuprija građeniva Bešlije H. Mustafe 1207''. ''&quot;'' (1792/93). &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Kreševljaković, Hamdija, (1991), ''Izabrana djela III'', str. 231, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Koncem 19. vijeka, za vrijeme [[Sarajevo u austrougarsko doba|Austro-Ugarske okupacije]], most je srušen zbog lošeg stanja u kojem se nalazio, nakon čega je sagrađen novi po ugledu na prvobitni most. Most je sačuvao svoj izvorni naziv. 

== Reference ==
&lt;references /&gt;  

{{Sarajevski mostovi}}
{{Građevine u Sarajevu}}
[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>jnbkl4nh5givld455evyl6p13hxzio8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ćumurija most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64104</id>
    <revision>
      <id>3425420</id>
      <parentid>3247815</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T13:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1318" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ćumurija bridge, Sarajevo.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Ćumurija most]]
'''Ćumurija most''' je jedan od mostova preko [[Miljacka|Miljacke]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 
Most je sagradio Hadži Hasan prije [[1556]]. godine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2506|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|accessdate=2018-04-21}}&lt;/ref&gt; i popravljan je nekoliko puta. Most je zamjenjen željeznim [[1886]]. godine. Most je dobio svoje ime je po lužini ćumura kojeg su sabljari prenosili preko mosta, a njihove trgovine su bile locirane u blizini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2861|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|accessdate=2018-04-21}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20140408233808/http://tvsa.ba/ba/vijesti/most_cumurija_od_veceras_osvijetljen_led_rasvjetom
* http://www.sarajevo360.ba/bs/cumurija-most {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111083632/http://www.sarajevo360.ba/bs/cumurija-most |date=11. 1. 2014 }}
{{stub-arh}}
{{Sarajevski mostovi}}
{{Građevine u Sarajevu}}
[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Mostovi završeni u 1550tim]]</text>
      <sha1>tmw1np1d60qvmq85jhkp4og3dij0m1z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sutorina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78453</id>
    <revision>
      <id>3425412</id>
      <parentid>3423533</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:42:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12309" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Sutorina (čvor)}}
{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Sutorina
|drugo_ime                     = Суторина
| vrsta                        = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Sutorina.jpg
| opis_slike                   = pogled na Sutorinu iz [[Kruševice (Herceg Novi)|Kruševica]]
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = [[Datoteka:Flag_of_Herceg_Novi.jpg|25px]] [[Herceg Novi]]
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 42| širina_minuta = 28| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 28| dužina_sekundi = 36| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 213
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 670
| stanovništvo općina          = 
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =
| pozivni broj                 = + 382 (031)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;HN&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Igalo. Panorama - panoramio.jpg|mini|280px|Sutorina, plaža i pogled prema [[Igalo|Igalu]]]]
'''Sutorina''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Суторина'') je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Herceg Novi]], [[Crna Gora]].

== Geografija ==

Sutorina se nalazi na krajnjem jugozapadu Crne Gore u dolini rječice [[Sutorina (rijeka)|Sutorine]], koja se u [[Jadransko more]] uliva u sjeverozapadnom dijelu [[Boka kotorska|Bokokotorskog zaliva]].

== Historija ==
{{Također pogledajte|Spor o Sutorini}}
Sutorina se do 1947. godine nalazila u sastavu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]], te je imala izlaz na [[Jadransko more]] i na [[Boka kotorska|Bokokotorski zaliv]] u dužini od 7 kilometara obale, ali je neformalnim političkim dogovorom bez ikakvog pisanog ugovora, zajedno sa selima Njivice, [[Kruševice (Herceg Novi)|Kruševice]], [[Prijevor (Herceg Novi)|Prijevor]], Šćepoševići, Solila, Vrbanje i Sitnica, čija ukupna površina iznosi 83,7 km², a čija je teritorija ugl. jednaka granicama današnjih naselja [[Kruševice (Herceg Novi)|Kruševice]], [[Prijevor (Herceg Novi)|Prijevor]], [[Provodina]] i Sutorina navodno ustupljena [[Socijalistička Republika Crna Gora|NR Crnoj Gori]], za šta nema zvaničnih dokumenata. Neki za taj slučaj vezuju činjenicu da je NR BiH dobila područja istočno od rijeke [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u području planine [[Maglić]], t.j. naselja [[Kruševo (Foča, RS)|Kruševo na Pivi]] i [[Vučevo]],&lt;ref name=&quot;DD&quot;&gt;[http://www.ddomusic.com/13/lingua_zo/granice_sutorina_engl.pdf Border reconstruction of the Sutorina exit of Bosnia and Herzegovina to the Adriatic Sea by using old maps - Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković]&lt;/ref&gt;  činjenicu koju potvrđuje Službeni list FNRJ maja 1949. godine,&lt;ref name=&quot;SZ&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sistory.si/publikacije/prenos/?urn=SISTORY:ID:15276#page=1 |title=Sedmo redovno zasedanje Saveznog veća i Veća naroda : 25-28 maja 1949 godine : stenografske beleške |accessdate=13. 2. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304224333/http://sistory.si/publikacije/prenos/?urn=SISTORY:ID:15276#page=1 |archivedate=4. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te Službeni list NR BiH u oktobru 1949.&lt;ref name=&quot;IH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_1.pdf |title=Institut za historiju Sarajevo - “Odluka o pripajanju sela Kruševo i Vučevo području Mjesnog narodnog odbora Sutjeska’’.Službeni list NR BiH, god. V, br. 43. Sarajevo: 27. 10. 1949. 311. |accessdate=13. 2. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140327143157/http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_1.pdf |archivedate=27. 3. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U toku donošenja međunarodnog sporazuma o granici između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], 2015. godine, došlo je do zahtjeva u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentu Bosne i Hercegovine]] o poništenju sporazuma i donošenju rezolucije o Sutorini, u kojoj bi se ponovo razmatrao status Sutorine. Ova politička procedura izazvala je [[Spor o Sutorini|politički spor]] između ovih dviju zemalja.&lt;ref name=&quot;AL&quot;&gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sutorina-anatomija-izmisljenog-problema Sutorina: Anatomija izmišljenog problema], [[Al Jazeera Balkans]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DU&quot;&gt;{{Cite web |url=http://dubrovacki.hr/clanak/70260/rezolucijom-traze-ponistenje-ugovora-s-crnom-gorom |title=Sutorina: Rezolucijom traže poništenje ugovora s Crnom Gorom - prilog na portalu Dubrovački.hr |accessdate=13. 2. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150126032142/http://www.dubrovacki.hr/clanak/70260/rezolucijom-traze-ponistenje-ugovora-s-crnom-gorom |archivedate=26. 1. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SE&quot;&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/rse-saznaje-bih-razmatra-da-povuce-ambasadora-iz-crne-gore-zbog-sutorine/26801794.html RSE saznaje: BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine - prilog na portalu Slobodna Evropa]&lt;/ref&gt;Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazila se u sastavu stare općine [[Herceg Novi]].

== Stanovništvo ==

Na popisu stanovništva 2011. godine Sutorina je imala 670 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 404 || 410 || 398 || 358 || 437 || 489 || 607 || 670
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Ranije povećano za naselje '''Šćepoševići''' koje je ukinuto.''&lt;/small&gt;

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|378 (56,41%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|160 (23,88%)
|-
|[[Romi]]
|align=&quot;right&quot;|14 (2,08%)
|-
|Srbi–Crnogorci
|align=&quot;right&quot;|8 (1,19%)
|-
|[[Egipat|Egipćani]]
|align=&quot;right&quot;|7 (1,04%)
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,89%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Crnogorci–Srbi
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Mađari]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Makedonci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Bošnjaci|Muslimani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Rusi]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostalo
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Regionalna pripadnost
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|80 (11,94%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|670
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|463 (69,10%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|110 (16,41%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|18 (2,68%)
|-
|[[Romski jezik|Romski]]
|align=&quot;right&quot;|9 (1,34%)
|-
|[[Albanski jezik|Albanski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,89%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Hrvatsko–Srpski
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Mađarski jezik|Mađarski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Makedonski jezik|Makedonski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Ruski jezik|Ruski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostali
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|53 (7,91%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|670
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|593 (88,50%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|19 (2,83%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|9 (1,34%)
|-
|[[Kršćanstvo|Kršćani]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|42 (6,26%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|670
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Sutorina
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |accessdate= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt; 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 489
| label1 = [[Crnogorci]] 233
| value1 = 47.64
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 184
| value2 = 37.62
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 60
| value3 = 12.26
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Hrvati]] 4
| value4 = 0.81
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 4
| value5 = 0.81
| color5 = #228B22
| label6 = neopredijeljeni 1
| value6 = 0.20
| color6 = #C154C1
| label7 = region. opr. 1
| value7 = 0.20
| color7 = #66424D
| label8 = nepoznato 2
| value8 = 0.40
| color8 = #A2A2D0
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 607
| label1 = [[Srbi]] 402
| value1 = 66.22
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Crnogorci]] 132
| value2 = 21.74
| color2 = #C19A6B
| label3 = [[Hrvati]] 5
| value3 = 0.82
| color3 = #4169E1
| label4 = [[Jugoslaveni]] 2
| value4 = 0.32
| color4 = #8B008B
| label5 = ostali 2
| value5 = 0.32
| color5 = #FFBF00
| label6 = neopredijeljeni 55
| value6 = 9.06
| color6 = #C154C1
| label7 = region. opr. 4
| value7 = 0.65
| color7 = #66424D
| label8 = nepoznato 5
| value8 = 0.82
| color8 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |accessdate= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|452 (92,43%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|12 (2,45%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|3 (0,61%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|5 (1,02%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|17 (3,47%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|489
|}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{wikicitat}}
{{Commonscat}}

{{Stub-naselje-Crna Gora}}
{{Herceg Novi}}

[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore]]</text>
      <sha1>jrjwg2wozjpkbb5ubz8t0h2alqjpeib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Svjetski prvaci na 200 m</title>
    <ns>10</ns>
    <id>94749</id>
    <revision>
      <id>3425491</id>
      <parentid>3017431</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T09:32:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1890" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Svjetski prvaci na 200 m
|naslov      = [[Svjetski prvaci u atletici#200 m|Svjetski prvaci]] na [[200 metara]]
|podaciklasa = hlist

|podaci1 =
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983 – 200 m (muškarci)|1983]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987 – 200 m (muškarci)|1987]]: [[Calvin Smith]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991 – 200 m (muškarci)|1991]]: [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993 – 200 m (muškarci)|1993]]: [[Frankie Fredericks]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 – 200 m (muškarci)|1995]]: [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1997 – 200 m (muškarci)|1997]]: [[Ato Boldon]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999 – 200 m (muškarci)|1999]]: [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001 – 200 m (muškarci)|2001]]: [[Konstantinos Kenteris]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003 – 200 m (muškarci)|2003]]: [[John Capel]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005 – 200 m (muškarci)|2005]]: [[Justin Gatlin]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – 200 m (muškarci)|2007]]: [[Tyson Gay]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – 200 m (muškarci)|2009]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – 200 m (muškarci)|2011]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013 – 200 m (muškarci)|2013]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – 200 m (muškarci)|2015]]: [[Usain Bolt]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – 200 m (muškarci)|2017]]: [[Ramil Guliyev]]
* [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – 200 m (muškarci)|2019]]–[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022 – 200 m (muškarci)|2022]]: [[Noah Lyles]]
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Svjetski prvaci na 200 m]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni atletskih svjetskih šampiona|200 m - muškarci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>819m34orvw6e04i17fce7qkup14i4cz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manchester City FC</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121947</id>
    <revision>
      <id>3425410</id>
      <parentid>3421986</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:37:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>/* Igrači */ update nakon 3 godine</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13310" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1c204e
| Ime kluba                   = '''Manchester City'''
| Puno ime                    = Manchester City Football Club
| Grb                         = Manchester City FC grb.png
| Nadimak                     = ''Građani''
| Osnovan                     = [[1880.]]
| Raspušten                   = 
| Lokacija                    = [[Manchester]]&lt;br&gt;[[Engleska]]
| Boje                        = {{colorbox|#1c204e}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = 
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| Stadion                     = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|title=Stadion Etihad|access-date=1. 3. 2017|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet                   = 47.405
| Vlasnik kluba               = Mansour bin Zayed Al Nahyan
| Predsjednik kluba           = Khaldoon Al Mubarak
| Menadžer                    = {{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premier League 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica                 = [http://www.mancity.com/ www.mancity.com]
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = _mancity1920h
| uzorak_t1                   = _mancity1920h
| uzorak_dr1                  = _mancity1920h
| uzorak_š1                   = _mancity1920h
| uzorak_č1                   = _mcfc1920hlong
| lijeva ruka1                = 84BBFF
| tijelo1                     = 84BBFF
| desna ruka1                 = 84BBFF
| šorc1                       = FFFFFF
| čarape1                     = FFFFFF
| uzorak_lr2                  = _mancity1920a
| uzorak_t2                   = _mancity1920a
| uzorak_dr2                  = _mancity1920a
| uzorak_š2                   = 
| uzorak_č2                   = 
| lijeva ruka2                = 0A0A0A
| tijelo2                     = 0A0A0A
| desna ruka2                 = 0A0A0A
| šorc2                       = 0A0A0A
| čarape2                     = 0A0A0A
| uzorak_lr3                  = _mancity1920t
| uzorak_t3                   = _mancity1920t
| uzorak_dr3                  = _mancity1920t
| uzorak_š3                   = _mancity1920t
| uzorak_č3                   = 
| lijeva ruka3                = C8FE2E
| tijelo3                     = C8FE2E
| desna ruka3                 = C8FE2E
| šorc3                       = FF465E
| čarape3                     = C8FE2E
}}
'''Manchester City Football Club''' profesionalni nogometni klub iz [[Manchester]]a, [[Engleska]]. Trenutno nastupa u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], prvom rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]].

Klub je osnovan 1880. godine kao ''St. Mark's (West Gorton)'', 1887. godine mijenja ime u ''Ardwick Association Football Club'', konačno 1894. godine usvaja ime po kojem je danas poznat.

Najuspješniji period u historiji kluba su kasne '60-te i rane '70-te, kada su osvojili prvu ligu, [[Engleski Liga kup|Liga kup]], [[FA kup]], [[Kup pobjednika kupova]] i [[Community shield]] pod vodstvom Joea Mercera i Malcolma Allisona, a za klub su tada nastupali igrači kao što su [[Colin Bell]], [[Mike Summerbee]] i [[Francis Lee]].

Od osvajanja Liga kupa [[1976]]. godina u nekoliko narednih sezona klub nije osvojio niti jedan značajniji trofej. Tokom 1990-ih su tri sezone bili u drugoj ligi, a sezonu 1998/1999 su proveli u engleskoj trećoj ligi, prvi put u historiji. U sezoni 2001/02. klub osvaja drugu diviziju, te tako osigurava promociju u Premijer ligu i od tada nisu ispadali u niži rang takmičenja.

2007. godine predsjednik kluba postaje bivši tajlandski premijer, Thaksin Shinawatra, koji kupuje većinski paket dionica u vrijednosti od 81,6 miliona [[Britanska funta|funti]]. Sljedeće godine klub je kupila privatna kompanija iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] za 200 miliona funti.

== Historija ==
Članovi crkve svetog Marka iz ''Zapadnog Gortona'' osnovali su nogometni klub koji će biti poznat kao ''Manchester City''. Klub je osnovan u humanitarne svrhe. Crkva je nastojala obuzdati nasilje lokalnih bandi i alkoholizma uvođenjem novih aktivnosti. U nogometni klub su bili dobrodošli svi muškarci bez obzira na religiju.

Crkveni ragbi klub je već ranije bio osnovan, 1875. godine. Međutim, tokom zime nije bilo aktivnosti. Da bi se uvele sportske aktivnosti u  zimskom periodu osnovan je nogometni klub pod nazivom ''West Gorton'' 1880. godine. Prvi meč klub je odigrao 13. novembra iste godine protiv crkvenog kluba iz [[Macclesfield]]a. ''West Gorton'' je poražen sa 2-1. Tokom sezone 1880-81. pobjeđuje samo na jednoj utakmici i to ekipu ''Stalybridge Clarence'' u martu 1881. godine.

City svoj prvi trofej osvaja 1899. godine kada postaje prvak [[Football League Second Division|Druge divizije]], te tako ostvaruje plasman u najviši rang engleskog nogometa. 23. aprila 1904. godine osvaja [[FA kup]] nakon što je u finalu bio bolji od [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderersa]] sa 1-0. U sezonama nakon osvajanja FA kupa klub je imao dosta finansijskih problema. Situacija je kulminirala 1906. godine kada je suspendovano 17 igrača, uključujući i kapitena [[Billy Meredith]]a koji je potom prešao u [[Manchester United FC|Manchester United]]. 1920. godine požar je uništio ''Hyde Road'' na kojem je igrao City. Tri godine kasnije prelazi na novoizgrađeni stadion ''Maine Road''.

Tokom 1930-ih City je igrao dva uzastopna finala FA kupa. 1933. godine je bio poražen od [[Everton FC|Evertona]], da bi potom bio bolji od [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. 1934. godine obara rekord po posjećenosti u Engleskoj. Utakmicu šeste runde FA kupa protiv ekipe [[Stoke City FC|Stoke City]] na Maine Roadu je gledalo 84.859 gledalaca. 1937. godine po prvi put dolazi do trofeja [[Football League First Division|Prve Divizije]]. Naredne sezone ispada u niži rang, uprkos tome što je postigao više golova nego bilo koji drugi klub u ligi. Dvadeset godina kasnije City je bio inspirsian taktičkim sistemom poznatim pod nazivom ''Revie Plan'', te ponovo igra dva uzastopna finala FA kupa. Kao i 1930-ih prvo finale je poražen, ovaj put od [[Newcastle United FC|Newcastle Uniteda]], dok je u drugom bio bolji od ekipe [[Birmingham City FC|Birmingham City]].

Nakon ispadanja u Drugu diviziju budućnost kluba je izgledala sumorno. City je imao veoma nisku posjećenost na domaćim utakmicama. U ljeto 1965. godine izabran je novi menadžment kluba na čelu sa [[Joe Mercer]]om i [[Malcolm Allison]]om. U prvoj sezoni pod Mercerom osvaja Drugu diviziju, te dovodi [[Mike Summerbee]]a and [[Colin Bell]]a koji su važili za velika pojačanja. Dvije sezone kasnije City po drugi put osvaja Prvu diviziju. Titulu je osigurao pobjedama protiv Newcastle Uniteda i Manchester Uniteda u posljednjim kolima sezone. 1969. godine dolazi do trofeja [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], kao i do titule FA kupa.

== Igrači ==
''Posljednja izmjena: 21. juli 2022.
{{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=ENG|ime=Kyle Walker|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=POR|ime=Rúben Dias|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=Kalvin Phillips|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|ime=John Stones|poz=DF}}{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=HOL|ime=Nathan Ake|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=POR|ime=João Cancelo|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NJE|ime=[[İlkay Gündoğan]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=NOR|ime=Erling Haaland|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=Jack Grealish|poz=FW|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=Aymeric Laporte|poz=DF|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|ime=Rodri|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BEL|ime=Kevin De Bruyne|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=GER|ime=Stefan Ortega Moreno|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ARG|ime=Julián Álvarez|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=POR|ime=Bernando Silva|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=ALŽ|ime=Riyad Mahrez|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=BRA|ime=Ederson Moraeas|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ENG|ime=Scott Carson|poz=GK|}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=37|nac=BRA|ime=Kayky|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=47|nac=ENG|ime=Phil Foden|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=48|nac=ENG|ime=Liam Delap|poz=FW}}{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=Kosovo|ime=Arijanet Muric|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=80|nac=ENG|ime=Cole Palmer|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=87|nac=ENG|ime=James McAtee|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=|ime=|poz=}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Igrač sezone ==
{|
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1985–86||{{flagicon|ENG}} [[Kenny Clements]]
|-
|1986–87||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1987–88||{{flagicon|ENG}} [[Steve Redmond]]
|-
|1988–89||{{flagicon|ŠKO}} [[Neil McNab]]
|-
|1989–90||{{flagicon|ŠKO}} [[Colin Hendry]]
|-
|1990–91||{{flagicon|IRS}} [[Niall Quinn]]
|-
|1991–92||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1992–93||{{flagicon|ENG}} [[Garry Flitcroft]]
|-
|1993–94||{{flagicon|ENG}} [[Tony Coton]]
|-
|1994–95||{{flagicon|NJE}} [[Uwe Rösler]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|1995–96||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1996–97||{{flagicon|GRU}} [[Georgi Kinkladze]]
|-
|1997–98||{{flagicon|ENG}} [[Michael Brown (footballer, born 1977)|Michael Brown]]
|-
|1998–99||{{flagicon|HOL}} [[Gerard Wiekens]]
|-
|1999–2000||{{flagicon|BER}} [[Shaun Goater]]
|-
|2000–01||{{flagicon|AUS}} [[Danny Tiatto]]
|-
|2001–02||{{flagicon|ALŽ}} [[Ali Benarbia]]
|-
|2002–03||{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Distin]]
|-
|2003–04||{{flagicon|ENG}} [[Shaun Wright-Phillips]]
|-
|2004–05||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2005–06||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2006–07||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2007–08||{{flagicon|IRS}} [[Richard Dunne]]
|-
|2008–09||{{flagicon|IRS}} [[Stephen Ireland]]
|-
|2009–10||{{flagicon|ARG}} [[Carlos Tevez]]
|-
|2010–11||{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]]
|-
|2011–12||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|-
|2012–13||{{flagicon|ARG}} [[Pablo Zabaleta]]
|-
|2013–14||{{flagicon|OBS}} [[Yaya Touré]]
|-
|2014–15||{{flagicon|ARG}} [[Sergio Agüero]]
|}
|width=&quot;1&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;toccolours&quot;
|-
! style=&quot;background:silver;&quot;|Sezona!! style=&quot;background:silver;&quot;|Igrač
|-
|2015–16||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2016–17||{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]
|-
|2017–18||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2018–19||{{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]]
|-
|2019–20||{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
|-
|2020–21||{{flagicon|POR}} [[Rúben Dias]]
|}
|}
{{Clear}}

== Uspjesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|'''[[Premijer liga Engleske|Prva divizija/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|1936/37, 1967/68, [[Premier League 2011/2012.|2011/12]], [[Premier League 2013/2014.|2013/14]], [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21.]]
2021/22.
|-
|'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]'''
|I mjesto
|1898/99, 1902/03, 1909/10, 1927/28, 1946/47, 1965/66, 2001/02.
|-
|'''[[FA kup]]'''
|Pobjednik
|1903/04, 1933/34, 1955/56, 1968/69, 2010/11, 2018/19.
|-
|'''[[Engleski Liga-kup|Liga kup]]'''
|Pobjednik
|1969/70, 1975/76, 2013/14, 2015/16, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21.
|-
|'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]'''
|Pobjednik
|1937, 1968, 1972, 2012, 2018, 2019.
|-
|'''[[Kup pobjednika kupova]]'''
|Pobjednik
|1969/70.
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.mcfc.co.uk/ Službena stranica]
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=1718 Manchester City na Soccerbase]
* [http://www.transfermarkt.com/manchester-city/startseite/verein/281/saison_id/2014 Manchester City na Transfermarkt]
* [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52919/profile/index.html Manchester City na zvaničnoj stranici UEFA-e]

{{Premijer liga Engleske}}
{{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}}
{{Osvajači FA kupa}}

[[Kategorija:Manchester City FC| ]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1880.‎]]
[[Kategorija:Premier League klubovi]]
[[Kategorija:Sport u Manchesteru]]</text>
      <sha1>ruatzv8at2fod9758f4ffq60rj1f8u7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svemirski teleskop &quot;James Webb&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149180</id>
    <revision>
      <id>3425497</id>
      <parentid>3425342</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T09:45:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37668" xml:space="preserve">[[Datoteka:James Webb Space Telescope.jpg|mini|upright=1.2|alt=|'''James Webb svemirski teleskop''']]
'''Svemirski teleskop James Webb''' ('''JWST''') nasljednik je [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]], dizajniran prvenstveno za provođenje infracrvene astronomije. Kao najveći optički teleskop u svemiru, njegova značajno poboljšana infracrvena rezolucija i osjetljivost mu omogućavaju da vidi objekte koji su previše stari, udaljeni ili blijedi za teleskop Hubble ili zemaljske teleskope. Očekuje se da će ovo omogućiti širok spektar istraživanja u oblastima astronomije i kosmologije, kao što su posmatranje prvih zvijezda i formiranje prvih galaksija, te detaljna atmosferska karakterizacija potencijalno nastanjivih egzoplaneta.

Američka Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA) vodila je razvoj JWST-a u saradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA). NASA Goddard Space Flight Center (GSFC) u Marylandu upravljao je razvojem teleskopa, Institut Space Telescope Science Institute u Baltimoru u Homewood kampusu Univerziteta Johns Hopkins upravlja JWST, a glavni izvođač je bio Northrop Grumman. Teleskop je nazvan po [[James E. Webb|Jamesu E. Webbu]], koji je bio administrator NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa [[Program &quot;Mercury&quot;|Mercury]], [[Program &quot;Gemini&quot;|Gemini]] i [[Program &quot;Apollo&quot;|Apolo]].

U novembru 2011, Kongres SAD je promijenio svoj plan obustave JWST-a, i umjesto toga dodao sredstva za kompletiranje projekta, u ukupnom iznosu od 8 milijardi američkih dolara.&lt;ref name=&quot;dodatni budžet&quot;&gt;http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924160524/http://www.reuters.com/article/2011/11/16/us-usa-space-budget-idUSTRE7AF06320111116 |date=24. 9. 2015 }} (en)&lt;/ref&gt;

U planu je bilo da teleskop bude lansiran u [[orbita|orbitu]] 30. marta [[2021]]. godine,&lt;ref name=&quot;NASAJWSTdelay2021&quot;&gt;{{cite news|title=NASA Completes Webb Telescope Review, Commits to Launch in Early 2021|url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-completes-webb-telescope-review-commits-to-launch-in-early-2021|access-date=27. 6. 2018|publisher=NASA|date=27. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WP-20180724&quot;&gt;{{cite news |author=Kaplan Sarah; Achenbach Joel |title=NASA’s next great space telescope is stuck on Earth after screwy errors |url=https://www.washingtonpost.com/national/health-science/nasas-next-great-space-telescope-is-stuck-on-earth-after-screwy-errors/2018/07/24/742f17d4-8e93-11e8-8322-b5482bf5e0f5_story.html |date=24. 7. 2018 |work=The Washington Post |access-date=25. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; međutim, tada je postojalo samo dvanaest procenata šansi da će se to desiti u predviđenom roku zbog situacije sa koronavirusom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.space.com/nasa-james-webb-space-telescope-grim-gao-report.html|title=NASA's James Webb Space Telescope may miss March 2021 launch, GAO report says|last=January 2020|first=Meghan Bartels 29|website=Space.com|language=en|access-date=13. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;. Lansiran je u decembru 2021. godine na raketi Ariane 5 iz Kouroua, Francuska Gvajana, i stigao je na tačku Sunce-Zemlja L2 Lagrange u januaru 2022. Od jula 2022., JWST treba naslijediti Hubble kao NASA-inu vodeću misiju u astrofizici. Prva slika sa JWST-a objavljena je javnosti putem konferencije za novinare 11. jula 2022. godine &lt;ref&gt;Fisher, Alise; Pinol, Natasha; Betz, Laura (11 July 2022). [https://www.nasa.gov/press-release/president-biden-reveals-first-image-from-nasa-s-webb-telescope &quot;President Biden Reveals First Image from NASA's Webb Telescope&quot;]. NASA. Pristupljeno 12 jula 2022.&lt;/ref&gt;.

Primarno ogledalo JWST-a sastoji se od 18 heksagonalnih segmenata ogledala napravljenih od pozlaćenog berilijuma koji zajedno stvaraju ogledalo prečnika 6,5 metara (21 stopu), u poređenju sa Hubbleovim 2,4 m (7,9 stopa). Ovo daje JWST-u površinu za prikupljanje svjetlosti od oko 25 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, oko šest puta više od Hubblea.

Za razliku od Hubblea, koji posmatra u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom (0,1–1,7 μm) spektru, JWST će promatrati u nižem frekvencijskom rasponu, od dugovalne vidljive svjetlosti (crvene) do srednje infracrvene (0,6–28,3 μm) ).

Teleskop mora biti izuzetno hladan, ispod 50 K (−223 °C; −370 °F), tako da infracrvena svjetlost koju emituje sam teleskop ne ometa prikupljenu svjetlost. Raspoređen je u solarnoj orbiti u blizini Lagrange tačke Sunce–Zemlja L2, oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, gde ga njegov petoslojni zaštitni štit štiti od zagrijavanja Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Prvobitni dizajni za teleskop, tada nazvan Svemirski teleskop nove generacije, kreiran je1996. godine. Dvije konceptualne studije su naručene 1999. godine, za potencijalno lansiranje 2007. i budžet od milijardu američkih dolara. Program je bio opterećen ogromnim prekoračenjem troškova i kašnjenjima; veliki redizajn 2005. godine doveo je do sadašnjeg pristupa, sa izgradnjom završenom 2016. godine uz ukupnu cijenu od 10 milijardi američkih dolara.

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Main image deep field smacs0723.png|mini|desno|Webbova prva slika galaktičkog jata SMACS 0723 dubokog polja (objavljena 11. jula 2022.)]]
Svemirski teleskop James Webb ima masu koja je otprilike polovina mase svemirskog teleskopa Hubble. JWST ima primarno ogledalo od [[berilij]]uma obloženo zlatom prečnika 6,5 metara (21 stopu) koje se sastoji od 18 zasebnih šestougaonih ogledala. Ogledalo ima uglačanu površinu od 26,3 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, od čega je 0,9 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zaklonjeno sekundarnim potpornim podupiračima &lt;ref&gt;Lallo, Matthew D. (2012). &quot;Experience with the Hubble Space Telescope: 20 years of an archetype&quot;. Optical Engineering. 51 (1): 011011–011011–19. arXiv:1203.0002. Bibcode:2012OptEn..51a1011L. doi:10.1117/1.OE.51.1.011011. S2CID 15722152.&lt;/ref&gt;, što daje ukupnu sabirnu površinu od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovo je preko šest puta veće od površine sakupljanja Hubbleovog ogledala prečnika 2,4 metra (7,9 stopa), koje ima sabirnu površinu od 4,0 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. [[Ogledalo]] ima zlatni premaz koji pruža infracrvenu refleksiju i koji je prekriven tankim slojem [[Staklo|stakla]] radi izdržljivosti.

JWST je prvenstveno dizajniran za blisku infracrvenu astronomiju, ali može vidjeti i narandžastu i crvenu vidljivu svjetlost, kao i srednje infracrveno područje, ovisno o instrumentu. Može detektovati objekte do 100 puta slabije od Hubblea, i objekte mnogo ranije u istoriji svemira, nazad do crvenog pomaka z≈20 (oko 180 miliona godina kosmičkog vremena nakon Velikog praska) &lt;ref&gt;[https://briankoberlein.com/blog/deeper-sky &quot;A Deeper Sky | by Brian Koberlein&quot;]. briankoberlein.com.&lt;/ref&gt;. Za poređenje, smatra se da su najranije zvijezde nastale između z≈30 i z≈20 (100-180 miliona godina kosmičkog vremena), a prve galaksije su se mogle formirati oko crvenog pomaka z≈15 (oko 270 miliona godina kosmičkog vremena). Habl ne može da vidi dalje od veoma rane rejonizacije &lt;ref&gt;Shelton, Jim (3 March 2016). [https://news.yale.edu/2016/03/03/shattering-cosmic-distance-record-once-again &quot;Shattering the cosmic distance record, once again&quot;]. Yale University. Pristupljeno 13. juli 2022.&lt;/ref&gt; na oko z≈11,1 (galaksija GN-z11, 400 miliona godina kosmičko vreijme) &lt;ref&gt;Oesch, P. A.; Brammer, G.; van Dokkum, P.; et al. (March 2016). &quot;A Remarkably Luminous Galaxy at z=11.1 Measured with Hubble Space Telescope Grism Spectroscopy&quot;. The Astrophysical Journal. 819 (2). 129. arXiv:1603.00461. Bibcode:2016ApJ...819..129O. doi:10.3847/0004-637X/819/2/129. S2CID 119262750.&lt;/ref&gt;.

Dizajn naglašava veće mogućnosti u oblasti osmatranja  blisko do srednje infracrvenog spektra iz nekoliko razloga:
* Objekti s visokim crvenim pomakom (vrlo rani i udaljeni) imaju vidljive emisije pomjerene u infracrvenu, te se stoga njihova svjetlost danas može promatrati samo putem infracrvene astronomije;
* infracrvena svjetlost lakše prolazi kroz oblake prašine nego vidljiva svjetlost &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/comparisonWebbVsHubble.html &quot;Comparison: Webb vs Hubble Telescope – Webb/NASA&quot;]. www.jwst.nasa.gov. Pristupljeno 14. jula 2022.&lt;/ref&gt;
* hladniji objekti kao što su diskovi čestica i planete najjače emituju u infracrvenom zračenju;
* ove infracrvene raspone je teško proučavati sa zemlje ili pomoću postojećih svemirskih teleskopa kao što je Hubble.

Zemaljski teleskopi moraju gledati kroz Zemljinu atmosferu, koja je neprozirna u mnogim infracrvenim rasponima (vidi sliku atmosferske apsorpcije). Čak i tamo gdje je atmosfera prozirna, mnoga ciljana hemijska jedinjenja, kao što su voda, ugljični dioksid i metan, također postoje u Zemljinoj atmosferi, što uvelike otežava analizu. Postojeći svemirski teleskopi kao što je Hubble ne mogu proučavati ove pojaseve jer njihova ogledala nisu dovoljno hladna (Hubble ogledalo se održava na oko 15 °C [288 K; 59 °F]), tako da sam teleskop jako zrači u infracrvenim opsezima &lt;ref&gt;&quot;Infrared astronomy from earth orbit&quot;. Infrared Processing and Analysis Center, NASA Spitzer Science Center, California Institute of Technology. 2017. Archived from the original on 21 December 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

JWST također može promatrati obližnje objekte, uključujući objekte u Sunčevom sistemu, koji imaju prividnu ugaonu brzinu kretanja od 0,030 lučnih sekundi u sekundi ili manje. Ovo uključuje sve planete i satelite, komete i asteroide izvan Zemljine orbite, i &quot;praktično sve&quot; poznate objekte Kuiperovog pojasa. Osim toga, može uočiti oportunističke i neplanirane ciljeve u roku od 48 sati od odluke da to učini, kao što su supernove i eksplozije gama zraka.

&lt;gallery align=&quot;center&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt;
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 top.jpg|Tri četvrtine pogleda na vrh
Datoteka:James Webb Space Telescope 2009 bottom.jpg|Dno (strana okrenuta prema suncu)
&lt;/gallery&gt;

=== Lokacija i orbita ===
[[Datoteka:Atmospheric electromagnetic opacity.svg|thumb|lijevo|180px|Grubi prikaz Zemljine atmosferske propustljivosti (ili neprozirnosti) za različite talasne dužine elektromagnetnog zračenja, uključujući vidljivu svjetlost]]
JWST radi u orbiti, kruži oko tačke u svemiru poznate kao Lagrangeova tačka Sunce-Zemlja L2, otprilike 1.500.000 km izvan Zemljine orbite oko Sunca. Njegov stvarni položaj varira između oko 250.000 i 832.000 km oko tačke L2 dok orbitira, držeći ga podalje od Zemljine i Mjesečeve sjene. Poređenja radi, Hubble kruži 550 km iznad Zemljine površine, a Mjesec je otprilike 400.000 km od Zemlje. Objekti u blizini ove L2 tačke Sunce-Zemlja mogu kružiti oko Sunca u sinhronoj liniji sa Zemljom, omogućavajući teleskopu da ostane na otprilike konstantnoj udaljenosti sa kontinuiranom orijentacijom svog jedinstvenog sunčevog štitnika opreme prema Suncu, Zemlji i Mjesecu. U kombinaciji sa svojom širokom orbitom koja izbjegava sjenke, teleskop može istovremeno blokirati dolaznu toplinu i svjetlost iz sva tri ova tijela i izbjeći čak i najmanje promjene temperature od Zemljinih i Mjesečevih sjenki koje bi uticale na strukturu, ali i dalje održava neprekidnu sunčevu energiju i Zemaljske komunikacije na njegovoj strani okrenutoj prema suncu. Ovaj raspored održava temperaturu svemirskog broda konstantnom i ispod 50 K (-223 °C; -370 °F) neophodnih za slaba infracrvena posmatranja &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/observatory/sunshield.html &quot;The Sunshield&quot;]. nasa.gov. NASA. Retrieved 28 August 2016. Public Domain Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.

=== Zaštita od sunca ===
[[Datoteka:James Webb telescope sunshield.jpg|thumb|desno|180px|Testna jedinica suncobrana složena i proširena u postrojenju Northrop Grumman u Kaliforniji, 2014.]]
Da bi se vršila osmatranja u infracrvenom spektru, JWST se mora održavati na temperaturama ispod 50 K (−223,2 °C; −369,7 °F); inače bi infracrveno zračenje iz samog teleskopa preplavilo njegove instrumente. Stoga koristi veliki štitnik od sunca da blokira svjetlost i toplinu od Sunca, Zemlje i [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], a kako je već navedeno, njegov položaj blizu Sunca-Zemlje L2 drži sva tri tijela na istoj strani svemirske letjelice u svakom trenutku. Njegova orbita oko L2 tačke izbjegava sjenku Zemlje i Meseca, održavajući konstantno okruženje za zaštitu od sunca i sunčevih zračenja. Zaštita održava stabilnu temperaturu za dijelove na tamnoj strani, što je ključno za održavanje preciznog poravnanja primarnih segmenata ogledala u prostoru.

Petoslojni štitnik od sunca, svaki sloj tanak kao dlakljudske kose &lt;ref&gt;[https://www.jwst.nasa.gov/content/about/innovations/coating.html &quot;Sunshield Coatings Webb/NASA&quot;]. jwst.nasa.gov. Archived from the original on 29 December 2021. Pristupljeno 18. jula 2022. Ovaj članak uključuje tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;, je napravljen od Kapton E, komercijalno dostupnog poliimidnog filma iz DuPont-a, s membranama posebno obloženim aluminijem s obje strane i slojem poluprovodnog silicijuma prema Suncu okrenutoj strana; dva najtoplija sloja predviđena su da reflektuje sunčevu toplotu nazad u svemir.[20] Slučajno kidanje delikatne strukture filma tokom testiranja postavljanja 2018. dovele su do daljnjih kašnjenja lansiranja teleskopa.

Štitnik za sunce je dizajniran da se preklopi dvanaest puta tako da stane u nosivi dio rakete Ariane 5, koji ima 4,57 m u prečniku i 16,19 m  dužine. Dimenzije  potpuno postavljenog štita bile su planirane u mjeri 14,162 m × 21,197 m. Štitnik za sunce je ručno sastavljen u ManTech (NeXolve) u Huntsvilleu, Alabama, prije nego što je isporučen Northrop Grumman u Redondo Beach, Kalifornija, na testiranje.

Zbog zaštite od sunca, JWST nema neograničeno polje osmatranja u bilo kom trenutku. Teleskop može vidjeti 40 posto neba iz jedne pozicije i može vidjeti cijelo nebo u periodu od šest mjeseci.

=== Optika ===
[[Datoteka:Engineers Clean JWST Secondary Reflector with Carbon Dioxide Snow.jpg|thumb|desno|180px|Inženjeri čiste probno ogledalo snijegom od ugljičnog dioksida, 2015]]
Primarno ogledalo JWST-a je berilijumski reflektor prečnika 6,5 m  pozlaćeni i sa sabirnom površinom od 25,4 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; . Da je napravljen kao jedno veliko ogledalo, ovo bi bilo preveliko za postojeće lansirne rakete. Ogledalo je stoga sastavljeno od 18 heksagonalnih segmenata (tehnika koju je prvi predložio Guido Horn d'Arturo), koji su se otvorili nakon što je teleskop lansiran. Senziranje talasnog fronta u ravni slike kroz pronalaženje faze koristi se za pozicioniranje segmenata ogledala na ispravnu lokaciju pomoću vrlo preciznih mikro-motora. Nakon ove početne konfiguracije, potrebna su im samo povremena ažuriranja svakih nekoliko dana kako bi zadržali optimalan fokus &lt;ref&gt;[https://archive.ph/20120805213402/http://www.stsci.edu/jwst/ote/wavefront-sensing-and-control &quot;JWST Wavefront Sensing and Control&quot;]. Space Telescope Science Institute. Archived from the original on 5 August 2012.  Pristupljeno 18. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Ovo je razlčito od zemaljskih teleskopa, na primjer [[Keck teleskopi|teleskopa Keck]], koji kontinuirano prilagođavaju svoje segmente ogledala koristeći aktivnu optiku kako bi prevladali efekte gravitacije i vjetra.

[[Datoteka:JWST_Full_Mirror.jpg|thumb|desno|180px|Sklop glavnog ogledala s prednje strane sa pričvršćenim primarnim retrovizorima, novembar 2016.]]
Webb teleskop će koristiti 132 mala motora (zvana aktuatori) za pozicioniranje i povremeno podešavanje optike jer su poremećaji teleskopa izazvani vanjskim uticajima zanemarivi u svemiru. Svakim od 18 primarnih segmenata ogledala upravlja 6 pozicionih aktuatora sa dodatnim ROC (radijus zakrivljenosti) aktuatorom u centru za podešavanje zakrivljenosti (7 aktuatora po segmentu), za ukupno 126 primarnih aktuatora ogledala i još 6 aktuatora za sekundarno ogledalo, dajući ukupno 132 &lt;ref&gt;Group, Techbriefs Media. [https://www.techbriefs.com/component/content/article/tb/insiders/md/stories/27614 &quot;Webb Telescope Actuators Move with Microscopic Accuracy&quot;]. www.techbriefs.com. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022.&lt;/ref&gt;. Aktuatori mogu pozicionirati ogledalo sa tačnošću od 10 nanometara (10 milionitih dijelova milimetra).

Aktuatori su ključni u održavanju poravnanja ogledala teleskopa i dizajnirani su i proizvedeni od strane Ball Aerospace &amp; Technologies. Svaki od 132 aktuatora pokreće jedan koračni (stepper) motor, omogućavajući fina i gruba podešavanja. Aktuatori pružaju grubu veličinu pomaka od 58 nanometara za veća podešavanja i finu veličinu pomaka za podešavanja od 7 nanometara &lt;ref&gt;Warden, Robert. &quot;Cryogenic Nano-Actuator for JWST&quot;. ESMATS: 242.&lt;/ref&gt;.

JWST-ov optički dizajn je anastigmat sa tri ogledala, koji koristi zakrivljena sekundarna i tercijarna ogledala za isporuku slika bez optičkih aberacija u širokom polju. Sekundarno ogledalo je prečnika 0,74 m. Osim toga, tu je i fino ogledalo za upravljanje koje može podesiti svoju poziciju mnogo puta u sekundi kako bi osiguralo stabilizaciju slike.

Ball Aerospace &amp; Technologies je glavni optički podizvođač za JWST projekat, predvođen glavnim izvođačem Northrop Grumman Aerospace Systems, prema ugovoru sa NASA Goddard Space Flight Center, u Greenbeltu, Maryland &lt;ref&gt;[https://www.nasa.gov/feature/goddard/2016/science-instruments-of-nasa-s-james-webb-space-telescope-successfully-installed &quot;Science Instruments of NASA's James Webb Space Telescope Successfully Installed&quot;]. NASA. 24 May 2016. Archived from the original on 19 March 2022. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;. Retrovizori, plus rezervni dijelovi za letenje, proizvedeni su i polirani od strane Ball Aerospace &amp; Technologies na bazi berilijumskih segmenta koje proizvodi nekoliko kompanija uključujući Axsys, Brush Wellman i Tinsley Laboratories.

=== Naučni instrumenti ===
[[Datoteka:JWST_Nircam1lwres.jpg|thumb|desno|180px|NIRCam je završen 2013.]]
Integrirani naučni instrumentni modul (ISIM) je okvir koji Webb teleskopu obezbjeđuje električnu energiju, računarske resurse, sposobnost hlađenja kao i strukturnu stabilnost. Napravljen je od spojenog grafitno-epoksidnog kompozita pričvršćenog na donju stranu Webbove strukture teleskopa. ISIM sadrži četiri naučna instrumenta i kameru vodiča &lt;ref&gt;[https://jwst.nasa.gov/content/observatory/instruments/index.html &quot;JWST: Integrated Science Instrument Module (ISIM)&quot;]. NASA. 2017. Archived from the original on 2 June 2019. Pristupljeno 19. jula 2022. Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora koji je u javnom vlasništvu.&lt;/ref&gt;.
* NIRCam (Near InfraRed Camera) je infracrveni snimač koji će imati spektralnu pokrivenost u rasponu od ivice vidljivog (0,6 μm) do bliskog infracrvenog (5 μm). Postoji 10 senzora svaki od 4 megapiksela. NIRCam će takođe služiti kao senzor talasnog fronta opservatorije, koji je neophodan za detekciju talasnog fronta i aktivnosti kontrole, koji se koristi za poravnavanje i fokusiranje glavnih segmenata ogledala. NIRCam je napravio tim koji je predvodio Univerzitet Arizona, sa glavnim istraživačem Marsijom J. Rieke. Industrijski partner je Lockheed-Martinov centar za naprednu tehnologiju u Palo Altu, Kalifornija.
* NIRSpec (Near InfraRed Spectrograph) će također izvoditi spektroskopiju na istom opsegu talasnih dužina. Izgradila ga je Evropska svemirska agencija u ESTEC-u u Noordwijku u Holandiji. Vodeći razvojni tim uključuje članove Airbus Defence and Space, Ottobrunn i Friedrichshafen, Njemačka, i Goddard Space Flight Center; sa Pierreom Ferruitom (École normale supérieure de Lyon) kao naučnim projektom NIRSpec. NIRSpec dizajn pruža tri režima posmatranja: režim niske rezolucije koji koristi prizme, režim više objekata R~1000 i R~2700 integralnu jedinicu polja ili režim spektroskopije sa dugim prorezom. Prebacivanje režima se vrši korištenjem mehanizma za predizbor talasne dužine koji se zove sklop filterskog kotača i odabirom odgovarajućeg disperzivnog elementa (prizma ili rešetka) pomoću mehanizma sklopa kotača rešetke. Oba mehanizma su zasnovana na uspješnim ISOPHOT mehanizmima kotača Infracrvene svemirske opservatorije. Režim sa više objekata oslanja se na složeni mehanizam mikro-zatvarača koji omogućava istovremeno posmatranje stotina pojedinačnih objekata bilo gde u vidnom polju NIRSpec-a. Postoje dva senzora svaki od 4 megapiksela. Mehanizmi i njihovi optički elementi su dizajnirani, integrisani i testirani od strane Carl Zeiss Optronics GmbH (danas Hensoldt) iz Oberkochena, Njemačka, prema ugovoru sa Astriumom.

[[Datoteka:NIRSpec_calibration_assembly.jpg|thumb|lijevo|180px|Kalibracioni sklop, jedna komponenta NIRSpec instrumenta]]
[[Datoteka:JWST_MIRI.jpg|thumb|desno|180px|MIRI]]
MIRI (srednji infracrveni instrument) će mjeriti srednje do duge infracrvene talasne dužine od 5 do 27 μm. Sadrži i srednju infracrvenu kameru i spektrometar za snimanje. MIRI je razvijen u saradnji između NASA-e i konzorcijuma evropskih zemalja, a predvode ga George Rieke (Univerzitet u Arizoni) i Gillian Wright (UK Astronomy Technology Centre, Edinburgh, Škotska, dio Vijeća za nauku i tehnologiju). MIRI ima slične mehanizme kotača kao i NIRSpec koje je također razvio i napravio Carl Zeiss Optronics GmbH prema ugovoru sa Max Planck institutom za astronomiju, Heidelberg, Njemačka. Završena montaža optičke klupe MIRI-ja isporučena je u Goddard centar za svemirske letove sredinom 2012. godine radi eventualne integracije u ISIM. Temperatura MIRI-ja ne smije da pređe 6° K (−267° C): mehanički hladnjak na gas helijum smješten na toploj strani štita okoline obezbjeđuje ovo hlađenje &lt;ref&gt;Banks, Kimberly; Larson, Melora; Aymergen, Cagatay; Zhang, Burt (2008). Angeli, George Z.; Cullum, Martin J. (eds.). &quot;James Webb Space Telescope Mid-Infrared Instrument Cooler systems engineering&quot;. Proceedings of SPIE. Modeling, Systems Engineering, and Project Management for Astronomy III. 7017: 5. Bibcode:2008SPIE.7017E..0AB.&lt;/ref&gt;.
* FGS/NIRISS (Senzor za fino navođenje i bliski infracrveni snimač i spektrograf bez proreza), koji vodi Kanadska svemirska agencija pod rukovodiocem projekta, naučnikom Johnom Hutchingsom (Herzbergov istraživački centar za astronomiju i astrofiziku, Nacionalni istraživački savjet). Uređaj se koristi za stabilizaciju linije vida opservatorije tokom naučnih posmatranja. Mjerenja FGS-a koriste se i za kontrolu cjelokupne orijentacije svemirske letjelice i za pokretanje finog upravljačkog ogledala za stabilizaciju slike. Kanadska svemirska agencija također obezbjeđuje modul bliskog infracrvenog snimanja i spektrografa bez proreza (NIRISS) za astronomsko snimanje i spektroskopiju u opsegu talasnih dužina od 0,8 do 5 μm, koji vodi glavni istraživač René Doyon na Univerzitetu u Montrealu. Iako se često zajedno pominju kao jedinica, NIRISS i FGS služe potpuno različitim svrhama, pri čemu je jedan naučni instrument, a drugi dio infrastrukture za podršku opservatorije &lt;ref&gt;Doyon, René; Hutchings, John B.; Beaulieu, Mathilde; Albert, Loic; Lafrenière, David; Willott, Chris; Touahri, Driss; Rowlands, Neil; Maszkiewicz, Micheal; Fullerton, Alex W.; Volk, Kevin; Martel, André R.; Chayer, Pierre; Sivaramakrishnan, Anand; Abraham, Roberto; Ferrarese, Laura; Jayawardhana, Ray; Johnstone, Doug; Meyer, Michael; Pipher, Judith L.; Sawicki, Marcin (22 August 2012). Clampin, Mark C; Fazio, Giovanni G; MacEwen, Howard A; Oschmann, Jacobus M (eds.). &quot;The JWST Fine Guidance Sensor (FGS) and Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;. Proceedings of SPIE. Space Telescopes and Instrumentation 2012: Optical, Infrared, and Millimeter Wave. 8442: 84422R. Bibcode:2012SPIE.8442E..2RD. doi:10.1117/12.926578. S2CID 120702854. &quot;FGS features two modules: an infrared camera dedicated to fine guiding of the observatory and a science camera module, the Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS)&quot;&lt;/ref&gt;.

NIRCam i MIRI imaju koronagrafe koji blokiraju zvjezdano svjetlo za posmatranje slabih ciljeva kao što su planete van sunčevog sistema i cirkumzvjezdani diskovi vrlo blizu sjajnih zvijezda.

Infracrvene detektore za NIRCam, NIRSpec, FGS i NIRISS module obezbjeđuje Teledyne Imaging Sensors (ranije Rockwell Scientific Company). Inženjerski tim James Webb Space Telescope (JWST) Integrated Science Instrument Module (ISIM) i Command and Data Handling (ICDH) koriste SpaceWire za slanje podataka između naučnih instrumenata i opreme za obradu podataka.

== Historija ==
=== Razvoj do 2003. ===
Diskusije o nasljedniku teleskopa Hubble vođene su 1980-ih, ali se s ozbiljnim planiranjem počelo početkom 1990-ih. Koncept Hi-Z teleskopa razvijen je između 1989. i 1994. godine:  infracrveni teleskop sa otvorom od 4 m koji bi se postavio u orbitu na 3 astronomske jedinice (AJ). Ova udaljena orbita bi bila korisna zbog smanjenja svjetlosne buke koja nastaje od interplanetarne prašine. Drugi rani planovi su zahtijevali misiju NEXUS prekursorskog teleskopa &lt;ref&gt;de Weck, Olivier L.; Miller, David W.; Mosier, Gary E. (2002). &quot;Multidisciplinary analysis of the NEXUS precursor space telescope&quot;. In MacEwen, Howard A. (ed.). Highly Innovative Space Telescope Concepts. Highly Innovative Space Telescope Concepts. Vol. 4849. p. 294. Bibcode:2002SPIE.4849..294D. &lt;/ref&gt;.

Ispravljanje optike Hubble svemirskog teleskopa u njegovim prvim godinama odigralo je značajnu ulogu u nastanku JWST-a. Godine 1993. NASA je pripremila STS-61, misiju Space Shuttlea koja će nositi zamjenu za HST-ovu kameru i rekonstrukciju njegovog spektrografa za snimanje kako bi se kompenzirala sferna aberacija u primarnom ogledalu. Dok je astronomska zajednica željno iščekivala ovu misiju, NASA je upozorila da ovaj izuzetan napredak u radu u svemiru nosi značajan rizik i da njegov uspješan završetak ni na koji način nije zagarantovan.

Shodno tome, HST &amp; Beyond komitet je formiran 1995. godine kako bi procijenio učinkovitost misije popravke HST-a i istražio ideje za buduće svemirske teleskope koji bi bili potrebni ako misija popravke ne uspije &lt;ref&gt;Brown, R. A. (1996). &quot;1996swhs.conf..603B Page 603&quot;. Science with the Hubble Space Telescope – Ii: 603. Bibcode:1996swhs.conf..603B.&lt;/ref&gt;. Srećna okolnost je bila uspjeh servisiranja od strane svemirskih šatlova tokom decembra 1993.  i neviđeni javni odziv na zapanjujuće slike koje je HST isporučio.

Ohrabren uspjehom HST-a, i prepoznajući inovativni rad u Evropi za buduće misije &lt;ref&gt;Thronson, H. A.; Hawarden, T.; Davies, J. K.; Lee, T. J.; Mountain, C. M.; Longair, M. (January 1991). &quot;The Edison infrared space observatory and the universe at high redshifts&quot;. Advances in Space Research. 11 (2): 341–344. Bibcode:1991AdSpR..11b.341T.&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; Thronson, Harley, A., Jr.; Hawarden, Timothy G.; Bradshaw, Tom W.; Orlowska, Anna H.; Penny, Alan J.; Turner, R. F.; Rapp, Donald (1 November 1993). Bely, Pierre Y; Breckinridge, James B (eds.). &quot;Edison radiatively cooled infrared space observatory&quot;. SPIE Proceedings. Space Astronomical Telescopes and Instruments II. SPIE. 1945: 92–99. doi:10.1117/12.158751. S2CID 120232788.&lt;/ref&gt;, izvještaj Komiteta iz 1996. istražuje koncept većeg i mnogo hladnijeg, infracrvenog osjetljivog teleskopa koji bi mogao doseći u kosmičko vrijeme do rođenja prvih galaksija. Ovaj naučni cilj visokog prioriteta bio je izvan mogućnosti HST-a jer je, kao topli teleskop, bio zaslijepljen infracrvenom emisijom iz vlastitog optičkog sistema. Pored preporuka da se misija HST produži do 2005. i da se razvije tehnologija za pronalaženje planeta oko drugih zvijezda, NASA je prihvatila glavnu preporuku HST &amp; Beyond za veliki, hladni svemirski teleskop (radijativno hlađen daleko ispod 0 °C) , i započeo je proces planiranja za budući JWST &lt;ref&gt;Dressler, A., ed. (1996). &quot;Exploration and the Search for Origins: A Vision for Ultraviolet-Optical-Infrared Space Astronomy Report of the 'HST &amp; Beyond' Committee&quot;. Stsci.edu. Association of Universities for Research in Astronomy.&lt;/ref&gt;.

Počevši od 1960-ih i početkom svake decenije nakon toga, Nacionalne akademije su organizovale zajednicu američkih astronoma da kreativno razmišljaju o astronomskim instrumentima i istraživanjima za narednu deceniju, i da postignu konsenzus o ciljevima i prioritetima. Kao pobornik ovih Dekadnih istraživanja astronomije i [[Astrofizika|astrofizike]], NASA je također bila izuzetno uspješna u razvoju programa i alata za postizanje preporuka istraživanja. Dakle, čak i uz značajnu podršku i interesovanje javnosti sredinom 1990-ih za nasljednika HST-a, astronomska zajednica je smatrala da je određivanje visokog prioriteta za novi teleskop u Dekadnom istraživanju iz 2000. godine suštinsko.

Priprema za istraživanje uključivala je dalji razvoj naučnog programa za ono što je postalo poznato kao svemirski teleskop sljedeće generacije &lt;ref&gt;Stockman, H. S. (June 1997). &quot;The Next Generation Space Telescope. Visiting a time when galaxies were young&quot;. Space Telescope Science Institute, Baltimore, Maryland. The Association of Universities for Research in Astronomy, Washington, D.C.&lt;/ref&gt;, i napredak u relevantnim tehnologijama od strane NASA-e. Kako su napredovala istraživanja u proučavanju rađanja galaksija u mladom univerzumu i traženju planeta oko drugih zvijezda – ovi glavni ciljevi su spojeni i nazvani &quot;Origins&quot;.

Krajem 1990-ih NASA je osnovala podkomitete za određene oblasti, poput misija u kojima je svemir predstavljao laboratoriju za fundamentalnu astrofiziku, na primjer proučavanje [[Crna rupa|crnih jama]] i [[Supernova|supernovih]]. NGST je dobio najviši rang u Dekadnom istraživanju astronomije i astrofizike iz 2000. godine &lt;ref&gt;Astronomy and Astrophysics Survey Committee; Board on Physics and Astronomy; Space Studies Board; Commission on Physical Sciences, Mathematics, and Applications; National Research Council (16 January 2001). Astronomy and Astrophysics in the New Millennium. Washington, D.C.: National Academies Press. doi:10.17226/9839. &lt;/ref&gt;, što je omogućilo da se projekat nastavi uz potpunu podršku i konsenzus zajednice.

Administrator NASA-e, Dan Goldin, skovao je frazu &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; i odlučio se za sljedeću veliku promjenu paradigme za astronomiju, naime, razbijanje barijere jednog ogledala. To je značilo prelazak sa &quot;eliminacije pokretnih dijelova&quot; na &quot;naučiti živjeti s pokretnim dijelovima&quot; (tj. segmentirana optika). Sa ciljem da se gustina mase desetostruko smanji, prvo je isproban silicijum karbid sa vrlo tankim slojem stakla na vrhu, ali je na kraju odabran berilij.

Sredinom 1990-ih era &quot;brže, bolje, jeftinije&quot; proizvela je NGST koncept, sa otvorom od 8 m koji je trebao biti prebačen na L2, za koji se grubo procijenilo da košta 500 miliona US$. Godine 1997. NASA je radila sa Goddard Space Flight Center, Ball Aerospace &amp; Technologies, i TRW kako bi sprovela studije tehničkih zahtjeva i troškova tri različita koncepta, a 1999. odabrala je Lockheed Martin. i TRW za preliminarne konceptualne studije. Lansiranje je u to vrijeme bilo planirano za 2007. godinu, ali je datum lansiranja pomican mnogo puta.

2002. godine projekat je preimenovan po NASA-inom drugom administratoru (1961–1968), Jamesu E. Webbu (1906–1992). Webb je vodio agenciju tokom programa Apollo i ustanovio je naučno istraživanje kao osnovnu aktivnost NASA-e.

Godine 2003. NASA je TRW-u dodijelila glavni ugovor od 824,8 miliona dolara za JWST. Dizajn je zahtevao primarno ogledalo od 6,1 m i datum lansiranja 2010. Kasnije te godine, TRW je kupio Northrop Grumman u neprijateljskim preuzimanjem i postao je Northrop Grumman Space Technology.

JWST je projekat NASA-e, uz međunarodnu saradnju Evropske svemirske agencije (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA) koje su se formalno pridružile 2004. i 2007. godine.

=== Razvoj – (re)planiranje – 2005 ===
Razvojem je upravljao NASA-in centar za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, a John C. Mather je bio voditelj projekta. Primarni izvođač radova bio je Northrop Grumman Aerospace Systems, odgovoran za razvoj i izgradnju elementa svemirske letjelice, koji je uključivao satelitsku [[Platforma svemirske letjelice|platformu]], štitnik od sunca, sklop tornja koji se može postaviti (DTA) koji povezuje element optičkog teleskopa sa sabirnicom letjelice, i sklop srednjeg nosača (MBA). ) koji pomaže u postavljanju velikih štitnika za sunce na orbiti, dok je Ball Aerospace &amp; Technologies ugovoren podizvođačem za razvoj i izgradnju samog OTE-a i modula integrisanog naučnog instrumenta (ISIM).

Objava rasta troškova u proljeće 2005. dovela je do ponovnog planiranja u augustu 2005. godine. Primarni tehnički rezultati ponovnog planiranja bili su značajne promjene u planovima integracije i testiranja, 22-mjesečno odlaganje lansiranja (od 2011. do 2013.) i eliminacija testiranja na nivou sistema za modove opservatorije na talasnoj dužini kraćoj od 1,7 μm. Ostale glavne karakteristike opservatorije ostale su nepromijenjene. Nakon ponovnog planiranja, projekat je revidiran u aprilu 2006. godine.

=== Kontroverze oko imena ===
Godine 2002, NASA-in administrator (2001–2004) Sean O'Keefe je donio odluku da nazove teleskop po Jamesu E. Webbu, administratoru NASA-e od 1961. do 1968. tokom programa Mercury, Gemini i velikog dijela programa Apollo.

Godine 2015. pojavile su se optužbe oko Webbove uloge tokom &quot;lavanda progona&quot; (lavanda scare), aktivnosti poduzetih od strane američke vlade sredinom XX vijeka protiv homoseksualaca na radnom mjestu u državnoj službi &lt;ref&gt;Francis, Matthew. [https://www.forbes.com/sites/matthewfrancis/2015/06/11/the-problem-with-naming-observatories-for-bigots/?sh=4acbb0aa695b &quot;The Problem With Naming Observatories For Bigots&quot;]. Forbes. Archived from the original on 11 April 2022. Pristupljeno juli 2022.&lt;/ref&gt;.  Zastrašivanje je dovelo do otpuštanja skoro 300 službenika američkog State Departmenta između 1950. i 1952. godine; Webb je bio državni podsekretar od početka 1949. do početka 1952. godine. U martu 2021. četiri naučnika objavila su mišljenje u časopisu Scientific American pozivajući NASA-u da preispita ime teleskopa, na osnovu Webbovog navodnog saučesništva u aktivnosti diskriminacije.[ U septembru 2021. NASA je objavila svoju odluku da ne preimenuje teleskop. O'Keefe, koji je donio odluku da se teleskop nazove po Webbu, izjavio je da je nepravda sugerirati da bi Web trebao &quot;snositi odgovornost za tu aktivnost kada nema dokaza koji bi čak nagovijestili [da je on u tome učestvovao]&quot;. Američko astronomsko društvo poslalo je NASA-inom administratoru Billu Nelsonu dva pisma tražeći od NASA-e da objavi javni izvještaj sa detaljima o njihovoj istrazi. Mada, dokumenti iz žalbene presude iz 1969. (u vezi s otpuštanjem jednog zaposlenog iz 1963.) ukazuju na to da se otpuštanje homoseksualaca smatralo uobičajenim unutar agencije &lt;ref&gt;Witze, Alexandra (25 March 2022). [https://www.nature.com/articles/d41586-022-00845-6 &quot;Exclusive: Documents reveal NASA's internal struggles over renaming Webb telescope&quot;]. Nature. 604 (7904): 15–16. Bibcode:2022Natur.604...15W. doi:10.1038/d41586-022-00845-6. PMID 35338365. S2CID 247713613.&lt;/ref&gt;.

== Misija ==
[[Datoteka:Comparison optical telescope primary mirrors.svg|mini|Poređenje sa nekim poznatim teleskopima]]
Primarna misija teleskopa je da traži svjetlost koja potiče od udaljenih [[zvijezda]] i [[galaksija]], koje su se formirale neposredno poslije [[Veliki prasak|Velikog praska]], da proučava nastanak i evoluciju galaksija, i da pokuša da objasni nastanak zvijezda i planetarnih sistema, kao i porijeklo života.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[[Datoteka:L2 rendering.jpg|mini|220px|Teleskop neće biti tačno na L2 poziciji, nego će orbitirati u &quot;halo orbiti&quot;.]]

{{Commonscat|James Webb Space Telescope}}

* [http://www.jwst.nasa.gov/ JWST homepage at NASA]
* [http://www.stsci.edu/jwst/ JWST homepage at STScI]
* [http://sci.esa.int/jwst/ JWST homepage at ESA]
* [https://web.archive.org/web/20110516142347/http://solarsystem.nasa.gov/missions/profile.cfm?MCode=JWST James Web Space Telescope Mission Profile] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration]
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 Cost overruns put squeeze on Hubble’s successor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115093253/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7423 |date=15. 1. 2008 }}
* [https://web.archive.org/web/20090528024200/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26X%5BR%5B%2FRP%23UWT%5B%5EP%2B%3B%3A7%3A%2C%23%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2004-5986: JWST Observatory Architecture and Performance]
* [https://web.archive.org/web/20130729234444/http://pdf.aiaa.org/getfile.cfm?urlX=5%3A7I%276D%26XZ2%3B%2FS%40%23UWT%5B%5EPK%3B%3A4%3A%28%26%0A&amp;urla=%25%2B%22D%23%23%20H%20%0A&amp;urlb=%21%2A%20%20%20%0A&amp;urlc=%21%2A0%20%20%0A&amp;urld=%27%2A%22P%26%22%20%3E%40T%20%20%20%0A&amp;urle=%27%2A%22%5C%20%23%206DT0%20%20%0A AIAA-2006-5593: Development of JWST's Ground Systems Using an Open Adaptable Architecture]

{{Svemirske opservatorije}}

[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:NASA]]</text>
      <sha1>87th1juivw72ifk33l4p67ohts5gdrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Messier 105</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152425</id>
    <revision>
      <id>3425438</id>
      <parentid>3365967</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T21:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Huntster</username>
        <id>13441</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:Messier 105.jpg]] → [[File:M105 (37482401952).jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:M105 (37482401952).jpg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11000" xml:space="preserve">{{Infokutija Galaksija
  | Naziv                   = [[Messierov katalog|Messier]] 105
  | Slika                   = [[Datoteka:M105 (37482401952).jpg|240px]]
  | Opis slike              = NGC 3379 (slika napravljeno sa svemirskim teleskopom [[svemirski teleskop Hubble|Hubble]])
  | Epoha                   = J2000.0
  | Sazviježđe              = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]&lt;ref name=&quot;seds&quot; /&gt;
  | Rektascenzija           = {{RA|10|47|49,5}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Deklinacija             = {{DEC|+12|34|52}} &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Crveni pomak            = 0,003039&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Radijalna brzina        = 908 ± 6&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
  | Grupa ili klaster       =
  | Udaljenost              = 32.0 ± 1.6 miliona [[s.g.]] (9.8 ± 0.5 [[Parsek|Mps]]) &lt;ref name=&quot;jensenetal2003&quot;&gt;
{{cite journal
 | author=Jensen, Joseph B.; Tonry, John L.; Barris, Brian J.; Thompson, Rodger I.; Liu, Michael C.; Rieke, Marcia J.; Ajhar, Edward A.; Blakeslee, John P.
 | year=2003
 | title=Measuring Distances and Probing the Unresolved Stellar Populations of Galaxies Using Infrared Surface Brightness Fluctuations
 | journal=Astrophysical Journal
 | volume=583 | issue=2 | pages=712–726
 | bibcode=2003ApJ...583..712J
 | doi=10.1086/345430
|arxiv = astro-ph/0210129 }}&lt;/ref&gt;
  | Tip                     = [[eliptična galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|E1]]) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Masa                    =
  | Odnos masa svijetlo     =
  | Broj zvijezda           =
  | Prividne dimenzije      = Najveći prečnik: 5,30 [[Ugaona minuta|u.m.]] (64 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})&lt;br /&gt;Najmanji prečnik: 4,80 [[Ugaona minuta|u.m.]] (58 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) &lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
  | Prividna magnituda      = 9,3 (vidljivo)&lt;br /&gt;10,2 (B-Band) &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Površinska svjetlost    = 12,8 [[Magnituda|mag]]/[[Ugaona minuta|u.m.]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Apsolutna magnituda     = -21.24 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)&lt;br /&gt;-20.34 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}}
  | Uglovna pozicija        = 71[[Stepen (ugao)|°]] &lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;
  | Značajnosti             =
  | Imena                   = {{nowrap|M 105}}{{•}}{{nowrap|PGC 32256}}{{•}}{{nowrap|ZWG 66.18}}{{•}}{{nowrap|CGCG 66-18}}{{•}}{{nowrap|MCG 2-28-11}}{{•}}{{nowrap|UGC 5902}}&lt;ref name=&quot;klima&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ned&quot;/&gt;
  | Karta                   = Leo_constellation_map-bs.svg
  | Tačka_x                 = 50.1
  | Tačka_y                 = 76.5
}}

'''Messier 105''' (također poznat kao '''M105''', '''NGC 3379''', '''MCG 2-28-11''', '''PGC 32256''' i '''UGC 5902''') je [[eliptična galaksija]] koja je udaljena oko 32 miliona [[svjetlosna godina|sg]] od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] i nalazi se u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Lav (sazviježđe)|Lav]]. Galaksiju je otkrio [[Pierre Francois Andre Mechain]] 1781. godine ali je tek 1783. godine objavio otkriće.&lt;ref name=&quot;klima&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot; /&gt; Objekt je naknadno dodan u Messierov katalog. Ova galaksija je otkrivena svega nekoliko dana poslije otkrića galaksija [[Messier 95]] i [[Messier 96]].&lt;ref name=&quot;jonesbook1991&quot;&gt;
{{cite book
 | author=K. G. Jones
 | year=1991 | edition=2nd
 | title=Messier's Nebulae and Star Clusters
 | publisher=Cambridge University Press
 | isbn=0-521-37079-5
}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
M105 je eliptična galaksija udaljene oko 32 miliona [[Svjetlosna godina|s.g.]] od nas. Njen prečnik je oko 50,000 sg. ali stvarni prečnik nije poznat jer ne znamo orjentaciju duže ose elipsoida galaksije. Galaksije ne posjeduje nikakve posebne karakteristike, naprotiv, toliko je obična da služi kao standardni klasični primjer eliptične galaksije. Zbog svog pravilno raspoređenog površinskog sjaja postala je fotometrijski standard. Ukupni sjaj galaksije je jednak sjaju naše galaksije.

M105 je jedna od članica grupe galaktike Leo I, grupe galaktike koju još čine dominantna M96 i M95.

Poznato je da Messier 105 ima [[Supermasivna crna rupa|supermasivnu crnu rupu]] sa masom koja je otprilike između 1.4*10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; i 2*10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; [[solarna masa|solarnih masa]].&lt;ref name=&quot;shapiro2006&quot;&gt;
{{cite journal
 | author=Shapiro, Kristen L.; Cappellari, Michele; de Zeeuw, Tim; McDermid, Richard M.; Gebhardt, Karl; van den Bosch, Remco C. E.; Statler, Thomas S.
 | year=2006
 | title=The black hole in NGC 3379: a comparison of gas and stellar dynamical mass measurements with HST and integral-field data
 | journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]
 | volume=370
 | issue=2
 | pages=559–579
 | bibcode=2006MNRAS.370..559S
 | doi=10.1111/j.1365-2966.2006.10537.x
|arxiv = astro-ph/0605479 }}&lt;/ref&gt; M105 također sadrži nekoliko mladih zvijezda i [[zvjezdano jato|zvjezdanih jata]], što sugerira da neke eliptične galaksije ipak formiraju nove zvijezde, ali jako sporo.&lt;ref name=&quot;ford2012&quot;&gt;
{{cite journal
 | author=Ford, Alyson; Bregman, J. N.
 | year=2012
 | title=Detection of Ongoing, Low-Level Star Formation in Nearby Ellipticals
 | journal=American Astronomical Society
 | bibcode=2012AAS...21910203F
 | last2=Bregman
 | volume=219
}}&lt;/ref&gt;

== Amaterska posmatranja ==
M105 nije osobito zanimljiva galaksija za posmatranje kao i većina eliptičnih galaksija. U 200&amp;nbsp;mm [[teleskop]]u može se vidjeti kao jednolika mrlja kojoj pravilno opada sjaj prema rubovima.

== Najbliži NGC/IC objekti ==
Sljedeći spisak sadrži deset najbližih NGC/IC objekata.{{Ref label|C|c}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellspacing=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.5em;&quot;
|-
! Ime
! Udaljenost od NGC 3379&lt;br /&gt;(uglovnih minuta)&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;{{Ref label|C|c}}
! [[Rektascenzija]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Deklinacija (astronomija)]] ([[J2000]])&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
! [[Morfološka klasifikacija galaksija|Tip]]&lt;ref name=&quot;ned&quot; /&gt;
|-
| [[NGC 3371]]
| 0,12
| {{RA|10|48|16,7}}
| {{DEC|+12|37|43}}
| [[eliptična galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|E/SB0]])
|-
| [[NGC 3384]]
| 0,12
| {{RA|10|48|16,7}}
| {{DEC|+12|37|43}}
| [[eliptična galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|E/SB0]])
|-
| [[NGC 3373]]
| 0,17
| {{RA|10|48|28,0}}
| {{DEC|+12|31|59}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|Sc]])
|-
| [[NGC 3389]]
| 0,17
| {{RA|10|48|28,0}}
| {{DEC|+12|31|59}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|Sc]])
|-
| [[IC 643]]
| 0,56
| {{RA|10|49|27,1}}
| {{DEC|+12|12|4}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|S0]])
|-
| [[NGC 3368]]
| 0,81
| {{RA|10|46|45,8}}
| {{DEC|+11|49|12}}
| [[prečkasta spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|SBab]])
|-
| [[IC 648-1]]
| 0,85
| {{RA|10|51|0,2}}
| {{DEC|+12|17|16}}
| [[spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|S]])
|-
| [[IC 648-2]]
| 0,85
| {{RA|10|51|0,7}}
| {{DEC|+12|17|24}}
| [[kompaktna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|C]])
|-
| [[NGC 3412]]
| 1,13
| {{RA|10|50|53,3}}
| {{DEC|+13|24|46}}
| [[prečkasta spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|SB0]])
|-
| [[NGC 3367]]
| 1,21
| {{RA|10|46|34,9}}
| {{DEC|+13|45|1}}
| [[prečkasta spiralna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|SBc]])
|-
|}

== Također pogledajte ==
* [[Novi opći katalog]]
* [[Spisak NGC objekata]]
* [[Spisak galaksija]]

== Bilješke ==
* {{Note label|A|a}} [[Prividna magnituda]] od 9,3 – [[Apsolutna magnituda]]: ''M = m - 5 ((log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; D&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;) - 1)'', gdje je ''m=9,3'' i ''D&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;=12,8 * 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;''.
* {{Note label|B|b}} 5,30 [[Ugaona minuta|ugaonih minuta]] – ''S = A * D * 0,000291 * P'', gdje je ''A=5,30'', ''D=12,8'' i ''P = 3,2616''.
* {{Note label|C|c}} Bazirano na [[euklidska udaljenost|euklidsku udaljenost]].
== Reference ==
{{reflist|2|refs=
&lt;ref name=&quot;klima&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}}{{simboli jezika|de|Njemački}} {{cite web
  | author=Entdeckung und Katalogisierung von Nebeln und Sternhaufen
  | title=Revidirani katalog W. Steinickea NGC i IC objekata
  | url=http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | access-date=8. 2. 2014
  | archive-url=https://web.archive.org/web/20130718090152/http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/ngcic_e.htm
  | archive-date=18. 7. 2013
  }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-posmatrači&quot;&gt;[http://www.klima-luft.de/steinicke/ngcic/obs_e.htm Spisak posmatrača] na Wolfgang Steinicke-om sajtu.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;klima-ref&quot;&gt;Young, C., Sid. Mess. II, 252 (1883-84).&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ned&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite web
  | title=NASA/IPAC Extragalactic Database
  | author=Rezultati za NGC 3379
  | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+3379&amp;img_stamp=yes&amp;extend=no
}}
&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seds&quot;&gt;{{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC3379 seds.org]&lt;/ref&gt;
}}

== Literatura ==
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{citation
  | last = Steinicke
  | first = Wolfgang
  | editor-last = Jakiel
  | editor-first = Richard
  | publisher = Springer
  | year=2007
  | title = Galaxies and How to Observe Them
  | isbn = 978-1852337520
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book 
  | author=R. J. Buta, H. G. Corwin, Jr., S. C. Odewahn
  | year=2007
  | title=The de Vaucouleurs Atlas of Galaxies
  | url=https://archive.org/details/devaucouleursatl0000buta
  | publisher=Cambridge University
  | location=Cambridge
  | isbn=978-0521820486
  }}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} {{cite book
  | last=Sinnott
  | first=R. W.
  | year=1988
  | title=NGC 2000.0: The Complete New General Catalogue and Index Catalogues of Nebulae and Star Clusters
  | url=https://archive.org/details/ngc20000complete0000drey
  | publisher=[[Sky Publishing]]
  | isbn=978-0-933346-51-2
  }}
  
== Vanjski linkovi ==
=== NGC 3379 ===
{{WikiSky}}
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://aladin.u-strasbg.fr/java/alapre.pl?-c=10+47+49.5++12+34+52&amp;button=RGB NGC 3379 na Aladin pregledaču]
=== NGC katalog ===
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://spider.seds.org/ngc/ngc.html Interaktivni NGC Online Katalog]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/ Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://www.messier45.com/index.html#s/cat%20NGC NGC katalog na Messier45.com]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20180623111454/http://ngcicproject.org/ NGC/IC projekt]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [http://heasarc.gsfc.nasa.gov/W3Browse/all/ngc2000.html NGC2000 na NASA sajtu]
* {{simboli jezika|en|Engleski}} [https://web.archive.org/web/20160306033417/http://www.nightskyatlas.com/ngcData.jsp NGC na ''The Night Sky Atlas'' sajtu]

{{Nebo|10|47|49.5|+|12|34|52}}
{{Commonscat}}
{{Messierov katalog}}
{{NGC35}}

[[Kategorija:Eliptične galaksije]]
[[Kategorija:Messierov katalog]]
[[Kategorija:Lav (sazviježđe)]]
[[Kategorija:MCG objekti]]
[[Kategorija:NGC objekti]]
[[Kategorija:PGC objekti]]
[[Kategorija:UGC objekti]]</text>
      <sha1>jc01etk5igosbo91qehlxnr9ohjg82b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babina Luka (Kalesija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165326</id>
    <revision>
      <id>3425425</id>
      <parentid>3306940</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:33:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ElmedinBB</username>
        <id>132583</id>
      </contributor>
      <comment>Pravopisne greške</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4000" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          =Babina Luka
| vrsta                        =Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               =Babina Luka
| slogan                       =
| nadimak                      =Haračije
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        =
| opis_slike                   =
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      =Federacija BiH
| distrikt                     =
| kanton                       =Tuzlanski kanton
| općina                       =Kalesija
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni               = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =209
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            =
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          =
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                =
| gradonačelnik stranka        =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =75265
| pozivni broj                 =387
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija              =&lt;!-- Bosna i Hercegovina --&gt;
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Babina Luka''' je naselje u sastavu općine [[Kalesija]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Kroz Babinu Luku protiče manja rijeka [[Gribaja]] koja se ulijeva u rijeku Spreču.
Babina Luka se nalazi u kotlini rijeke Gribaje na ušću rijeke Hrašljanke na sjevernom dijelu općine Kalesije uz granicu sa općinom Tuzlom, na sjeveru se graniči sa općinom Tuzla tačnije naseljem Đokići, na zapadu i jugu se graniči sa Kikačima, a na istoku se graniči sa zaseokom Lešovina koje pripada MZ Hrasno donje.&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/document/182730249/Tuzla-i-njena-okolina-u-XVI-vijeku-Adem-Handzic Adem Handžić - Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku]&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Ime Babina Luka potiče od Babinog mezara koji se nalazi na brdu iznad Babine Luke, To je jedan od prvih islamskih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. U okolini tog mezara nalazi se još dosta stećaka iz vremena srednjovijekovne Bosne i mezarova iz Osmanskog perioda.
Babin mezar je slijedećih dimenzija 30 x 35 x 50 cm, nišan je završavao oblikom piramide, na nišanu se nalazi velika šaka (šaka Babe), nišan se nalazi uz puto koji je nekada povezivao dva grada Zvornik i Tuzlu zvao se Pašin Put.Uz Babinu Luku se spominje se ime i Haračije, u turskom periodu na području Babine Luke nekada je bio harač ili mjesto gdje se dovozila roba koja je išla vladi iz tog doba. Babina Luka je u Osmanskom periodu pripadala nahiji Gornja Tuzla.&lt;ref&gt;[http://www.nkp.ba/wp-content/uploads/2013/10/“Babin-mezar”.pdf Ekrem Sakić - BABIN MEZAR]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Kalesija]]</text>
      <sha1>gftn10a5o1r0cj3txp1i1htrfdmsx9z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425426</id>
      <parentid>3425425</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ElmedinBB</username>
        <id>132583</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */Pravopis</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4002" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          =Babina Luka
| vrsta                        =Naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               =Babina Luka
| slogan                       =
| nadimak                      =Haračije
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        =
| opis_slike                   =
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      =Federacija BiH
| distrikt                     =
| kanton                       =Tuzlanski kanton
| općina                       =Kalesija
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N
| dužina_stepeni               = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =209
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            =
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          =
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina =
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                =
| gradonačelnik stranka        =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               =75265
| pozivni broj                 =387
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija              =&lt;!-- Bosna i Hercegovina --&gt;
| prickpos x                   =
| prickpos y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Babina Luka''' je naselje u sastavu općine [[Kalesija]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Kroz Babinu Luku protiče manja rijeka [[Gribaja]] koja se ulijeva u rijeku Spreču.
Babina Luka se nalazi u kotlini rijeke Gribaje na ušću rijeke Hrašljanke na sjevernom dijelu općine Kalesije uz granicu sa općinom Tuzlom, na sjeveru se graniči sa općinom Tuzla tačnije naseljem Đokići, na zapadu i jugu se graniči sa Kikačima, a na istoku se graniči sa zaseokom Lešovina koje pripada MZ Hrasno donje.&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/document/182730249/Tuzla-i-njena-okolina-u-XVI-vijeku-Adem-Handzic Adem Handžić - Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku]&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Ime Babina Luka potiče od Babinog mezara koji se nalazi na brdu iznad Babine Luke, To je jedan od prvih islamskih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. U okolini tog mezara nalazi se još dosta stećaka iz vremena srednjovijekovne Bosne i mezarova iz Osmanskog perioda.
Babin mezar je slijedećih dimenzija 30 x 35 x 50 cm, nišan je završavao oblikom piramide, na nišanu se nalazi velika šaka (šaka Babe), nišan se nalazi uz put koji je nekada povezivao dva grada Zvornik i Tuzlu, a zvao se Pašin Put.Uz Babinu Luku se spominje se ime i Haračije, u turskom periodu na području Babine Luke nekada je bio harač ili mjesto gdje se dovozila roba koja je išla vladi iz tog doba. Babina Luka je u Osmanskom periodu pripadala nahiji Gornja Tuzla.&lt;ref&gt;[http://www.nkp.ba/wp-content/uploads/2013/10/“Babin-mezar”.pdf Ekrem Sakić - BABIN MEZAR]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Kalesija]]</text>
      <sha1>l22ncp95pwivkmurfetobn8hq029aml</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shenzhou 9</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168508</id>
    <revision>
      <id>3425423</id>
      <parentid>3385346</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.8</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10297" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}

'''''Shenzhou 9''''' je svemirska letjelica sa posadom čiji je let obavljen od 16. do 29. juna 2012. godine, u okviru [[Kina|kineskog]] [[Program Shenzhou|Shenzhou svemirskog programa]]. Shenzhou 9 je bila druga letjelica u okviru misije koja je za cilj imala spajanje Shenzoua sa [[Tiangong 1]] svemirskom stanicom. Spajanje se dogodilo 18. juna 2012. godine. Shenzhou se vratio na [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] 29. juna 2012. godine, spustivši se u Unutrašnjoj Mongoliji, provinciji Kine. U sastavu posade se nalazila prva kineska žena astronaut [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]. Sljedeća planirana misija u okviru ovog svemirskog programa je  ''[[Shenzhou 10]]'', predviđen za lansiranje u 2013. godini.&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot; /&gt;

== Historija ==

12. marta 2012., je najavljeno da početni odabir posade za misiju uključuje i ženske astronaute.&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot; /&gt; Posada je saopštena sredstvima informisanja 15. juna.&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Prva kineska žena [[astronaut]] je [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; Liu je bila odabrana prije druge potencijalne kandidatkinje [[Wang Yaping]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; U ovoj misiji je i jedan astronaut od ranije, [[Jing Haipeng]],&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt; komandant misije.&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt; Shenzhou 9 je bio deveti let u kineskom Shenzhou programu, i četvrti let ljudske posade. Lansiranje misije se desilo na isti dan, kao i prvi svemirski let žene u historiji, nakon 49 godina, kosmonauta [[Valentina Tereškova|Valentine Tereškove]].&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

== Pripreme za misiju ==

Letjelica Shenzhou 9 je stigla u [[Jiuquan satelitski lansirni centar]] u sjeverozapadnoj [[Pustinja Gobi|pustinji Gobi]] 9. aprila 2012.&lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;, i njena raketa nosač,  [[Dugi marš 2F]], je stigla 9. maja. 9. juna 2012., letjelica Shenzhou 9 i njena raketa nosač su dovežene na lansirno mjesto.&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

== Misija ==

Raketa Dugi marš 2F je lansirana 16. juna 2012., u 10:37 UTC.

Shenzhou 9 je pristao uz prvu kinesku svemirsku laboratoriju [[Tiangong-1]] u 06:07 UTC, 18. junae, označavajući prvi kineski randevu svemirske letjelice sa ljudskom posadom, kao i pristajanje.&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;&lt;ref name=cmse-2012-06-10/&gt; Ovo pristajanje je daljinski kontroloisano iz zemaljske stanice.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt; Six days later,  Shenzhou 9 detached from the station and then redocked manually under the control of the crew, making it the first manual docking for the Chinese program.&lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;

Shenzhou 9 je aterirao uz pomoć padobrana u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]], dana  29. juna 2012..&lt;ref name=ABCShen&gt;{{cite web |title=China's first female astronaut touches down|publisher=Australian Broadcasting Corporation |date= (29. juni 2012.) |url=http://www.abc.net.au/news/2012-06-29/chinese-astronauts-return-to-earth/4100648|datum_pristupa= 29. juni 2012. }}&lt;/ref&gt;

== Posada ==

{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| datum_lansiranja        = 16. juni 2012.
| landingdate       = 
| posada1_gore          = [[Jing Haipeng]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot; /&gt;
| letovi1_gore       = Drugi
| pozicija1         = Zapovjednik&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot; /&gt;
| detalji1_gore       = Prvi Kineski astronaut koji je više od jednom letio u svemir&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| posada2_gore          = [[Liu Wang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi2_gore       = Prvi
&lt;!-- | position2         = --&gt;
| detalji2_gore       = 
| posada3_gore          = [[Liu Yang (astronaut)|Liu Yang]]&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
| letovi3_gore       = Prvi
&lt;!-- | position3         = --&gt;
| detalji3_gore       = Prva kineskinja u svemiru&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;
}}

=== Rezervna posada ===

Rezervna posada za let je bila:{{fact|datum=June 2012}}
{{Posada svemirskog leta
| terminologija       = Astronaut
| posada1_gore          = [[Nie Haisheng]]
| posada2_gore          = [[Zhang Xiaoguang]]
| posada3_gore          = [[Wang Yaping]]
}}

== Vremenska skala misije ==
;9. April 2012.
* [[Shenzhou]] 9 svemirska kapsula stiže u ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;launch3&quot; /&gt;

;9. May 2012.
* [[Long March 2F]] svemirska kapsula stiže na ''Jiuquan satelitski lansirni centar'' &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;9. juni 2012.
* Lansirno postolje dovezeno do lansirne platforme &lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot; /&gt;

;15. juni 2012.
* Posada objelodanjena &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;16. juni 2012.
* Lansiranje, prva žena u svemiru iz kineskog svemirskog programa, prvi ponavljeni putnik for u kineskom programu, prva ljudska misija na svemirsku stanicu za kineski program &lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot; /&gt;

;18. juni 2012.
* Prvi ''rendezvous'' ljudske posade u kineskom svemirskom programu.
* Automatsko pristajanje sa [[Tiangong 1]], prvo pristajanje ljudske posade u kineskom svemirskom programu &lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot; /&gt;

;24. juni 2012.
* Shenzhou 9 se odvezuje od Tiangong 1 &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;
* Shenzhou 9 se povezuje sa Tiangong 1, prvo manualno pristajanje u kineskom svemirskom programu  &lt;ref name=Guardian-2012-06-24/&gt;, drugo pristajanje ljudske posade u svemirskom programu

;29. juni 2012.
* Shenzhou 9 aterira u [[Siziwang Banner]], [[Unutrašnja Mongolija]].&lt;ref name=ABCShen/&gt;

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;2point6billion&quot;&gt;{{cite web
| url = http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| title = China Completes Tiangong-1 Space Module
| publisher = 2point6billion.com
| date = 18. august 2010
| datum_pristupa = 25. juni 2012.
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 27. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120627195025/http://www.2point6billion.com/news/2010/08/18/china-completes-tiangong-1-space-module-6770.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;peopledaily&quot;&gt;
{{cite news
| author = 雪萌
| title = Shenzhou-9 may take female astronaut to space: official
| url = http://english.peopledaily.com.cn/202936/7755164.html
| work = China Daily
| date = 12. 3. 2012
| accessdate = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Space.com 2012-06-15&quot;&gt;
{{cite news
| author = Clara Moskowit
| title = China Unveils Astronaut Crew, 1st Female Spaceflyer, for Saturday Launch
| url = http://www.space.com/16158-china-female-astronaut-crew-shenzhou-9.html
| work = Space.com
| date = 15. 6. 2012
| accessdate = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;LFP 2012-06-18&quot;&gt;{{cite web
| author = Reuters
| publisher = London Free Press
| date = 18. 6. 2012
| title = China completes successful space docking
| url = http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| access-date = 25. 6. 2012
| archive-date = 25. 6. 2012
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120625092519/http://www.lfpress.com/tech/news/2012/06/18/19889406.html
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;NSF 2012-06-18&quot;&gt;
{{cite news
| author = Rui C. Barbosa
| title = China’s Shenzhou-9 successfully docks with Tiangong-1
| url = http://www.nasaspaceflight.com/2012/06/chinas-shenzhou-9-successfully-docks-with-tiangong-1/
| work = NASASpaceflight.com
| date = 18. 6. 2012
| accessdate = 18. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;launch3&quot;&gt;
{{cite news
| author = Mu Xuequan
| title = Shenzhou-9 spacecraft delivered to launch centre
| url = http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-04/09/c_122951646.htm
| work = Xinhua
| date=9. 4. 2012
| accessdate = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;thehindubusinessline&quot;&gt;
{{cite news
| author = Editor
| title = China to launch manned spacecraft this month
| url = http://www.thehindubusinessline.com/features/article3508490.ece
| work = The Hindu Business Line
| date = 9. 6. 2012
| accessdate = 16. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;huanqiu&quot;&gt;
{{cite web
| url = http://china.huanqiu.com/photo/2012-06/2651551.html
| title = 神九航天员乘组亮相_国内新闻_环球网
| publisher = China.huanqiu.com
| date = 
| access-date = 25. 6. 2012
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=Guardian-2012-06-24&gt;
{{cite news
| publisher = The Guardian
| url = http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/24/chinese-spacecraft-first-manual-docking 
| title = Chinese spacecraft Shenzhou 9 makes first manual docking with space module
| author = Associated Press
| date = 24. 6. 2012 
| accessdate = 25. 6. 2012 
}}
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=cmse-2012-06-10&gt;{{cite web
| publisher = CMSE - China Manned Space Engineering
| url = http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| title = China Will Conduct its First Manned Space Rendezvous and Docking Mission——Shenzhou 9 spaceship has been transferred to the launch site and ready for launch in Mid-June
| date = 10. 6. 2012
| editor = YangShuai
| access-date = 29. 6. 2012
| archive-date = 23. 7. 2012
| archive-url = http://webarchive.loc.gov/all/20120723172548/http://en.cmse.gov.cn/show.php?contentid=1201
| url-status = dead
}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Shenzhou-9}}
* Xinhua News, [http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 Kina lansira Shenzhou 9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804123729/http://www.xinhuanet.com/english/special/shenzhou9 |date=4. 8. 2020 }} arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* People's Daily Online, [http://english.people.com.cn/102775/205303/index.html Shenzhou-9 Panoramic Report] arhiva novosti (pristup: 2012-06-26)
* CNTV.cn, [https://web.archive.org/web/20120825151529/http://english.cntv.cn/special/shenzhou9/live/astronauts/index.shtml Shenzhou 9] video arhiva (pristup: 2012-06-26)
* Spaceflight101, [http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html Shenzhou 9  ažuriranje vijesti o misiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618020917/http://www.spaceflight101.com/shenzhou-9-mission-updates.html |date=18. 6. 2012 }} (pristup: 2012-06-26)

{{Shenzhou program|prethodna=[[Shenzhou 8]]|sljedeća=[[Shenzhou 10]]}}
{{Orbitalna lansiranja u 2012}}

&lt;!--
[[Kategorija:Shenzhou program]]
[[Kategorija:2012 svemirski letovi]]
[[Kategorija:2012 u Kini]]
[[Kategorija:Tiangong]]
[[Kategorija:Ljudski svemirski letovi]]--&gt;
[[Kategorija:Shenzhou program]]
[[Kategorija:Tiangong]]</text>
      <sha1>ffnojitwssi2q401iy667d4mo2wz6o9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa/Herschel 400 katalog</title>
    <ns>2</ns>
    <id>202444</id>
    <revision>
      <id>3425439</id>
      <parentid>2815957</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T21:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Huntster</username>
        <id>13441</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:Messier 105.jpg]] → [[File:M105 (37482401952).jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:M105 (37482401952).jpg]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72157" xml:space="preserve">{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}
'''Herschel 400 katalog''' je podskup originalnog [[Katalog maglina|Kataloga maglina]] [[William Herschel|William Herschel-a]] , koje su odabrali Brenda F. Guzman (Branchett), Lydel Guzman, Paul Jones, James Morrison, Peggy Taylor i Sara Saey iz ''Ancient City Astronomy'' kluba iz St. Augustine, [[Florida]], [[SAD]] oko. 1980.  Oni su odlučili da generišu spisak nakon čitanja pisma&lt;ref name=&quot;Sky &amp; Telescope&quot;&gt;{{cite journal | last = Mullaney | first = James | title = Letter to Sky &amp; Telescope | page = 235 | publisher = [[Sky &amp; Telescope]] | date = April 1976 | url = http://pqasb.pqarchiver.com/skyandtelescope/access/887262721.html?dids=887262721&amp;FMT=CITE&amp;FMTS=CITE&amp;date=Apr+1976&amp;author=James+Mullaney&amp;desc=Letter | accessdate = 2006-08-24 | format = subscription required}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}&lt;/ref&gt; published in [[Sky and telescope|Sky &amp; Telescope]] by James Mullaney of [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]], [[Pennsylvania]], USA.&lt;ref name=&quot;Herschel 400 Club&quot;&gt;{{cite web | last = Branchett | first = Brenda | title = Herschel 400 Club | url = http://www.astroleague.org/al/obsclubs/herschel/hers400.html | accessdate = 2006-08-24}}&lt;/ref&gt;

U ovom pismu Mr. Mullaney sugeriše da će originalni katalog William Herschel-a koji sadrži 2500 objekata biti izvrsna baza za odabir objekata dubokog neba, za astronome amatere koji traže izazov nakon kompletiranja [[Messier katalog]]a.

Herschel 400 je podskup [[General Catalogue of Nebulae and Clusters|Općeg kataloga maglina i klastera]] [[John Herschel|John Herschel-a]]  objavljenog 1864. sa 5,000 objekata, i iz tog razloga je također dio [[New General Catalogue|Novog općeg kataloga]].

Katalog formira osonovu za [http://www.astroleague.org/al/obsclubs/herschel/hers400.html Astronomical League's Herschel 400 club].

== Bitna statistika ==

* Katalog sadrži 400 objekata
* Svi objekti su iz NGC
* Sve je vidljivo in mid northern latitudes (they were all observed by Herschel from the [[UK]])
* Sve je vidljivo in 150&amp;nbsp;mm (6&quot;) or larger [[telescopes]]

== Distribucija Herschel 400 objekata ==

[[Datoteka:Herschel400StarChart.png|okvir|lijevo|Distribution of Herschel 400 objects&lt;br&gt;Red = Galaxies, Green = Nebulae, Yellow = Star Clusters]]
{{clear}}

==Herschel 400 objekti koji su također Messier objekti==

The Herschel 400 contains a few objects which are currently considered to be part of the Messier catalogue.  For example Messier never published M104 to M110&lt;ref name=&quot;Messier's Nebulae &amp; Star Clusters&quot;&gt;{{cite book | last = Jones | first = Kenneth | title = Messier's Nebulae &amp; Star Clusters | publisher = [[Cambridge University Press]] | year = 1991 | isbn = 0-521-37079-5}}&lt;/ref&gt; in his lifetime they were added in the 20th century, an explanation as to why this is appears below:
{{Div col}}
* M20 [[NGC 6514]] Trifid maglina
* M33 [[NGC 598]] Triangulum galaksija
* M47 [[NGC 2422]]
* M48 [[NGC 2548]]
* M61 [[NGC 4303]]
* M76 [[Little Dumbbell maglina|NGC 650/651]] Little Dumbbell maglina/Barbell maglina/Cork Nebula
* M82 [[NGC 3034]] Cigar galaksija
* M91 [[NGC 4548]]
* M102? [[NGC 5866]] Spindle galaksija
* M104 [[NGC 4594]] Sombrero Galaksija
* M105 [[NGC 3379]]
* M106 [[NGC 4258]]
* M107 [[NGC 6171]]
* M108 [[NGC 3556]]
* M109 [[NGC 3992]]
* M110 [[NGC 205]]
{{Div col end}}

==Herschel 400 objekti koji su također Caldwell objekti==
Herschel 400 katalog prethodi [[Caldwell katalog|Caldwell katalogu]].  Caldwell katalog sadrži sljedeće objekte koji su članovi Herschel 400:&lt;ref name=&quot;The Caldwell Objects&quot;&gt;{{cite book | last = O'Meara | first = Stephen James | title = The Caldwell Objects | publisher = [[Cambridge University Press]] | year = 2002 | isbn = 0-521-82796-5}}&lt;/ref&gt;

{{Div col|5}}
* C2 [[NGC 40]] Bow-Tie maglina
* C6 [[NGC 6543]] Mačije oko maglina
* C7 [[NGC 2403]]
* C8 [[NGC 559]]
* C10 [[NGC 663]]
* C12 [[NGC 6946]]
* C13 [[NGC 457]] Sova klaster
* C14 [[NGC 869]] Dvostruki klaster
* C15 [[NGC 6826]] Trepćući planetarni
* C16 [[NGC 7243]]
* C18 [[NGC 185]]
* C20 [[NGC 7000]] Sjeverna Amerika maglina
* C21 [[NGC 4449]]
* C22 [[NGC 7662]] Blue Snowball
* C23 [[NGC 891]]
* C25 [[NGC 2419]]
* C28 [[NGC 752]]
* C29 [[NGC 5005]]
* C30 [[NGC 7331]]
* C32 [[NGC 4631]] Kit galaksija
* C36 [[NGC 4559]]
* C37 [[NGC 6885]]
* C38 [[NGC 4565]] Iglica galaksija
* C39 [[NGC 2392]] Eskimo maglina / Clown Face maglina
* C40 [[NGC 3626]]
* C42 [[NGC 7006]]
* C43 [[NGC 7814]]
* C44 [[NGC 7479]]
* C45 [[NGC 5248]]
* C47 [[NGC 6934]]
* C48 [[NGC 2775]]
* C50 [[NGC 2244]]
* C52 [[NGC 4697]]
* C53 [[NGC 3115]] Vreteno galaksija
* C54 [[NGC 2506]]
* C55 [[NGC 7009]] Saturn maglina
* C56 [[NGC 246]]
* C58 [[NGC 2360]]
* C59 [[NGC 3242]] Duh Jupitera
* C60 [[NGC 4038]] Antennae galaksije
* C61 [[NGC 4039]] Antennae galaksije
* C62 [[NGC 247]]
* C64 [[NGC 2362]] Tau Canis Majoris Cluster
* C65 [[NGC 253]] Kipar galaksija / Silver Coin galaksija
* C66 [[NGC 5694]]
{{Div col end}}

==Broj objekata po vrsti u katalogu Herschel 400==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|[[Galaxies]]||231
|-
|[[Globular clusters]] || 34
|-
|[[Nebulae]] || 6
|-
|[[Zvjezdani klaster|zvjezdani klasteri]] || 100
|-
|Star Clusters and Nebulae || 5
|-
|[[Planetary maglina|Planetary Nebulae]] || 24
|-class=&quot;sortbottom&quot;
!Total || 400
|-
|}

==Number of Herschel 400 objects in each constellation==

{| 
|- style=&quot;vertical-align:text-top;&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]] || 6
|-
| [[Aquarius (sazviježđe)|Aquarius]] || 4
|-
| [[Aquila (sazviježđe)|Aquila]] || 3
|-
| [[Aries (sazviježđe)|Aries]] || 1
|-
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]] || 6
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]] || 5
|-
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]] || 5
|-
| [[Cancer (sazviježđe)|Cancer]] || 1
|-
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]] || 17
|-
| [[Canis Major (sazviježđe)|Canis Major]] || 4
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]] || 16
|-
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]] || 7
|-
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]] || 13
|-
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]] || 24
|-
| [[Corvus (sazviježđe)|Corvus]] || 3
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Crater (sazviježđe)|Crater]] || 1
|-
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]] || 10
|-
| [[Delphinus (sazviježđe)|Delphinus]] || 3
|-
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]] || 5
|-
| [[Eridanus (sazviježđe)|Eridanus]] || 3
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]] || 10
|-
| [[Hercules (sazviježđe)|Hercules]] || 2
|-
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]] || 5
|-
| [[Lacerta (sazviježđe)|Lacerta]] || 3
|-
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]] || 23
|}
|}

{| 
|- style=&quot;vertical-align:text-top;&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]] || 10
|-
| [[Lepus (sazviježđe)|Lepus]] || 1
|-
| [[Libra (sazviježđe)|Libra]] || 1
|-
| [[Lynx (sazviježđe)|Lynx]] || 3
|-
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]] || 14
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]] || 15
|-
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]] || 8
|-
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]] || 5
|-
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]] || 10
|-
| [[Pisces (sazviježđe)|Pisces]] || 2
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]] || 13
|-
| [[Pyxis (sazviježđe)|Pyxis]] || 2
|-
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]] || 18
|-
| [[Scorpius (sazviježđe)|Scorpius]] || 2
|-
| [[Sculptor (sazviježđe)|Sculptor]] || 3
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Scutum (sazviježđe)|Scutum]] || 2
|-
| [[Serpens (sazviježđe)|Serpens]] || 1
|-
| [[Sextans (sazviježđe)|Sextans]] || 4
|-
| [[Taurus (sazviježđe)|Taurus]] || 2
|-
| [[Triangulum (sazviježđe)|Triangulum]] || 1
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Constellation
!No. of objects
|-
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]] || 46
|-
| [[Ursa Minor (sazviježđe)|Ursa Minor]] || 1
|-
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]] || 50
|-
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]] || 6
|}
|}

==Herschel 400 objects==

===Key===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
|-
|  style=&quot;width:175px; background:gold;&quot;| '''[[Star cluster]]'''
|-
|  style=&quot;width:175px; background:#f96;&quot;| '''[[Nebula]]'''
|-
|  style=&quot;width:175px; background:#98ff98;&quot;| '''[[galaksija]]'''
|}

===1-100===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Messier or Caldwell ID
![[New General Catalogue|NGC number]]
!Common name
!Picture
!Object type
!Distance to object in thousands of [[light year]]s
![[Constellation]]
![[Apparent magnitude]]
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C2
| [[NGC 40]]
| ''[[Bow-Tie maglina]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc40.jpg|60px]]
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| 3.5
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 11
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 129]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 6.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 136]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| -
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 157]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 157.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C18
| [[NGC 185]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc185.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 2,300
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 9.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M110
| [[NGC 205]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Messier object 110.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 2,200
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 225]]
| &amp;nbsp;                   
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Image:NGC225HunterWilson.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 7
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C56
| [[NGC 246]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 246.jpg|60px]]
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| 1.6
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C62
| [[NGC 247]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:GALEX-NGC247.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 6,800
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 8.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C65
| [[NGC 253]]
| ''[[Sculptor galaksija]]/Silver Coin galaksija''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc253 2mass barred spiral.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 9,800
| [[Sculptor (sazviježđe)|Sculptor]]
| 7.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 278]]
| &amp;nbsp;

| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Image:NGC278-hst-R814G606B450.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 10.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 288]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|   [[File:NGC 288 Hubble WikiSky.jpg|60px]]
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sculptor (sazviježđe)|Sculptor]]
| 8.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 381]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 404]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Image:NGC 404 Hubble.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 8,000
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 10.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 436]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 8.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C13
| [[NGC 457]]
| ''[[Owl Cluster]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Image:NGC457.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 9
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 6.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 488]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Pisces (sazviježđe)|Pisces]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 524]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Pisces (sazviježđe)|Pisces]]
| 10.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C8
| [[NGC 559]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 3.7
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 9.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 584]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Image:NGC 0584SST.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 596]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M33
| [[NGC 598]]
| ''[[Triangulum galaksija]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:M33.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 2,590
| [[Triangulum (sazviježđe)|Triangulum]]
| 5.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 613]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Sculptor (sazviježđe)|Sculptor]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 615]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 11.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 637]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 8.2
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| M76
| [[Little Dumbbell maglina|NGC 650/651]]
| ''[[Little Dumbbell maglina]]/Barbell maglina/Cork Nebula''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Image:M76-RL5-DDmin-Gamma-LRGB 883x628.jpg|60px]]
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| 3.4
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 654]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 6.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 659]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 7.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C10
| [[NGC 663]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC663HunterWilson.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 7.2
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 7.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 720]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C28
| [[NGC 752]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 752.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 1
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 5.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 772]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc772.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 130,000
| [[Aries (sazviježđe)|Aries]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 779]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 11
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C14
| [[NGC 869]]
| ''[[Double Cluster]], Η Persei''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Image:NGC869NGC884.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 7.3
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C14
| [[NGC 884]]
| ''[[Double Cluster]], χ Persei''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[Image:NGC869NGC884.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 7.4
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C23
| [[NGC 891]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 891.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 31,000
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 908]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC908.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 936]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1022]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1023]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Image:NGC1023 JeffJohnson.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 9.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1027]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 6.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1052]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1055]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Image:NGC 1055 I FUV g2006.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 52,000
| [[Cetus (sazviježđe)|Cetus]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1084]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Eridanus (sazviježđe)|Eridanus]]
| 10.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1245]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1342]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 6.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1407]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Eridanus (sazviježđe)|Eridanus]]
| 9.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1444]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 6.6
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 1501]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| -
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]]
| 13
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1502]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]]
| 5.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1513]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1528]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 6.4
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 1535]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| -
| [[Eridanus (sazviježđe)|Eridanus]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1545]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Perseus (sazviježđe)|Perseus]]
| 6.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1647]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Taurus (sazviježđe)|Taurus]]
| 6.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1664]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 7.6
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 1788]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Image:ESO-NGC1788.jpg|60px]]
| [[Nebula]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| -
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1817]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Taurus (sazviježđe)|Taurus]]
| 7.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1857]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1907]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 8.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 1931]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Image:NGC1931HunterWilson.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster and maglina]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 11.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1961]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 1964]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lepus (sazviježđe)|Lepus]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 1980]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Nebula]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| -
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 1999]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc1999.jpg|60px]]
| [[Nebula]]
| 1.5
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| -
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2022]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |[[image:NGC2022.jpg|60px]]
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| 12
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2024]]
| ''[[Flame maglina]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[Nebula]]
| 0.9 - 1.5
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| -
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2126]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2129]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 6.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2158]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 3.6
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 8.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2169]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| 5.9
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2185]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Nebula]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| -
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2186]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| 8.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2194]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Orion (sazviježđe)|Orion]]
| 8.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2204]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Canis Major (sazviježđe)|Canis Major]]
| 8.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2215]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2232]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 3.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C50
| [[NGC 2244]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Image:Ngc2244c.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 4.9
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 4.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2251]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 7.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2264]]
| ''[[Cone maglina]]/Christmas Tree Cluster''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Image:NGC 2264.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster and maglina]]
| 2.6
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 3.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2266]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2281]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Auriga (sazviježđe)|Auriga]]
| 5.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2286]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 7.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2301]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2304]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2311]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2324]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2335]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 7.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2343]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 6.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2353]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 7.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2354]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Canis Major (sazviježđe)|Canis Major]]
| 6.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2355]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C58
| [[NGC 2360]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 2360 in CMa.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 4
| [[Canis Major (sazviježđe)|Canis Major]]
| 7.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C64
| [[NGC 2362]]
| ''[[Tau Canis Majoris Cluster]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 2362 NASA.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster and maglina]]
| 5.1
| [[Canis Major (sazviježđe)|Canis Major]]
| 4.1
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2371]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[File:NGC 2371.jpg|60px]]
| [[Planetary maglina|Planetary maglina]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 13
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2372]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| -
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C39
| [[NGC 2392]]
| ''[[Eskimo Nebula]]/Clown Face Nebula''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc2392.jpg|60px]]
| [[Planetarna maglina]]
| 4
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2395]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C7
| [[NGC 2403]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 2403HST.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 14,000
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C25
| [[NGC 2419]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Image:NGC 2419 Hubble WikiSky.jpg|60px]]
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 275
| [[Lynx (sazviježđe)|Lynx]]
| 10.4
|}

===101-200===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Messier or Caldwell ID
![[New General Catalogue|NGC number]]
!Common name
!Picture
!Object type
!Distance to object in thousands of [[light year]]s
![[Constellation]]
![[Apparent magnitude]]
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2420]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Gemini (sazviježđe)|Gemini]]
| 8.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2421]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 8.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| M47
| [[NGC 2422]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 1.6
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 4.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2423]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 6.7
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2438]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| [[Planetarna maglina]]
| 2.9
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 10
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 2440]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc 2440.jpg|60px]]
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 11
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2479]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2482]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 7.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2489]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 7.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C54
| [[NGC 2506]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 10
| [[Monoceros (sazviježđe)|Monoceros]]
| 7.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2509]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2527]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 6.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2539]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 6.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| M48
| [[NGC 2548]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 1.5
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]]
| 5.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2567]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 7.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2571]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Puppis (sazviježđe)|Puppis]]
| 7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2613]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Pyxis (sazviježđe)|Pyxis]]
| 10.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 2627]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Pyxis (sazviježđe)|Pyxis]]
| 8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2655]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Camelopardalis (sazviježđe)|Camelopardalis]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2681]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2683]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 2683.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 16,000
| [[Lynx (sazviježđe)|Lynx]]
| 9.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2742]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2768]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C48
| [[NGC 2775]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 55,000
| [[Cancer (sazviježđe)|Cancer]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2782]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lynx (sazviježđe)|Lynx]]
| 11.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2787]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 2787.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 25,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2811]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]]
| 11.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2841]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 31,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 9.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2859]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 23000
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 10.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2903]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 20500
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 8.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2950]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2964]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2974]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Sextans (sazviježđe)|Sextans]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2976]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 12,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 2985]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M82
| [[NGC 3034]]
| ''[[Cigar galaksija]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Messier82.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 11000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 8.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3077]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 12,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 9.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3079]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 50,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C53
| [[NGC 3115]]
| ''[[NGC 3115|Spindle galaksija]]''
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 22,000
| [[Sextans (sazviježđe)|Sextans]]
| 9.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3147]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]]
| 10.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3166]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Sextans (sazviježđe)|Sextans]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3169]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Sextans (sazviježđe)|Sextans]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3184]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[galaksija]]
| 25000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 9.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3190]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3193]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3198]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3226]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 58700
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3227]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 58,700
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C59
| [[NGC 3242]]
| ''[[Ghost of Jupiter]]''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| 1
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]]
| 9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3245]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3277]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3294]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3310]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 3310.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 50,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3344]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3377]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M105
| [[NGC 3379]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:M105 (37482401952).jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 38,000
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 9.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3384]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3395]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 12.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3412]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3414]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3432]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 11.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3486]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3489]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3504]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Leo Minor (sazviježđe)|Leo Minor]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3521]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 30,000
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 8.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M108
| [[NGC 3556]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 45000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3593]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3607]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3608]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3610]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3613]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3619]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 13
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3621]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C40
| [[NGC 3626]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 86,000
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3628]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 35,000
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 9.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3631]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3640]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3655]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3665]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3675]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3686]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3726]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3729]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3810]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3813]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3877]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3893]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3898]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3900]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3912]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Lav (sazviježđe)|Lav]]
| 13
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3938]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3941]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3945]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3949]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 3949.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 50,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3953]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC3953.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 56,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3962]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Crater (sazviježđe)|Crater]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3982]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[galaksija]]
| 67000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M109
| [[NGC 3992]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 55,000
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 9.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 3998]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4026]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12
|}

===201-300===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Messier or Caldwell ID
![[New General Catalogue|NGC number]]
!Common name
!Picture
!Object type
!Distance to object in thousands of [[light year]]s
![[Constellation]]
![[Apparent magnitude]]
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4027]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 68000
| [[Corvus (sazviježđe)|Corvus]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4030]]
| &amp;nbsp;
| [[File:HAWK-I NGC 4030.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 75000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4036]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C60/C61
| [[NGC 4038]]/[[NGC 4039]]
| ''[[Antennae Galaxies]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Antennae.jpeg|60px]]
| [[galaksija]]
| 83,000
| [[Corvus (sazviježđe)|Corvus]]
| 10.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4041]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4051]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4085]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4088]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4102]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4111]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4143]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 4147]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4150]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4151]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4179]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4203]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4214]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4216]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 4216.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 40000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4245]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4251]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M106
| [[NGC 4258]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 25000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 8.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4261]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4273]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4274]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4278]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4281]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4293]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M61
| [[NGC 4303]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| [[galaksija]]
| 60000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4314]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 4314HST1998-21-b-full.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 40000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4346]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4350]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 4361]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Corvus (sazviježđe)|Corvus]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4365]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4371]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4394]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4414]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 4414 (NASA-med).jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 62000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4419]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4429]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4435]]
| ''[[Eyes Galaxies|The Eyes]]''
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 52000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4438]]
| ''[[Eyes Galaxies|The Eyes]]''
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 52000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4442]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4448]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C21
| [[NGC 4449]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 10,000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4450]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4459]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4473]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4477]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4478]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4485]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4490]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4494]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 9.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4526]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:SN1994D.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 108000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4527]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4535]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 4535.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4536]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4546]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M91
| [[NGC 4548]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| [[galaksija]]
| 60000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4550]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C36
| [[NGC 4559]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 32,000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 9.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C38
| [[NGC 4565]]
| ''[[Needle galaksija]]''
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 32,000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4570]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M104
| [[NGC 4594]]
| ''[[Sombrero galaksija]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot; |
| [[galaksija]]
| 50000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 8.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4596]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4618]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C32
| [[NGC 4631]]
| ''[[Whale galaksija]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 4631.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 22,000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4636]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4643]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4654]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4656]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 30000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4660]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4665]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4666]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4689]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C52
| [[NGC 4697]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 76,000
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4698]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 4698.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4699]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4725]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 4725.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 41000
| [[Coma Berenices (sazviježđe)|Coma Berenices]]
| 9.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4753]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4754]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4762]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4781]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4800]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4845]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 12
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4856]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4866]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4900]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4958]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 4995]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C29
| [[NGC 5005]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 69,000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.8
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5033]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 10.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5054]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 11
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5195]]
| ''Messier 51b''
| -
| [[galaksija]]
| 25000
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C45
| [[NGC 5248]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 74,000
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5273]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Canes Venatici (sazviježđe)|Canes Venatici]]
| 11.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5322]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5363]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5364]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 5466]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]]
| 9.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5473]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 11.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5474]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 10.9
|}

===301-400===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Messier or Caldwell ID
![[New General Catalogue|NGC number]]
!Common name
!Picture
!Object type
!Distance to object in thousands of [[light year]]s
![[Constellation]]
![[Apparent magnitude]]
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5557]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5566]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5576]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5631]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Major (sazviježđe)|Ursa Major]]
| 13
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 5634]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 9.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5676]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]]
| 10.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5689]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Boötes (sazviježđe)|Boötes]]
| 11.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C66
| [[NGC 5694]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 113
| [[Hydra (sazviježđe)|Hydra]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5746]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5846]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Virgo (sazviježđe)|Virgo]]
| 10.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| M102?
| [[NGC 5866]]
| ''[[NGC 5866|Spindle galaksija]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc5866 hst big.png|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 5897]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Libra (sazviježđe)|Libra]]
| 8.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5907]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc 5907.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| -
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]]
| 10.4
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 5982]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 6118]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Serpens (sazviježđe)|Serpens]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6144]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Scorpius (sazviježđe)|Scorpius]]
| 9.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| M107
| [[NGC 6171]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Messier object 107.jpg|60px]]
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 20
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 8.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 6207]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Hercules (sazviježđe)|Hercules]]
| 11.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 6217]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Ursa Minor (sazviježđe)|Ursa Minor]]
| 11.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6229]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Hercules (sazviježđe)|Hercules]]
| 9.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6235]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 10.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6284]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6287]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6293]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 8.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6304]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6316]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6342]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6355]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6356]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 8.4
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6369]]
| ''[[Little Ghost Nebula]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Littleghostnebula.jpg|60px]]
| [[Planetarna maglina]]
| 2
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 13
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6401]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 6401.jpg|60px]]
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 9.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6426]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 11.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6440]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 9.7
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6445]]
| ''Box Nebula''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 13
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6451]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Scorpius (sazviježđe)|Scorpius]]
| 8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| M20
| [[NGC 6514]]
| ''[[Trifid Nebula]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Trifid.nebula.arp.750pix.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster and Nebula]]
| 2
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 6.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6517]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 10.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6520]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6522]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6528]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 9.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6540]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 15
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C6
| [[NGC 6543]]
| ''[[Cat's Eye Nebula]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Cat's Eye Nebula.jpg|60px]]
| [[Planetarna maglina]]
| 3
| [[Draco (sazviježđe)|Draco]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6544]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6553]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6568]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6569]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6583]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6624]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.3
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6629]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6633]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 1
| [[Ophiuchus (sazviježđe)|Ophiuchus]]
| 4.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6638]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 9.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6642]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 8.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6645]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6664]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Scutum (sazviježđe)|Scutum]]
| 7.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6712]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 22.5
| [[Scutum (sazviježđe)|Scutum]]
| 8.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6755]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Aquila (sazviježđe)|Aquila]]
| 7.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6756]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Aquila (sazviježđe)|Aquila]]
| 11
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6781]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;!-- Unsourced image removed: [[File:NGC6781.jpg|60px]] --&gt;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Aquila (sazviježđe)|Aquila]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6802]]
| &amp;nbsp;
| [[File:Ngc 6802 ver.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 8.8
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6818]]
| ''[[NGC 6818|Little Gem Nebula]]''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Sagittarius (sazviježđe)|Sagittarius]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6823]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 7.1
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C15
| [[NGC 6826]]
| ''[[Blinking Planetary]]''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| 2.2
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 10
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6830]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 7.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6834]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Ngc 6834.jpg|60px]]
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 7.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6866]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;!-- Image with unknown copyright status removed: [[File:Ngc_6866.jpg|60px]] --&gt;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 7.6
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6882]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 8.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C37
| [[NGC 6885]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 2
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 6
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 6905]]
| ''[[Blue Flash Nebula]]''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Delphinus (sazviježđe)|Delphinus]]
| 12
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6910]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 7.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C47
| [[NGC 6934]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 57
| [[Delphinus (sazviježđe)|Delphinus]]
| 8.9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6939]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 7.8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 6940]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Vulpecula (sazviježđe)|Vulpecula]]
| 6.3
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C12
| [[NGC 6946]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 
| [[galaksija]]
| 18,000
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 8.9
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C20
| [[NGC 7000]]
| ''[[North America Nebula]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:Nord america.jpg|60px]]
| [[Nebula]]
| 2
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| -
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C42
| [[NGC 7006]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Globular cluster|Globular Cluster]]
| 135
| [[Delphinus (sazviježđe)|Delphinus]]
| 10.6
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| -
| [[NGC 7008]]
| ''[[NGC 7008|Fetus Nebula]]''
| &amp;nbsp;
| [[Planetarna maglina]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 13
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C55
| [[NGC 7009]]
| ''[[Saturn Nebula]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| &lt;!-- Unsourced image removed: [[File:Saturn Nebula.jpg|60px]] --&gt;
| [[Planetarna maglina]]
| 1.4
| [[Aquarius (sazviježđe)|Aquarius]]
| 8
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7044]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 11
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7062]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 8.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7086]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 8.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7128]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cygnus (sazviježđe)|Cygnus]]
| 9.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7142]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 6.2
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 9.3
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7160]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 6.1
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7209]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Lacerta (sazviježđe)|Lacerta]]
| 6.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 7217]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;!-- Deleted image removed:  [[File:NGC7217.jpg|60px]] --&gt;
| [[galaksija]]
| -
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]]
| 10.2
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| C16
| [[NGC 7243]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 3
| [[Lacerta (sazviježđe)|Lacerta]]
| 6.4
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7296]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Lacerta (sazviježđe)|Lacerta]]
| 10
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C30
| [[NGC 7331]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:NGC 7331 zoomed.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 47,000
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]]
| 9.5
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7380]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster i maglina]]
| 7.2
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 7.2
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 7448]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]]
| 11.7
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C44
| [[NGC 7479]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc7479.jpg|60px]]
| [[galaksija]]
| 106,000
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]]
| 11
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7510]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cepheus (sazviježđe)|Cepheus]]
| 7.9
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 7606]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Aquarius (sazviježđe)|Aquarius]]
| 10.8
|- style=&quot;background:#f96;&quot;
| C22
| [[NGC 7662]]
| ''[[Plava grudva snijega]]''
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[File:ngc7662.jpg|60px]]
| [[Planetarna maglina]]
| 3.2
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 9
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7686]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Andromeda (sazviježđe)|Andromeda]]
| 5.6
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 7723]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Aquarius (sazviježđe)|Aquarius]]
| 11.1
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| -
| [[NGC 7727]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| -
| [[Aquarius (sazviježđe)|Aquarius]]
| 10.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7789]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| 7.6
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 6.7
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| -
| [[NGC 7790]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[Otvoreni klaster|Otvoreni klaster]]
| -
| [[Cassiopeia (sazviježđe)|Cassiopeia]]
| 8.5
|- style=&quot;background:#98ff98;&quot;
| C43
| [[NGC 7814]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| [[galaksija]]
| 49,000
| [[Pegaz (sazviježđe)|Pegaz]]
| 10.5
|}

==Također pogledajte==
* [[Messier katalog]]
* [[Caldwell kataloge]]
* [[Novi opći katalog]] (NGC)
* [[Index Catalogue]] (IC)
* [[Revised New General Catalogue]] (RNGC)
* [[Revised Index Catalogue]] (RIC)
* [[:Kategorija:NGC objects]]
* [[:Kategorija:IC objects]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.astroleague.org/al/obsclubs/herschel/hers400.html Astronomical Leagues Herschel 400 club]
*[http://www.seds.org/messier/xtra/similar/herschel.html SEDS Herschel 400 information]
*[http://www.seds.org/messier/xtra/similar/similar.html SEDS page on similar catalogues to Messier's]
*[http://www.ngcic.org/DSS/dss_H400.asp The Herschel 400 at the NGC/IC project]
*[http://www.saguaroastro.org/content/Herschel-400-objects.htm The Herschel 400 at the Saguaro Astronomy Club]
*[http://www.ngc891.com/modules.php?op=modload&amp;name=Stars&amp;file=constellation&amp;catalogue=Herschel Interactive star chart of Herschel 400]

[[Kategorija:Astronomski katalozi]]</text>
      <sha1>s455cc5dmquaejgrf4060d96xsxhsh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrgorac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350437</id>
    <revision>
      <id>3425413</id>
      <parentid>3422161</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:47:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 3422161 korisnika [[Special:Contributions/Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[User talk:Mrjazz123|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6426" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Vrgorac
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Vrgorac
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = Vrgorac Kroatien.JPG
|opis_slike          = pogled na Vrgorac
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = Vrgorac (grb).gif
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
|općina              = 
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 12| širina_sekundi = 20| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 22| dužina_sekundi = 20| dužina_IZ = E
|najveća tačka           = 
|najveća tačka metara    = 222
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 284.00
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 6572
|stanovništvo grad                        = 2039 
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 23.14
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 = 
|gradonačelnik                            = Ante Pranić
|gradonačelnik stranka                    = [[Nezavisna lista mladih|NLM]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 21276
|pozivni broj                             = (+385) 21
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = [http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Vrgorac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

==Historija==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Vrgorac.

==Stanovništvo==
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrgorac)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Vrgorac je imao 6.572 stanovnika, od čega u samom Vrgorcu 2.039.

=== Grad Vrgorac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 7.618 || 7.865 || 8.701 || 10.251 || 11.910 || 12.859 || 12.838 || 12.756 || 11.621 || 11.612 || 11.246 || 9.927 || 8.228 || 7.497 || 7.593 || 6.572
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Vrgorac.''&lt;/small&gt;

=== Vrgorac (naseljeno mjesto) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 656 || 1.184 || 754 || 886 || 1.035 || 1.188 || 1.454 || 1.172 || 987 || 1.031 || 1.057 || 1.167 || 1.350 || 1.697 || 2.188 || 2.039
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Od 1869. do 1910. iskazivano je pod imenom '''Vrhgorac'''. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje [[Banja (Vrgorac)|Banja]], kao i dio podataka u 1857. i 1931., te za naselje [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]] u 1869.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991]].===
[[Datoteka:Kirche Vrgorac Kroatien.JPG|260px|mini|Vrgorac, rimokatolička crkva]]
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Vrgorac)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vrgorac je imalo 1.697 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Vrgorac
|-
| [[1991]]. 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,697
| label1 = [[Hrvati]] 1,609
| value1 = 94.81
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Jugoslaveni]] 36
| value2 = 2.12
| color2 = #8B008B
| label3 = [[Srbi]] 11
| value3 = 0.64
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 9
| value4 = 0.53
| color4 = #228B22
| label5 = [[Crnogorci]] 2
| value5 = 0.11
| color5 = #C19A6B
| label6 = [[Makedonci]] 2
| value6 = 0.11
| color6 = #FF7E00
| label7 = ostali 2
| value7 = 0.11
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 19
| value8 = 1.11
| color8 = #C154C1
| label9 = region. opr. 1
| value9 = 0.05
| color9 = #66424D
| label10 = nepoznato 6
| value10 = 0.35
| color10 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

==Poznate osobe==

* [[Tin Ujević]]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Vrgorac 01.jpg|ulica [[Tin Ujević|Tina Ujevića]]
File:Dizdarevi Turm Vrgorac Kroatien.JPG|''Dizdarević-kula'' iz otomanskog perioda
File:Burgruine Vrgorac, Kroatien.JPG|ostaci stare vrgoračke tvrđave

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak gradova u Hrvatskoj]]

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}

{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Vrgorac}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}

[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Vrgorac|*]]</text>
      <sha1>pmftqewdtoor3jlndrfsy0g94iw9kh0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bočadir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376682</id>
    <revision>
      <id>3425409</id>
      <parentid>3425327</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T12:26:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rethymno</username>
        <id>65466</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 3425327 korisnika/-ce [[Special:Contributions/217.14.234.95|217.14.234.95]] ([[User talk:217.14.234.95|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4649" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Bočadir
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               = 
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje-County.svg|20px|border]] [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
|općina              = [[Konjščina]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 46| širina_minuta = 04| širina_sekundi = 14| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 16| dužina_minuta = 09| dužina_sekundi = 46| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 192
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 159
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2011]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 49282 Konjščina
|pozivni broj                             = (+385) 49
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Bočadir''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Konjščina]], [[Krapinsko-zagorska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Zlatar–Bistrica]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Konjščina)|popisu stanovništva 2011]]. godine, Bočadir je imao 159 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;16&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
|-
| 103 || 154 || 166 || 176 || 176 || 206 || 226 || 235 || 204 || 272 || 180 || 139 || 141 || 161 || 156 || 159
|-
|}

===Popis [[1991]].===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zlatar–Bistrica)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bočadir je imalo 161 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|158|98.13}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|1|0.62}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|2|1.24}}
|caption='''ukupno''': 161
}}

===Popis [[1910]].===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Bočadir
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 206
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 206
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 206
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 206
| value1 = 100
| color1 = #4169E1
}} 
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Konjščina}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Krapinsko-zagorskoj županiji]]</text>
      <sha1>j2bsa3jfunz2lgvyysar5bo00qa6lgk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđelije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>396943</id>
    <revision>
      <id>3425441</id>
      <parentid>3274705</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T21:31:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hrasnicanin</username>
        <id>144500</id>
      </contributor>
      <comment>Nije đ, već d.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3196" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;| ime                        = Andelije
| vrsta                      = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;| službeni_naziv             = 
| slogan                     = 
| nadimak                    = &lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                      = 
| opis_slike                 = 
| veličina_slike             = &lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                    = 
| grb                        = &lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| kanton                     = 
| općina                     = [[Foča (RS)|Foča]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;| nadmorska_visina           = 
| širina_stepeni             = 43.368889
| dužina_stepeni             = 18.798056
| najveća tačka              = 
| najveća tačka metara       = &lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada             = 
| površina_općine            = &lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad          = 20
| stanovništvo procjena      = 
| stanovništvo godina        = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                    = &lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj             = 
| pozivni broj               = (+387) 58
| matični broj               = 227722&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |accessdate=15. 10. 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archivedate=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine        = 20613
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;| karta_lokacija             = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                 = Anđelije u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;| web stranice               = &lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                   = 
}}
'''Andelije''' su naseljeno mjesto u općini [[Foča (RS)|Foča]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Anđelije
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 227722
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = 
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 15. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 15. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 20
| g2013_bosnjaci           = 20
| g1991_ukupno             = 106
| g1991_muslimani          = 105
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 137
| g1981_muslimani          = 134
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 138
| g1971_muslimani          = 138
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.opstinafoca.rs.ba/ Zvanični sajt općine Foča]

{{Općina Foča (RS)}}</text>
      <sha1>4i2u0gyi1p1enfww98q2heezhr2ki7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narendra Modi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>466487</id>
    <revision>
      <id>3425440</id>
      <parentid>3399026</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T21:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>108450</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1730" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Narendra Modi
| slika                 = Narendra Modi 2021 (cropped).jpg
| redoslijed            = 14. premijer [[Indija|Indije]]
| vrijeme_na_vlasti     = [[26. maj]] [[2014]] – 
| prethodnik            = [[Manmohan Singh]]
| nasljednik            = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1950|09|17}}
| mjesto_rođenja        = Vadnagar, [[Indije]]
| nacionalnost          = Indijski
| politička_stranka     = Bharatiya Janata Party
| obrazovanje           = {{plainlist|*Univerzitet u Delhi
*Univerzitet Gujarat}}
| potpis                = [[File:Signature of Narendra Modi (Hindi).svg|100px]]
| web_stranica          = {{URL|https://www.narendramodi.in/}}
}}
'''Narendra Damodardas Modi''' (rođen [[17. Septembar]] [[1950]].) je indijski političar, koji je 14. i trenutni premijer [[Indije]] od 2014. Bio je glavni ministar Gudžarata od 2001. do 2014. i zastupnik u Varanasiju. Modi je član stranke Bharatiya Janata.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Narendra Modi, India’s ‘Watchman,’ Captures Historic Election Victory|first2=Vindu|first5=Hari|last4=Raj|first4=Suhasini|last3=Schultz|first3=Kai|last2=Goel|last=Gettleman|url=https://www.nytimes.com/2019/05/23/world/asia/narendra-modi-election-win.html|first=Jeffrey|language=en-US|issn=0362-4331|access-date=11. 7. 2020|date=23. 5. 2019|newspaper=The New York Times|last5=Kumar}}&lt;/ref&gt;

==Referenca==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat}}
*[https://twitter.com/narendramodi Narendra Modi profil] na [[Twitter]]u

{{DEFAULTSORT:Modi, Narendra}}
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Indijski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Indije]]
[[Kategorija:Indija]]</text>
      <sha1>s6pc9rb9h8y2qgtpqrn007xvdl57d07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gribaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>476265</id>
    <revision>
      <id>3425427</id>
      <parentid>3309655</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:41:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ElmedinBB</username>
        <id>132583</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tok */Dodatne informacije</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1807" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Gribaja
| slika                    = Gribaja.jpg
| opis_slike               = Gribaja kod Tojšića
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| izvor                    = Banj-brdo
| lokacija                 = [[Kalesija]]
| ušće                     = [[Spreča]]
| pritoke                  = Hrašljanka, Ciganski potok
| dužina_km                = 16,1
| sliv=[[Crno more|Crnomorski]]
| plovna                   = Ne
}}
'''Gribaja''' je manja rijeka na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Najveće naselje kroz koje protječe jest [[Kalesija]].&lt;ref&gt;[http://vladatk.kim.ba/vlada/dokumenti/pptk/Karte_PDF/Karta_7.pdf Karta 7]&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Izvire ispod Banj Brda, a duga je 16,1&amp;nbsp;km. Teče prema zapadu kroz [[Seljublje]] i Čaklovinu. U [[Babina Luka (Kalesija)|Babinoj Luci]] u nju se ulijeva Hrašljanka. Protječe kroz [[Tojšići|Tojšiće]], Hidane, [[Kikači|Kikače]], [[Babina Luka (Kalesija)|Babinu Luku]], Đokiće i [[Seljublje]]. Jednim dijelom protječe kroz [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine, nakon čega se ulijeva u [[Spreča|Spreču]].

Prateći tragove zabilježene na terenu prilikom posljednjih poplava te nakon provedene analize vodotoka, utvrđeno je da njeno prirodno korito ne može podnijeti kontinentalni režim padavina zbog čega dolazi do izliva korita. U [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplavama u Bosni i Hercegovini 2014.]] na području općine Kalesija najveće štete (posebno u Tojšićima) načinila je Gribaja.&lt;ref&gt;[http://extwprlegs1.fao.org/docs/pdf/bih146057.pdf '''Čišćenje i sanacija obala Gribaje – općina Kalesija''']&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kalesija]]</text>
      <sha1>holfttsbvhsnbl8uzlp4uwiw4mmzryo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425494</id>
      <parentid>3425427</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T09:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1807" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Gribaja
| slika                    = Gribaja.jpg
| opis_slike               = Gribaja kod Tojšića
| države kroz koje protiče = [[Bosna i Hercegovina]]
| izvor                    = Banj-brdo
| lokacija                 = [[Kalesija]]
| ušće                     = [[Spreča]]
| pritoke                  = Hrašljanka, Ciganski potok
| dužina_km                = 16,1
| sliv=[[Crno more|Crnomorski]]
| plovna                   = Ne
}}
'''Gribaja''' je manja rijeka na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Najveće naselje kroz koje protječe jest [[Kalesija]].&lt;ref&gt;[http://vladatk.kim.ba/vlada/dokumenti/pptk/Karte_PDF/Karta_7.pdf Karta 7]&lt;/ref&gt;

== Tok ==
Izvire ispod Banj Brda, a duga je 16,1&amp;nbsp;km. Teče prema zapadu kroz [[Seljublje]] i Čaklovinu. U [[Babina Luka (Kalesija)|Babinoj Luci]] u nju se ulijeva Hrašljanka. Protječe kroz [[Tojšići|Tojšiće]], Hidane, [[Kikači|Kikače]], [[Babina Luka (Kalesija)|Babinu Luku]], Đokiće i [[Seljublje]]. Jednim dijelom protječe kroz [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine, nakon čega se ulijeva u [[Spreča|Spreču]].

Prateći tragove zabilježene na terenu prilikom posljednjih poplava te nakon provedene analize vodotoka, utvrđeno je da njeno prirodno korito ne može podnijeti kontinentalni režim padavina, zbog čega se događa izlijevanje. U [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplavama u Bosni i Hercegovini 2014.]] na području općine Kalesija najveće štete (posebno u Tojšićima) načinila je Gribaja.&lt;ref&gt;[http://extwprlegs1.fao.org/docs/pdf/bih146057.pdf '''Čišćenje i sanacija obala Gribaje – općina Kalesija''']&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Kalesija]]</text>
      <sha1>qj572idvlc4pugxeek7kp5a8l7d6ov0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egzodus Srba iz Sarajeva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479223</id>
    <revision>
      <id>3425445</id>
      <parentid>3337951</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T01:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.103.232</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9402" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih migracija Srba tokom rata.&lt;ref&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;The exodus of Sarajevo's Serbs is just one of many Serb exoduses during this war, but it is fatal for them. The Sarajevo Serbs are the most urban, educated, and largest ...&quot;&lt;/ref&gt; Neposredno pred ovaj egzodus dogodio se još jedan egzodus 17.000 Srba iz Odžaka.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;Before the exodus of the Sarajevo Serbs, the exodus of almost 17,000 Serbs from Odzak and Vukosavlje passed unnoticed in the public.&quot;&lt;/ref&gt; Obojici je prethodio masovni egzodus više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane egzodusu sarajevskih Srba.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;&gt;{{Harvnb|Chakravartty|1999}}: &quot;The ethnic cleansing of the Krajina Serbs, quietly applauded by the governments of the United States and Germany, set precedents for the exodus of frightened Serbs from Sarajevo — once the beacon of Slavic and Islamic coexistence — after the Dayton accord signed December 14, 1995, in Paris. Neither the Muslim-led Bosnian Government nor the outside world, was able to offer the suburban Sarajevo Serbs — numbering approximately 150,000— convincing guarantees of safety.&quot;&lt;/ref&gt; Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass exodus in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je egzodus sarajevskih Srba bio masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima, navodeći da su stanovnici Sarajeva &quot;napokon zaslužili da se oslobode svojih ubica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political domination of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned exodus of Sarajevo's Serbs. Izetbegovic himself once said that the people of Sarajevo 'finally deserved to be free of their murderers' (Sell 1999, p. 183).&quot;&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass exodus of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ovaj egzodus dobrovoljno ili prisilno.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za egzodus oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlightened Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>jl296ihjfpwr3d9wu2c1umhzmgbpepx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425446</id>
      <parentid>3425445</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T01:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.103.232</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8475" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih migracija Srba tokom rata. Neposredno pred ovu migraciju dogodila se još jedna migracija 17.000 Srba iz Odžaka. Obojici je prethodila masovna migracija više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane migraciji sarajevskih Srba.Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass exodus in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je egzodus sarajevskih Srba bio masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima, navodeći da su stanovnici Sarajeva &quot;napokon zaslužili da se oslobode svojih ubica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political domination of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned exodus of Sarajevo's Serbs. Izetbegovic himself once said that the people of Sarajevo 'finally deserved to be free of their murderers' (Sell 1999, p. 183).&quot;&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass exodus of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ovaj egzodus dobrovoljno ili prisilno.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za egzodus oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlightened Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>omjnawj3yt9fe9zzy14uq2qiojixfa9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425447</id>
      <parentid>3425446</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T01:34:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.103.232</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Egzodus */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8270" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih migracija Srba tokom rata. Neposredno pred ovu migraciju dogodila se još jedna migracija 17.000 Srba iz Odžaka. Obojici je prethodila masovna migracija više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane migraciji sarajevskih Srba.Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass migration in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je migracija sarajevskih Srba bila masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political leadership of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned migration of Sarajevo's Serbs.&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass exodus of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ovaj egzodus dobrovoljno ili prisilno.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za egzodus oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlightened Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>8tz4vyyk76h31yumdvmd0jfcmct813n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425448</id>
      <parentid>3425447</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T01:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.103.232</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Odgovornost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8276" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih migracija Srba tokom rata. Neposredno pred ovu migraciju dogodila se još jedna migracija 17.000 Srba iz Odžaka. Obojici je prethodila masovna migracija više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane migraciji sarajevskih Srba.Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass migration in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je migracija sarajevskih Srba bila masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political leadership of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned migration of Sarajevo's Serbs.&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass migration of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ova migracija dobrovoljna ili prisilna.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za migracije oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlightened Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>gautt2o3lru5q7zjzws3w6s7fgamw61</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425449</id>
      <parentid>3425448</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T01:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.103.232</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Medijska pokrivenost */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8280" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih migracija Srba tokom rata. Neposredno pred ovu migraciju dogodila se još jedna migracija 17.000 Srba iz Odžaka. Obojici je prethodila masovna migracija više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane migraciji sarajevskih Srba.Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass migration in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je migracija sarajevskih Srba bila masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima. &lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political leadership of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned migration of Sarajevo's Serbs.&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass migration of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ova migracija dobrovoljna ili prisilna.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za migracije oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon migracije 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlighted Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počela migracija sarajevskih Srba, još jedna migracija od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošla nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>kqxfukgz33rp499brs4k2g2gz5ye87d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425486</id>
      <parentid>3425449</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T06:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/5.43.103.232|5.43.103.232]] ([[User talk:5.43.103.232|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9401" xml:space="preserve">{{multiple image|width=120|image1=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 1991 L.gif|alt1=1991 census|image2=Sarajevo - Udeo Srba po naseljima 2013 L.gif|alt2=2013 census|footer=Egzodus je vidljiv iz podataka prije i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]}}

'''Egzodus Srba iz Sarajeva''' odnosi se na [[Migracija|migraciju]] [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], između januara i marta 1996. nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojim je zaključen [[rat u Bosni i Hercegovini]].

== Pozadina ==
Egzodus sarajevskih Srba bio je jedan od mnogih egzodusa Srba tokom rata.&lt;ref&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;The exodus of Sarajevo's Serbs is just one of many Serb exoduses during this war, but it is fatal for them. The Sarajevo Serbs are the most urban, educated, and largest ...&quot;&lt;/ref&gt; Neposredno pred ovaj egzodus dogodio se još jedan egzodus 17.000 Srba iz Odžaka.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;&gt;{{Harvnb|FBIS|1996}}: &quot;Before the exodus of the Sarajevo Serbs, the exodus of almost 17,000 Serbs from Odzak and Vukosavlje passed unnoticed in the public.&quot;&lt;/ref&gt; Obojici je prethodio masovni egzodus više od 250.000 Srba iz Hrvatske tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] koja je stvorila presedane egzodusu sarajevskih Srba.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;&gt;{{Harvnb|Chakravartty|1999}}: &quot;The ethnic cleansing of the Krajina Serbs, quietly applauded by the governments of the United States and Germany, set precedents for the exodus of frightened Serbs from Sarajevo — once the beacon of Slavic and Islamic coexistence — after the Dayton accord signed December 14, 1995, in Paris. Neither the Muslim-led Bosnian Government nor the outside world, was able to offer the suburban Sarajevo Serbs — numbering approximately 150,000— convincing guarantees of safety.&quot;&lt;/ref&gt; Izvješteno je 1. januara 1996. da &quot;glasine i slijepa panika pokreću masovni bijeg iz osporenog predgrađa grada&quot;. {{Sfn|Independent|1996}}

== Egzodus ==
[[Datoteka:Sarajevo - Etnicki sastav po naseljima 1991 1.gif|mini|255x255piksel|Podijeljena sarajevska naselja po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]]]]
[[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] završeno je određivanje administrativnih granica između [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] (FBiH) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS), dva poslijeratna entiteta države. [[Ilijaš]], [[Vogošća]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Rajlovac]] i [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]] bili su uključeni u FBiH, dok su ostali periferni dijelovi bivše sarajevske općine postali dio RS ([[Istočno Sarajevo]]). Srpska zajednica masovno je krenula iz Sarajeva (FBiH) u RS. Njihov je broj prvi put zabilježen 1996. godine kao 62.000&lt;ref&gt;{{Harvnb|McEvoy|O'Leary|2013}}:&quot;On the other hand, Dayton's ethnic circumscription of space after the war had detrimental effects on Sarajevo, catalyzing a mass exodus in early 1996 of some sixty-two thousand Sarajevo Serbs from inside what would be the Dayton borders of Sarajevo city and its suburbs and creating today's more monoethnic postwar city (Internal Displacement Monitoring Centre 1996).&quot;&lt;/ref&gt; ali procjenjuje se da je ukupan broj iznosio 150.000.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

[[Australija|Australijski]] profesor [[Dino Murtić]] naglasio je da je egzodus sarajevskih Srba bio masivan i planiran, te da je predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] u početku pokazao ravnodušnost prema njima, navodeći da su stanovnici Sarajeva &quot;napokon zaslužili da se oslobode svojih ubica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Some Serbian families even dug out and transported the remains of their ancestors from the graveyards. For them, life under the political domination of Bosniaks and/or Croats was out of question. The Izetbegovic government in Sarajevo showed indifference to this massive, planned exodus of Sarajevo's Serbs. Izetbegovic himself once said that the people of Sarajevo 'finally deserved to be free of their murderers' (Sell 1999, p. 183).&quot;&lt;/ref&gt; Nakon nekog vremena Izetbegović je pozvao Srbe da ostanu u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}: &quot;Later, he called on all Serbs to stay.&quot;&lt;/ref&gt;

Neki Srbi ekshumirali su grobove svojih predaka sa sarajevskih groblja na groblja u blizini njihovog novog smještaja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Murtic|2015}}&lt;/ref&gt;

== Odgovornost ==
Neki autori su vjerovali da su sve uključene strane u Bosni i Hercegovini odgovorne za masovni egzodus sarajevskih Srba, uključujući i zvaničnike [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|IWPR|1996}}: &quot;All sides involved in Bosnia seem set to win from such a development. Bosnian Serb authorities, international mediators, and the Bosnian federal government have all cast their shadows over the transfer of control over the Sarajevo suburbs from Republika Srpska to the Bosnian federation. All, therefore, bear some responsibility for the resulting mass exodus of Sarajevo's Serb inhabitants&quot;&lt;/ref&gt; Nekim je autorima bilo teško utvrditi je li ovaj egzodus dobrovoljno ili prisilno.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2015}}: &quot;The departure of the Sarajevo Serbs after Dayton and the exodus of Serbs from Krajina further illustrate the difficulty of distinguishing between coercion and voluntarism.&quot;&lt;/ref&gt; Neki autori objašnjavaju da je protjerivanje Srba iz [[Hrvatska|Hrvatske]] tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije &quot;Oluja&quot;]] bio presjedan za egzodus oko 150.000 prestrašenih sarajevskih Srba koji nisu osjećali da će bosanskohercegovačka vlada, koju su većinski vodili [[Bošnjaci]], ili svijet garantirati njihovu sigurnost.&lt;ref name=&quot;Chakravartty120b&quot;/&gt;

== Medijska pokrivenost ==
Zapadni promatrači tvrdili su da su Srbi tokom egzodusa iz Sarajeva koristili masovne ekshumacije kako bi izborili moralnu pobjedu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turton|2003}}&lt;/ref&gt; Peter Brock je tvrdio da su čak i nakon egzodusa 1996. zapadni mediji i dalje odbijali priznati bijeg desetina hiljada sarajevskih Srba koji se dogodio na početku rata 1992.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Years later, &quot;enlightened Western&quot; journalism still refused to acknowledge the flight of tens of thousands of Sarajevo's Serbs along with its entire Jewish community — both with palpable memories from World War II atrocities — on the eve of the recognition of Bosnian &quot;independence&quot; in early 1992. &quot;&lt;/ref&gt; Čak i prije nego što je počeo egzodus sarajevskih Srba, još jedan egzodus od 17.000 Srba iz [[Odžak]]a u javnosti je prošao nezapaženo.&lt;ref name=&quot;FBIS27b&quot;/&gt;

Na kraju, egzodus sarajevskih Srba natjerao je strane novinare, uključujući [[Tom Gjelten|Toma Gjeltena,]] da preispitaju svoju početnu prosudbu o Sarajevu kao skladnom.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brock|2005}}: &quot;Gjelten grudgingly conceded that &quot;the Serb exodus&quot; eventually forced foreign journalists &quot;to reconsider their initial judgment&quot; about Sarajevo's harmoniousness.&quot;&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}} 

== Izvori ==

* {{Cite book|last=Murtic|first=Dino|url=https://books.google.com/books?id=71paCwAAQBAJ&amp;pg=PA164|title=Post-Yugoslav Cinema: Towards a Cosmopolitan Imagining|date=15. 9. 2015|publisher=Springer|isbn=978-1-137-52035-7}}
* {{Cite book|last=Turton|first=David|url=https://books.google.com/books?id=ke7yWcnwuKoC&amp;pg=PA1|title=War and Ethnicity: Global Connections and Local Violence|date=24. 1. 2003|publisher=Boydell &amp; Brewer Ltd|isbn=978-0-85115-869-3}}
* {{Cite book|last=Brock|first=Peter|url=https://archive.org/details/mediacleansingdi0000broc|title=Media Cleansing, Dirty Reporting: Journalism and Tragedy in Yugoslavia|publisher=GM Books|year=2005|isbn=978-1-882383-30-6|url-access=registration}}
* {{Cite book|last=FBIS|url=https://books.google.com/books?id=6PATAQAAMAAJ|title=FBIS Daily Report: East Europe|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1996|issue=53–62}}
* {{Cite book|last=Burg|first=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=YPjqBgAAQBAJ&amp;pg=PA172|title=Ethnic Conflict and International Intervention: Crisis in Bosnia-Herzegovina, 1990-93|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-47102-8}}
* {{Cite book|last=Chakravartty|url=https://books.google.com/books?id=ekvhAAAAMAAJ|title=Mainstream|publisher=N. Chakravartty|year=1999}}
* {{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=1SBpAAAAMAAJ|title=War Report|publisher=Institute for War &amp; Peace Reporting|year=1996|ref={{harvid|IWPR|1996}}|issue=39–47}}
* {{Cite book|last=McEvoy|first=Joanne|url=https://books.google.com/books?id=u68In2tKRwoC&amp;pg=PA345|title=Power Sharing in Deeply Divided Places|last2=O'Leary|first2=Brendan|date=22. 4. 2013|publisher=University of Pennsylvania Press|isbn=978-0-8122-0798-9}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|title=Sarajevo Serbs pack for final exodus|date=1. 1. 1996|publisher=Independent|ref={{harvid|Independent|1996}}|access-date=23. 6. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204223017/https://www.independent.co.uk/news/world/sarajevo-serbs-pack-for-final-exodus-1321947.html|url-status=dead}}

[[Kategorija:Ljudska migracija]]
[[Kategorija:1996. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Sarajeva]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Historija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]]</text>
      <sha1>h2lyiudyqy5a5trcj57hy7g6jbyvb63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakr-babina džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489295</id>
    <revision>
      <id>3425424</id>
      <parentid>3423992</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T14:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mrjazz123</username>
        <id>115638</id>
      </contributor>
      <comment>dodane dvije slike</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10683" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                         = Bakr-babina džamija
| slika                       = Bakr-babina Mosque, closer view.jpg
| veličina_slike              = 
| alt_slike                   = 
| opis_slike                  = Bakr-babina džamija u Sarajevu
| geografska_dužina           = 
| geografska_širina           = 
| vrsta_karte                 = 
| veličina_karte              = 
| opis_karte                  = 
| reljef_karte                = 
| lokacija                    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| religijska_pripadnost       = [[Islam]]
| obred                       = 
| festivali                   = 
| sektor                      = 
| općina                      = 
| okrug                       = 
| teritorija                  = 
| prefektura                  = 
| savezna_država              = 
| provincija                  = 
| regija                      = 
| država                      = 
| administracija              = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
| godina_posvećenja           = 
| organizacijski_status       = 
| funkcijski_status           = 
| oznaka_baštine              = 
| vodstvo                     = 
| zaštitnik                   = 
| veb-sajt                    = 
| arhitekt                    = 
| arhitektonski_tip           = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil          = [[Osmanlijska arhitektura|osmanlijski]]
| osnivač                     = Hadži Alija Bakr-baba
| osnovano_od_strane          = 
| glavni_ugovarač             = 
| smjer_fasade                = 
| kamen_temeljac              = 
| godina_dovršetka            = 1544.
| troškovi_gradnje            = 
| kapacitet                   = 
| dužina                      = 
| širina                      = 
| širina_srednje_lađe_crkve   = 
| visina_maks                 = 
| broj_kupola                 = 
| vanjska_visina_kupole       = 
| unutrašnja_visina_kupole    = 
| vanjski_prečnik_kupole      = 
| unutrašnji_prečnik_kupole   = 
| broj_munara                 = 1
| visina_munare               = 
| broj_tornjeva               = 
| visina_tornja               = 
| materijali                  = 
| naziv_zaglavlja             = 
| slobodno_polje1             = 
| vrijednost_slobodnog_polja1 = 
| slobodno_polje2             = 
| vrijednost_slobodnog_polja2 = 
| slobodno_polje3             = 
| vrijednost_slobodnog_polja3 = 
}}'''Bakr-babina džamija''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[džamija]] koja se nalazi pored arheološkog parka [[Atmejdan]], na lijevoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]]. U kompleksu Bakr-babine džamije nalazili su se sljedeći objekti: medresa hadži Ismaila ef. Misrije, kutubhana (biblioteka) [[Abdulah Kantamirija|Abdullaha ef. Kantamirije]] i česme uz Bakr-babinu džamiju. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je odluku, kojom se arheološko područje [[Atmejdan]] u Sarajevu, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2530|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=11. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Kompleks Bakr-babine džamije ==
Džamiju je sagradio sarajevski trgovac hadži Alija Bakr-baba 1544. godine na Atmejdanu. Pored džamije je sagradio i [[mekteb]]. U tom periodu Bakr-babina džamija je bila jedna od najljepših i najvećih sarajevskih džamija sa kamenom [[Munara|munarom]]. Prilikom pohoda [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] na Sarajevo u oktobru 1697. godine, džamija je u potpunosti izgorjela. Godine 1700. džamiju je obnovio stanovnik ove [[Mahala|mahale]] hadži Mehmed Medbesarović. Početkom 19. stoljeća ovaj prostor gubi na značaju, a odmah iza [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije 1878. godine]], džamija je pretvorena u vojno skladište i budući da nije održavana, čitava džamija zajedno sa mektebom je porušena 1895. godine. Uz džamiju je ostalo jedino [[groblje]], koje je ekshumirano 1939. godine. Sačuvali su se natpisi sljedećih nišana: Munla-Zulfikar (1762/63), kaligraf Misrija Hasan-efendija (1769/70), Abdulah-efendija Kantamirija (1774/75), Munla-Mustafa (1774/75, unuk Kantamirije), Hadži-Abdulah Hadžiabdagić (1795/96), Serdengečdija Tola Salih-aga (1808/09), Muharem-aga Očaktan (1810/11).&lt;ref&gt;Kemura, šejh Sejfudin, (1913), ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', str. 169-170; Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 353-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; Džamija je obnovljena i svečano otvorena 27. juna 2011. godine.

=== Medresa hadži Ismaila Misrije ===
Na istočnoj strani džamije pored groblja, nalazila se [[medresa]] koju je izgradio hadži Ismail Misrija 1741/42. godine. Medresa se sastojala od predavaonice (dershane) i deset prostorija za učenike. Za izdržavanje medrese Misrija je ostavio nekoliko hiljada  [[Akče|akči]] novca i jedan han u Mačkovcu. Kasnije je i [[Muderris|muderis]] Abdulah ef. Kantamirija uvakufio svoju kuću u Magodi i odredio da se od prihoda jedan dio troši za njegovu biblioteku, a drugi za medresu i njegove učenike. Hadži Mehmed ef. Goro je za medresu ostavio 10000 akči novca. Medresa je uništena prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 361-362, Veselin Masleša&lt;/ref&gt; U ovoj medresi je tokom stoljeća nastalo više djela različite literarne prirode, a posebno se ističu brojni prijepisi. Među najznačajnijim rukopisima je Arapsko-turski riječnik od Osmana ef. Džumhura iz 1713. godine. Misrijina medresa bila je jedna od najznačajnijih u Sarajevu tokom 18. i 19. stoljeća.

[[Datoteka:Bakr-babina Mosque, graveyard 3.jpg|mini|280px|Mezarje uz Bakr-babinu džamiju]]

=== Biblioteka (kutubhana) Abdulah ef. Kantamirije                                                                                                     ===
Na Atmejdanu, prekoputa medrese i džamije, u neposrednoj blizini Ćumurije mosta, [[Abdulah Kantamirija|Abdulah ef. Kantamirija]] je podigao 1774/75. godine biblioteku (kutubhanu). Njegova biblitoteka je bila jedna od tri javne orijentalne biblioteke u Sarajevu za vrijeme osmanske vladavine.&lt;ref&gt;Fajić, Zejnil, (1987), ''Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije'', str. 15, Anali GHB, XIII-XIV&lt;/ref&gt; Abdulah ef. Kantamirija, sin Ahmedov, je bio muderis Misrijine medrese, vaiz (propovjednik) i baš-katib (generalni sekretar) u mehkemi (sudnica). Bavio se i prepisivanjem knjiga. Živjeo je u Jakub-pašinoj mahali u Sarajevu (danas [[Alifakovac]]). Umro je 1774/75. godine i sahranjen uz Bakr-babinu džamiju. Zgrada biblioteke porušena je 1897. godine, a knjige su prenesene u Osman Šahidijinu biblioteku, a potom u [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovu biblioteku]].&lt;ref name=&quot;Mujezinović, Mehmed 1974&quot;/&gt;

=== Česme uz Bakr-babinu džamiju ===

[[Datoteka:Česma ef. Halida.jpg|mini|280px|Obostrana česma h.hfz Halid ef. Hadžimulića.]]
Kompleks Bakr-babine džamije imao je nekoliko česmi. Desno od ulaza u harem nalazila se čifte-česma (dupla česma) koja je bila uzidana u dvorišni zid. U dvorištu džamije se nalazilo šest česmi, te jedna u Misrijinoj medresi. Sve navedene česme bile su u funkciji do 1878. godine. U ''Zborniku'' Muhamed Enveri ef. Kadića (XIV, str. 18/II) nalazi se prijepis natpisa koji je bio uzidan u jednu od česmi Bakr-babine džamije. Sačuvani natpis ima formu pjesme koja je napisana na turskom jeziku i sastoji se od 8 stihova:&lt;blockquote&gt;''“Divna li je ova jedinstvena česma, izvor života'' (Abi-hajat),

''Dostojna je da se prispodobi sa izvorom Kevser'' (vrelo u raju)

''Bila je zapuštena i ostavljena da u njezino korito kaplje voda kao suze siročeta.''

''Sva njezina okolina je bila u dobrom stanju, a ona ruševina, pa ima li ko da se smiluje ovom siročetu.''

''Kada je za ovo čuo prvi aga'' (bašaga) ''grada, uzburka se more njegove dobrote zbog plača česme.''

''Pa dovede vodu sa izvora i prosu svoju dobrotu za dušu Mustafinu.''

''Dok se dobrotvorova duša napaja blagodatima'' (dobrotom)

''Kao da je žednim učenicima medrese stigao sam Hidr,''

''A šta tek da kažemo kad će se njegova duša napojiti rajskim selsebilom''

''I kad voda Kevser dođe u rajski šadrvan.''

''Vehbijo, uz napajanje svijeta, izeci joj kronogram:''

''Provrela je voda života i stigla na Atmejdan.                     ''

''Godina 1212.”'' (1797/98)&lt;ref&gt;Mujezinović, Mehmed (1974), ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1'', str. 359-360, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije]]
Natpis se odnosi na obnovu česme, ali ne zna se kada je prvobitna česa sagrađena. Sarajevski [[ljetopisac]] [[Mula Mustafa Bašeskija]] je zabilježio 1766/67. godine da je hadži Ibrahim Tolo sagradio česmu na Atmejdanu u koju je doveo vodu sa vrela Pjenkovac koje se nalazilo na [[Bentbaša|Bentbaši]].&lt;ref&gt;Bašeskija, Mula Mustafa, (1987), ''Ljetopis'', str. 72, Veselin Masleša&lt;/ref&gt;

=== Turbe hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića ===
[[Datoteka:Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2.jpg|mini|337x337piksel|Unutrašnjost Bakr-babine džamije 2]]
U haremu Bakr-babine džamije 2013. godine izgrađeno je turbe [[Halid Hadžimulić|hadži hafiz Halidu ef. Hadžimuliću]]. On je bio začetnik ideje o ponovnoj gradnji Bakr-babine džamije. Turbe je otvorenog tipa, dimenzija 4x4 metra, napravljeno u betonskoj žardinjeri visine do 90&amp;nbsp;cm. Nišani su postavljeni u žardinjeru, a obrada je od kamena hreše i mermera bijele boje. Kucanje bejtova Mesnevije po fasadi žardinjere radilo se kao reljef. Rasvjeta je indirektna sa direktnim dijelovima iz ćoškova. 
&lt;gallery&gt;
Bakr-babina Mosque, turbe 4.jpg|Turbe Halid ef. Hadžimulića
Bakr-babina Mosque, turbe 2.jpg|
Bakr-babina Mosque, turbe 1.jpg|Tarih sa nišana h. hfz. Halid ef. Hadžimulića
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Mehmed Mujezinović, ''Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga I'' – Sarajevo, Sarajevo, 1974
* Šejh Sejfudin Kemura, ''Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe'', Sarajevo, 1913
* Mula Mustafa Bašeskija, ''Ljetopis'', Sarajevo, 1988

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Džamije u Sarajevu}}

[[Kategorija:Džamije u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Džamije u Starom Gradu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>l4twdulhxebxgct0jzcdbcj5l7qg32l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demografska historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492407</id>
    <revision>
      <id>3425419</id>
      <timestamp>2022-07-21T13:30:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]  Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte Etničke grupe u Bosni i Hercegovini .  === Pregled ===</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="412" xml:space="preserve">[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte Etničke grupe u Bosni i Hercegovini .

=== Pregled ===</text>
      <sha1>fi0stojxr1v4j90npzlfu29dmgur8wa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425434</id>
      <parentid>3425419</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T19:42:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="460" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte Etničke grupe u Bosni i Hercegovini .

=== Pregled ===</text>
      <sha1>2lph1a8ux6otf19kcb1ca7mnygfjzay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425442</id>
      <parentid>3425434</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T22:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Umetnuta tabela</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2117" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;5&quot; rowspan=&quot;2&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|
|-
|
|}</text>
      <sha1>6opsyuavn6y19c7npnagabm2bsjzoyl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425443</id>
      <parentid>3425442</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T23:14:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <comment>Dodala sam nove naslove i podnaslove i sadržaj ispod njih.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22657" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .</text>
      <sha1>i7h8s5vhimrw5fyo2xcuicvqj9fdjf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425444</id>
      <parentid>3425443</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T23:54:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dijana71</username>
        <id>141530</id>
      </contributor>
      <comment>Nova poglavlja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27257" xml:space="preserve">{{Brisanje|Nejasna tema članka|28. 7. 2022.}}

[[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|mini|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]]

Ovaj članak je o Demografskoj historiji Bosne i Hercegovine i bavi se dokumentiranom demografijom ove zemlje kroz vrijeme. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja, pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] .

== Pregled ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine
!Popis
!Populacija
!Promjena
!Površina
(km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Gustina stanovnika
(po km&lt;math&gt;^2&lt;/math&gt;)
!Napomena       
|-
|1879
|1,158,440
| -
|51,246
|22.6
| rowspan=&quot;4&quot; |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 
(1878-1918)
|-
|1885
|1,336,091
| +15.3%
|51,246
|26.1
|-
|1895
|1,568,092
| +17.4%
|51,246
|30.6
|-
|1910
|1,898,044
| +21.0%
|51,200
|37.1
|-
|1921
|1,890,440
|–0.4%
|51,200
|36.9
| rowspan=&quot;2&quot; |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]        
(1918-1941)
|-
|1931
|2,323,555
| +22.9%
|51,564
|45.1
|-
|1948
|2,564,308
| +10.4%
|51,189
|50.1
| rowspan=&quot;6&quot; |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
(1945-1992)
|-
|1953
|2,847,459
| +11.0%
|51,221
|55.6
|-
|1961
|3,277,948
| +15.1%
|51,197
|64.0
|-
|1971
|3,746,111
| +14.3%
|51,197
|73.2
|-
|1981
|4,124,256
| +10.1%
|51,197
|80.6
|-
|1991
|4,377,033
| +6.1%
|51,197
|85.5
|-
|2001
|3,922,205
|–10.4%
|51,197
|76.6
| rowspan=&quot;2&quot; |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]]  (1992 do danas)
|-
|2013
|3,531,159
|–9.9%
|51,197
|68.9
|-
| colspan=&quot;6&quot; |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI�TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=2013-09-19|website=web.archive.org|access-date=2022-07-21}}&lt;/ref&gt; 

Za 2001. i 2011., različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook .
|}

== Prahistorija ==
Najveća koncentracija Haplogrupe I-M170, jedine autohtone evropske Haplogrupe, nalazi se u današnjoj Bosni i Hercegovini, u rasponu od 65% do 73%. &lt;ref&gt;http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/05/Battaglia.pdf {{Bare URL PDF|date=March 2022}}&lt;/ref&gt; Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom Paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ( [[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]] itd. ),  [[Kelti]] ( [[Skordisci]] ), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ( [[Vizigoti]], [[Ostrogoti]] ) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku.

== Srednjovjekovni period ==
Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]] na vrhuncu moći bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8 April 2019}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]] . Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]'' . U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica  sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima.

== Migracije i ostalo ==
Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[Porez|porezi]], godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[Musliman|muslimanske]] migracije iz regiona.

U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama:

* Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč|Glamoča]] i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem|Sremu]], [[Banat|Banatu]] i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] .
* Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] .
* Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš|Omiša]], [[Split|Splita]], [[Šibenik|Šibenika]] i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
* [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja.

U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika.

Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao &quot; [[turska Hrvatska|Turska Hrvatska]] &quot;, jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. godine – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2007-10-02|access-date=2010-06-29}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskog ugovora (1878.)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. godine. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu.

Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. godine kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice.

U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter|Peštera]] . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća.

Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu,  bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice.

Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] .

== Osmansko carstvo ==
Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  &lt;sup class=&quot;noprint Inline-Template&quot; style=&quot;margin-left:0.1em; white-space:nowrap;&quot;&gt;&amp;#x5D;&lt;/sup&gt;

Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|37,125
|Hrišćanske kuće
|-
|332
|Muslimanske kuće
|}
Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Tip
|-
|25,068
|Hrišćanske kuće
|-
|4,485
|Muslimanske kuće
|}
Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros|Imbrosa]] opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva &quot;zemljom Vostri&quot; i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'', &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.}}&lt;/ref&gt; citirajući autora koji Bosance naziva &quot;Vostri&quot;, Albance &quot;Ilirima&quot;, a Srbe imenom &quot;Tribali&quot;. &lt;ref name=&quot;journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145&quot;&gt;{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6 May 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154&quot;&gt;{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18 July 2012|access-date=6 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. godine. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam|Islama]] .

Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmanlijsko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman|Muslimani]], oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. godine tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca. &lt;ref name=&quot;Velikonja2003&quot;&gt;{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;

Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmanlijsko Carstvo|Osmansko carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. 

I [[Musliman|muslimansko]] i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. godine.

Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom &quot;Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829&quot;, daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene:

* Bošnjaci – 250.000
* Srbi – 120.000
* Turci – 240.000
* [[Morlaci]] – 75.000
* Hrvati – 40.000
* Cigani – 16.000
* Jevreji – 2.000
* Jermeni – 800


Ukupno 743.800.

* 450.000 Muslimana
* 250.000 Katolika
* 220.000 Pravoslavaca
* 2.000 Jevreja
* 800 Jermena

Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. godine kao:

* u Bosni:
** 782.000 Slavena
** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]]
** 5.000 Jevreja
* u [[Hercegovina|Hercegovini]] :
** 227.000 Slavena
** 2.500 Roma
** 500 Jevreja

U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmanlijsko Carstvo|izvršilo Osmansko carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''37%''
|-
|Sunitski muslimani
|''50%''
|-
|Katolički kršćani
|''13%''
|}
Između 1875. i 1876. godine obavljen je [[Osmanlijsko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Procentualni raspon
|-
|Pravoslavni hrišćani
|''32,63%'' – ''46,6%''
|-
|Sunitski muslimani
|''32.6%'' – ''51.9%''
|-
|Katolički kršćani
|''14.97%'' – ''20.17%''
|}
Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. 

=== Teritorijalna distribucija ===
Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne.

&lt;nowiki&gt;&lt;/br&gt;&lt;/nowiki&gt; Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija, &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima.

Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima.

Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera.

Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća. &lt;ref name=&quot;Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2&quot;&gt;{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7 May 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19 June 2014}}&lt;/ref&gt; Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik|Travniku]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać|Bihaću]] . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje.

Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. godine Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] .

== Austro-ugarsko carstvo ==

=== Popis iz 1879. godine ===
Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}&lt;/ref&gt; Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|496.761 (42,88%)
|-
|Muslimani
|448,613 (38.75%)
|-
|Rimokatolici
|209,391 (18.08%)
|-
|Jevreji
|3,426
|-
|''ostali''
|249
|}

=== Popis iz 1885 ===
Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.''  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}&lt;/ref&gt; Prema popisu stanovništva iz 1885. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni hrišćani
|571,250 (42.76%)
|-
|Muslimani
|492,710 (36.88%)
|-
|Rimokatolici
|265,788 (19.89%)
|-
|''ostali''
|6,343 (0.47%)
|}

=== Popis iz 1895 ===
[[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]]
[[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}&lt;/ref&gt; ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe. &lt;ref name=&quot;Catholic19072&quot; /&gt;

Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Broj
|-
|[[Tuzla]]
|106
|-
|[[Banja Luka|Banjaluka]]
|96
|-
|Bihać
|91
|-
|[[Sarajevo]]
|73
|-
|[[Mostar]]
|65
|-
|[[Travnik]]
|62
|}
Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika.

Popis stanovništva po vjeri:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Tip
!Opis
|-
|Srpski pravoslavni hrišćani
|674,000 (''43%'')
|-
|Muslimani
|550,000 (''35%'')
|-
|Katolici 
|334,000 (''21.3%'')
|-
|Jevreji
|8,000
|-
|''ostali''
|4,000
|}
Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički.

[[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju.

=== Popis iz 1910. godine ===
[[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]]


Prema popisu stanovništva iz 1910. godine bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] :
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Religija
!Broj
|-
|Pravoslavni
|825,918 (43.49%)
|-
|Muslimani
|612,137 (32.25%)
|-
|Rimokatolici
|434,061 (22.87%)
|-
|''ostali''
|26,428 (1.39%)
|}
Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%.</text>
      <sha1>mq3cfpjqozwj3e5oyz8tqrun4q3zufl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko udruženje za podučavanje akademskom pisanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492408</id>
    <revision>
      <id>3425428</id>
      <timestamp>2022-07-21T15:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stella Najma</username>
        <id>144494</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1095971194|European Association for the Teaching of Academic Writing]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7692" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor EATAW-a na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}}&lt;/img&gt; [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}}&lt;/img&gt; [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}}&lt;/img&gt; Njemačka
| Ruhr-Universität Bochum
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Univerzitet u Coventryju
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZD|IRE}}&lt;/img&gt; Irska
| Univerzitet u Limeriku
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}}&lt;/img&gt; [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}}&lt;/img&gt; [[Češka|Češka Republika]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>jlfrh299kgqzj8tijvp1jeaow40pqm0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425429</id>
      <parentid>3425428</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T15:49:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stella Najma</username>
        <id>144494</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>napisala 'udruženja EATAW' umjesto 'EATAW-a'</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7701" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor udruženja EATAW na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}}&lt;/img&gt; [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}}&lt;/img&gt; [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}}&lt;/img&gt; Njemačka
| Ruhr-Universität Bochum
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Univerzitet u Coventryju
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZD|IRE}}&lt;/img&gt; Irska
| Univerzitet u Limeriku
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}}&lt;/img&gt; [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}}&lt;/img&gt; [[Češka|Češka Republika]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>170gvx7d6bm9ovgq5xsy3x471dh8z8m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425430</id>
      <parentid>3425429</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T15:51:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stella Najma</username>
        <id>144494</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Konferencija EATAW */ prevela naziv univerziteta</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7703" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor udruženja EATAW na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}}&lt;/img&gt; [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}}&lt;/img&gt; [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}}&lt;/img&gt; Njemačka
| Univerzitet Ruhr u Bochumu
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Univerzitet u Coventryju
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZD|IRE}}&lt;/img&gt; Irska
| Univerzitet u Limeriku
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}}&lt;/img&gt; [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}}&lt;/img&gt; [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}}&lt;/img&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}}&lt;/img&gt; [[Češka|Češka Republika]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>mrjt7jlgjzobzb1c4zxdf4mkb9ovbwd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425435</id>
      <parentid>3425430</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T19:52:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7631" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor udruženja EATAW na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}}&lt;/img&gt; [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}} [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}} Njemačka
| Univerzitet Ruhr u Bochumu
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Univerzitet u Coventryju
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZD|IRE}} Irska
| Univerzitet u Limeriku
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}} [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}} [[Češka]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>g3c1kc89kf67llgwl7251ah7z8us9ot</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425436</id>
      <parentid>3425435</parentid>
      <timestamp>2022-07-21T19:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Konferencija EATAW */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7637" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor udruženja EATAW na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}} [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}} [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}} Njemačka
| [[Univerzitet Ruhr]] u [[Bochum]]u
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| [[Univerzitet u Coventryju]]
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZID|IRS}} 
| [[Univerzitet u Limeriku]]
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}} [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}} [[Češka]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>kxv1rz6h77y9nprginw8v5mwo70ccbl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425495</id>
      <parentid>3425436</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T09:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja]] na [[Evropsko udruženje za podučavanje akademskom pisanju]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7637" xml:space="preserve">
{{TOC right}}

'''Evropsko udruženje za podučavanje akademskog pisanja''' (EATAW) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/|title=Home|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; je akademsko udruženje koje podržava naučne aktivnosti u vezi s akademskim pisanjem. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adm.heacademy.ac.uk/events/the-roles-of-writing-development-in-higher-education-and-beyond2019|title=The Roles of Writing Development in Higher Education and Beyond'. – ADM-HEA|publisher=Adm.heacademy.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt; Udruženje je osnovano 1999. godine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6DZL-NCULn0&amp;list=PL_0phSnA7tyRIMnYmdUbxTMui74LsPcYh|title=CEU's Center for Academic Writing Hosts 7th EATAW Conference|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;, a prva konferencija održana je 2001. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishcouncil.org/sr/newsletter-sep-07-elt-flash-eataw-for-the-4th-time-3.doc|title=British Council - Serbia|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Ovo udruženje ima dvije glavne aktivnosti: konferenciju koja se održava svake dvije godine i časopis pod nazivom ''the Journal of Academic Writing''. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;

== Konferencija EATAW ==
Konferencija EATAW se održava svake dvije godine na nekom evropskom univerzitetu. Prva konferencija je održana 2001. godine u Groningenu. Za vrijeme konferencije bira se odbor udruženja EATAW na mandat od dvije godine. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw.eu/eataw-board.html|title=European Association for the Teaching of Academic Writing|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810130530/http://www.eataw.eu/eataw-board.html|archive-date=10 August 2014|url-status=dead|access-date=30 July 2014}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!'''Godina'''
! '''Država'''
!Domaćinska institucija
! '''Glavni govornici'''
! '''Izvor'''
|-
| '''2001'''
|{{ZD|NED}} [[Nizozemska]]
| Univerzitet u Groningenu
| Olga Dysthe; Lennart Björk; John Bean
|
|-
| '''2003'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jiscmail.ac.uk/cgi-bin/webadmin?A2=earli-sig-writing;6aab7851.02|title=EARLI SIG-Writing Archives|publisher=JISCMail|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2005'''
|{{ZD|GRE}} [[Grčka]]
| Hellenic American Union, [[Atina]]
| Lotte Rienecker
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eataw2005.hau.gr/index.htm|title=EATAW / Athens Conference 2005|publisher=Eataw2005.hau.gr|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2007'''
|{{ZD|GER}} Njemačka
| [[Univerzitet Ruhr]] u [[Bochum]]u
| Kirsti Lonka, Ken Hyland
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.schreibzentrum.de/eataw2007/index.html|title=EATAW International Conference 2007, June 30 to July 02, 2007, Ruhr Universität Bochum|date=2 July 2007|publisher=Schreibzentrum.de|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2009'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| [[Univerzitet u Coventryju]]
| Sally Mitchell, Christian Schunn, Gabriela Ruhmann
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://wwwm.coventry.ac.uk/eataw2009/Pages/EATAW2009.aspx|title=Coventry University - EATAW 2009|publisher=.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2011'''
|{{ZID|IRS}} 
| [[Univerzitet u Limeriku]]
| Peter Elbow, Katrin Girgensohn
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www3.ul.ie/rwc/eataw2011/|title=Welcome to the EATAW 2011 website|date=1 July 2011|publisher=www.ul.ie|access-date=9 May 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2013'''
|{{ZD|HUN}} [[Mađarska]]
| Centralnoevropski univerzitet, [[Budimpešta]]
| Paul Kei Matsuda, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=3W295MGGgyo|title=Paul Kei Matsuda, EATAW Keynote Address on Multilingualism|last=Central European University|date=12 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Christiane Donahue, &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=4k_4d0P3Amc|title=Christiane Donahue, EATAW Plenary Workshop|last=Central European University|date=15 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt; Bojana Petrić &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=2x_OSRaz_Pk|title=Bojana Petric, EATAW Final Plenary|last=Central European University|date=16 July 2013|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2013.eu/index.php?c=9|title=Gute Praxis, wie man einen guten Aufsatz schreibt}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2015'''
|{{ZD|EST}} [[Estonija]]
| Tehnološki univerzitet u Tallinnu, [[Tallinn]]
| Ulla Connor, Caroline Coffin, Jim Donohue, Terry Myers Zawacki
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ttu.ee/eataw-2015/|title=EATAW 2015 &lt; Projects &lt; Tallinn University of Technology|last=Interactive|first=E-turundusagentuur ADM|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2017'''
|{{ZD|GBR}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| Royal Holloway, Univerzitet u Londonu
| Katrin Girgensohn, Ron Barnett
| &lt;ref&gt;{{Citation|title=EATAW 2017 - Plenary keynote: Dr Katrin Girgensohn by RHUL Audio Visual|url=https://livestream.com/accounts/8938540/events/7374808?t=1656683759|accessdate=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eataw2017.org/index.php/dr-katrin-girgensohn/|title=Dr Katrin Girgensohn – EATAW2017|language=en-US|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eataw2017.org|title=EATAW2017|access-date=30 November 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2019'''
|{{ZD|SWE}}&lt;/img&gt; Švedska
| Tehnološki univerzitet Chalmers, [[Göteborg|Geteborg]]
| Chris Anson &amp; Karen Head; Montserrat Castelló Badia; Emma Dafouz Milne
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2019.eataw.eu/|title=EATAW2019|access-date=13 June 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
| '''2021'''
|{{ZD|CZE}} [[Češka]]
| Tehnički univerzitet u Ostravi, [[Ostrava]]
| Dylan Dryer, John Harbord, Madalina Chitez i Otto Kruse
| &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.eataw.eu/|title=EATAW2021|access-date=29 March 2021}}&lt;/ref&gt;
|}

== Časopis The Journal of Academic Writing ==
Časopis ''Journal of Academic Writing'' je recenzirani časopis kojeg je osnovalo udruženje EATAW. &lt;ref name=&quot;coventry1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw|title=Journal of Academic Writing|publisher=E-learning.coventry.ac.uk|access-date=9 May 2012}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[http://e-learning.coventry.ac.uk/ojs/index.php/joaw &quot;Journal of Academic Writing&quot;]. E-learning.coventry.ac.uk&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;9 May&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Časopis je prvi put objavljen 2011. godine i obično izlazi jednom godišnje. Sadžaj časopisa obično čine članci koji se zasnivaju na prezentacijama sa prethodne konferencije. Časopis je objavio niz članaka koji su naveliko citirani a neki od njih su sljedeći:

Peer-tutoring in Academic Writing: the Infectious Nature of Engagement by Í O'Sullivan, L Cleary 2014

Student learning and ICLHE–Frameworks and contexts by M Gustafsson, C Jacobs 2013

'What is the Purpose of Feedback when Revision is not Expected?'A Case Study of Feedback Quality and Study Design in a First Year Master's Programme by O Dysthe 2011

Let them plagiarise: Developing academic writing in a safe environment by C Ireland, J English 2011

Disciplinary-Conventions-A-Corpus-Study-of-Eight-Disciplines.pdf Research article titles and disciplinary conventions: A corpus study of eight disciplines by RL Nagano 2015

== Vidi također ==

* Academic writing
* EuroSLA

== Reference ==
{{Refspisak|2}}
[[Kategorija:Pisanje]]
[[Kategorija:Pisanje na drugom ili stranom jeziku]]
[[Kategorija:Obrazovne organizacije bazirane u Evropi]]</text>
      <sha1>kxv1rz6h77y9nprginw8v5mwo70ccbl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karakalpakstan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492409</id>
    <revision>
      <id>3425437</id>
      <timestamp>2022-07-21T19:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1099149565|Karakalpakstan]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26751" xml:space="preserve">
'''Karakalpakstan''', {{Efn|{{bulleted list|{{lang-kaa|Qaraqalpaqstan}} / {{lang|kaa-cyrl|Қарақалпақстан}}|{{lang-uz|Qoraqalpogʻiston}} / {{lang|uz-cyrl|Қорақалпоғистон}}}}}} zvanično '''Republika Karakalpakstan''', {{Efn|{{bulleted list|{{lang-kaa|Qaraqalpaqstan Respublikası}} / {{lang|kaa-cyrl|Қарақалпақстан Республикасы}}|{{lang-uz|Qoraqalpogʻiston Respublikasi}} / {{lang|uz-cyrl|Қорақалпоғистон Республикаси}}}}}} je [[autonomna republika]] u sastavu [[Uzbekistan|Uzbekistana]] . Zauzima cijeli sjeverozapadni dio Uzbekistana. Glavni grad je [[Nukus]] (''{{Jezik|kaa|Nókis}}'' / {{Jezik|kaa|Нөкис}}). Republika Karakalpakstan ima površinu od 166 590 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;, i oko dva miliona stanovnika. Njegova teritorija pokriva klasičnu zemlju [[Khwarezm]], koja je u klasičnoj [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] bila poznata kao Kāt ({{Jezik|fa|کات}}).

== Historija ==
[[Datoteka:Kyzyl-Kala_under_restoration_(cropped).jpg|lijevo|mini| Drevna tvrđava [[Kyzyl-Kala]] (1. – 4. stoljeće nove ere), u restauraciji (2018).]]
Od otprilike 500. godine prije nove ere do 500. godine nove ere, regija današnjeg Karakalpakstana bila je uspješna poljoprivredna oblast podržana ekstenzivnim navodnjavanjem. &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bio je to strateški važan i žestoko osporen teritorij, kao što se vidi po više od 50 [[Khorezmske tvrđave|horezmskih tvrđava]] koje su ovdje izgrađene. [[Karakalpaci|Narod Karakalpaka]], koji su nekada bili nomadski stočari i ribari, prvo su zabilježili stranci u 16. stoljeću. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot; /&gt; Karakalpakstan je ustupio [[Ruska imperija|Ruskom Carstvu]] od strane [[Khanat of Khiva|Kanata Hiva]] 1873. &lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{Cite book|last=Richardson|first=David|title=Qaraqalpaqs of the Aral Delta|last2=Richardson|first2=Sue|publisher=Prestel Verlag|year=2012|isbn=978-3-7913-4738-7|page=68}}&lt;/ref&gt; Pod [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] vlašću, bila je autonomna oblast unutar [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] prije nego što je postala dio [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistana]] 1936. kao [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka ASSR]] . &lt;ref name=&quot;Europa&quot;&gt;{{Cite book|last=Europa Publications Limited|url=https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|title=Eastern Europe, Russia and Central Asia|publisher=Taylor &amp; Francis|year=2002|isbn=1-85743-137-5|page=536|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045037/https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region je vjerovatno bio najprosperitetniji 1960-ih i 1970-ih, kada je prošireno navodnjavanje iz [[Amu Darya|Amu Darje]]. Međutim, odvodnjavanje [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] učinilo je Karakalpakstan jednim od najsiromašnijih regiona Uzbekistana. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region pati od velike suše, dijelom zbog vremenskih prilika, ali i zbog toga što se rijeke Amu Darja i [[Syr Darya|Sir Darja]] eksploitiraju uglavnom u istočnom dijelu zemlje. Neuspjesi su lišili oko 48 000 ljudi njihovog glavnog izvora prihoda, a nestašica vode za piće izazvala je porast zaraznih bolesti. &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Karakalpakstan je sada uglavnom pustinja i nalazi se u zapadnom Uzbekistanu blizu Aralskog mora, u najnižem dijelu sliva Amu Darje. &lt;ref name=&quot;Batalden&quot;&gt;{{Cite book|last=Batalden|first=Stephen K.|url=https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|title=The newly independent states of Eurasia: handbook of former Soviet republics|last2=Batalden, Sandra L.|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=0-89774-940-5|page=187|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045035/https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFThomasKiser,_Stephen_D.Casebeer,_William_D.2005&quot;&gt;Thomas, Troy S.; Kiser, Stephen D.; Casebeer, William D. (2005). [https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan ''Warlords rising: confronting violent non-state actors'']. Lexington Books. pp.&amp;nbsp;30, 147–148. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/0-7391-1190-6|&lt;bdi&gt;0-7391-1190-6&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Merkel&quot;&gt;{{Cite book|last=Merkel|first=Broder|url=https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|title=The New Uranium Mining Boom: Challenge and Lessons Learned|last2=Schipek, Mandy|publisher=Springer|year=2011|isbn=978-3642221217|page=128|access-date=2012-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ima površinu od 164 900 km &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i okružen je pustinjom. [[Pustinja Kyzylkum|Pustinja Kyzyl Kum]] se nalazi na istoku, a [[pustinja Karakum]] na jugu. Stjenoviti plato se proteže zapadno do [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]] . &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFBolton2009&quot;&gt;Bolton, Roy (2009). [https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan ''Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus'']. Sphinx Fine Art. p.&amp;nbsp;54. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-907200-00-7|&lt;bdi&gt;978-1-907200-00-7&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Republika Karakalpakstan je formalno suverena i, zajedno sa Uzbekistanom, dijeli [[Veto|pravo veta]] na odluke koje se odnose na nju. Prema [[Ustav Uzbekistana|ustavu]], odnosi između Karakalpakstana i Uzbekistana su &quot;regulisani su ugovorima i sporazumima&quot;, a svi sporovi se &quot;rješavaju pomirenjem&quot;. Njeno pravo na otcjepljenje ograničeno je pravom veta uzbekistanskog zakonodavnog tijela na bilo koju odluku o otcjepljenju. &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFRoeder2007&quot;&gt;Roeder, Philip G. (2007). [https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan ''Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism'']. [[Princeton University Press]]. pp.&amp;nbsp;55, 67. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-0-691-13467-3|&lt;bdi&gt;978-0-691-13467-3&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Član 74, Poglavlje XVII, [[Ustav Uzbekistana|Ustava Uzbekistana]], predviđa da: &quot;Republika Karakalpakstan ima pravo da se otcijepi od Republike Uzbekistan na osnovu nacionalnog [[Referendum|referenduma]] održanog od strane naroda Karakalpakstana.&quot;

U julu 2022. godine, u regionu su izbili [[Karakalpački protesti 2022|veliki protesti]] zbog predložene ustavne promjene kojom bi se Karakalpakstanu oduzela autonomija. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|title=Uzbekistan's new constitution: More for Mirziyoyev, less for Karakalpakstan|website=eurasianet.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702173630/https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|archive-date=2 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kommersant.ru/doc/5445408|title=Жители Узбекистана вышли на митинги после конституционной реформы|date=2022-07-01|website=www.kommersant.ru|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701193427/https://www.kommersant.ru/doc/5445408|archive-date=1 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; Predložena promjena je kasnije ukinuta kao odgovor na demonstracije. &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Uzbekistan scraps plans to curb Karakalpak autonomy after protest|url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/|access-date=2 July 2022|work=Reuters|date=2 July 2022|language=en|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702083400/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Broj stanovnika se procjenjuje na 1 948 488 (2022.), a 51% živi u ruralnim područjima. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://qalampir.uz/uz/n/55253|title=O'zbekistonda eng ko'p aholi qaysi viloyatda yashaydi?|website=Qalampir.uz|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014814/https://qalampir.uz/uz/news/uzbekistonda-eng-kup-a%D2%B3oli-k-aysi-viloyatda-yashaydi-55253|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=2022-02-10}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;qrstat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.qrstat.uz/files/371/Demografiya/3138/Aymaqlar-boyinsha-qala-ham-awillardai-turaqli-xaliq-sani.pdf|title=Urban and rural population by district|publisher=Karakalpakstan Republic department of statistics|language=kaa|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014815/https://www.qrstat.uz/uz/?option=com_dropfiles&amp;format=&amp;task=frontfile.download&amp;catid=371&amp;id=3138&amp;Itemid=1000000000000|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=9 February 2022}}&lt;/ref&gt; U 2007. godini procijenjeno je da je oko 400.000 stanovnika [[Karakalpaci|karakalpačke]] etničke grupe, 400.000 [[Uzbekistanci|Uzbeka]] i 300.000 [[Kazasi|Kazaha]] . &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFMayhew2007&quot;&gt;Mayhew, Bradley (2007). [https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan ''Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan'']. [[Usamljena planeta|Lonely Planet]]. p.&amp;nbsp;258. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-74104-614-4|&lt;bdi&gt;978-1-74104-614-4&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; [[Karakalpački jezik]] se smatra bližim [[kazaški jezik|kazahskom]] nego [[Uzbečki jezik|uzbečkom]] .  Jezik je pisan modifikovanom [[Ćirilica|ćirilicom]] u sovjetsko vrijeme i pisan je [[latinica|latiničnim pismom]] od 1996. godine.

Osim glavnog grada Nukusa, veliki gradovi su [[Xoʻjayli]], [[Taxiatosh]], [[Chimboy]], [[Qoʻngʻirot]] (''Kungrad'') i [[Moynaq]].

[[Natalitet|Gruba stopa nataliteta]] je 2,2%: oko 39.400 djece rođeno je u 2017. U istom periodu umrlo je skoro 8.400 ljudi. [[Mortalitet|Gruba stopa smrtnosti]] je 0,47%. Stopa prirodnog priraštaja je 31.000 ili 1,72%.

[[Srednja starost|Srednja dob]] je bila 27,7 godina u 2017, što je mlađe od ostatka Uzbekistana (srednja dob od 28,5 godina u cijeloj zemlji). Muškarci u prosjeku imaju 27,1 godinu, a žene 28,2 godine.

U nezavisnom Uzbekistanu opšti popisi stanovništva nikada nisu obavljeni, a trenutnu registraciju stanovništva vrši matična služba.

Podaci zvaničnih statističkih tijela o etničkom sastavu objavljuju se za cijelu zemlju. Na službenoj web stranici Odbora za međunacionalne odnose i prijateljske odnose sa inostranstvom pri Kabinetu ministara Republike Uzbekistan objavljene su sljedeće informacije o broju nacionalnih manjina u Karakalpakstanu (od 1. januara 2017.): &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://interkomitet.uz/o-komitete/nacionalnye-kulturnye-centry/|title=Национальные культурные центры — KMODS|language=ru-RU|access-date=2022-07-15}}&lt;/ref&gt;

* Kazahstanci - 292 395 osoba (~16,1%)
* Turkmeni - 96 264 osobe (~5,3%)
* Rusi - 10 470 osoba (~0,6%)
* Korejci - 6 526 osoba (~0,4%)
* Ukrajinci - 1 104 osobe (&lt;0,1%)

Promjena broja stanovnika i etničkog sastava stanovništva Karakalpakstana prema svesaveznim popisima 1926- 1989:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Nacionalnost
!&lt;small&gt;1926&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1939&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1959&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1970&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1979&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1989&lt;/small&gt;
!%
|-
|Ukupno
|304 539
|100,00%
|469 702
|100,00%
|510 101
|100,00%
|702 264
|100,00%
|905 500
|100,00%
|1 212 207
|100,00%
|-
|Uzbeci
|84 099
|27,62%
|116 054
|24,71%
|146 783
|28,78%
|212 597
|30,27%
|285 400
|31,52%
|397 826
|32,82%
|-
|Karakalpaci
|116 125
|38,13%
|158 615
|33,77%
|155 999
|30,58%
|217 505
|30,97%
|281 809
|31,12%
|389 146
|32,10%
|-
|Kazasi
|85 782
|28,17%
|129 677
|27,61%
|133 844
|26,24%
|186 038
|26,49%
|243 926
|26,94%
|318 739
|26,29%
|-
|Turkmeni
|9 686
|3,18%
|23 259
|4,95%
|29 225
|5,73%
|37 547
|5,35%
|48 655
|5,37%
|60 244
|4,97%
|-
|Rusi
|4 924
|1,62%
|24 969
|5,32%
|22 966
|4,50%
|25 165
|3,58%
|21 287
|2,35%
|19 846
|1,64%
|-
|Korejci
|
|
|7 347
|1,56%
|9 956
|1,95%
|8 958
|1,28%
|8 081
|0,89%
|9 174
|0,76%
|-
|Tatari
|884
|0,29%
|4 162
|0,89%
|6 177
|1,21%
|7 619
|1,08%
|7 617
|0,84%
|7 767
|0,64%
|-
|Ukrajinci
|621
|0,20%
|3 130
|0,67%
|2 201
|0,43%
|2 316
|0,33%
|2 005
|0,22%
|2 271
|0,19%
|-
|Baškiri
|29
|0,01%
|381
|0,08%
|571
|0,11%
|854
|0,12%
|920
|0,10%
|1 090
|0,09%
|-
|Kirgizi
|277
|0,09%
|181
|0,04%
|177
|0,03%
|400
|0,06%
|1 955
|0,22%
|867
|0,07%
|-
|Moldavci
|10
|0,00%
|16
|0,00%
|
|
|57
|0,01%
|343
|0,04%
|632
|0,05%
|-
|Bjelorusi
|30
|0,01%
|214
|0,05%
|328
|0,06%
|517
|0,07%
|852
|0,09%
|567
|0,05%
|-
|ostali
|2 072
|0,68%
|1 697
|0,36%
|1 874
|0,37%
|2 691
|0,38%
|2 650
|0,29%
|4 038
|0,33%
|}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_Kyzyl_Qala_Cotton_Picking.jpg|mini| Berba pamuka u blizini [[Kyzyl-Kala]], Karakalpakstan.]]
Ekonomija regiona nekada je u velikoj mjeri zavisila od [[Ribarstvo|ribarstva]] u Aralskom moru. Sada ga podržavaju [[pamuk]], [[Riža|pirinač]] i [[dinja]]. Karakalpakstan je poznat po svom voću, kao što su šljive, kruške, grožđe i kajsije, kao i razne vrste dinja. Velika [[Sovjetski Savez|sovjetska]] [[Hidroelektrana]] na Amu Darji je također važna.

Delta Amu Darje nekada je bila jako naseljena i hiljadama godina je podržavala ekstenzivnu poljoprivredu zasnovanu na [[Navodnjavanje|navodnjavanju]]. Pod Horezmom, ovo područje je steklo značajnu moć i prosperitet. Međutim, postepene [[Globalno zatopljenje|klimatske promene]] tokom vremena, ubrzane ljudskim isparavanjem [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] u kasnom 20. stoljeću, stvorile su pustu scenu u regionu. Drevne oaze rijeka, jezera, močvarne trske, šume, i farme suše se i truju vjetrom i ostacima [[Gnojivo|gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]] iz isušenog korita Aralskog mora. Ljetnje temperature su porasle za oko 10{{cvt|10|C-change|F-change}} a zimske temperature su se smanjile za oko 10{{cvt|10|C-change|F-change}} . Stopa [[Anemija|anemije]], [[Respiratorna bolest|respiratornih bolesti]] i drugih zdravstvenih problema dramatično je porasla. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pearce|first=Fred|url=https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|title=When the Rivers Run Dry: Water, the Defining Crisis of the Twenty-first Century|publisher=[[Beacon Press]]|year=2007|isbn=978-0-8070-8573-8|page=211|author-link=Fred Pearce|access-date=28 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045032/https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Administrativne podjele ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_districts_numbered2.png|desno|mini|350x350piksel| Okruzi Karakalpakstana prije 2017.]]
[[Datoteka:Karakalpakstan_map.png|desno|mini|250x250piksel| Najveći gradovi Karakalpakstana]]
Autonomna republika Karakalpakstan sastoji se od 16 [[Okruzi Uzbekistana|okruga]] (navedenih u nastavku) i jednog grada na nivou okruga: [[Nukus]]. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!
! Naziv okruga
! Glavni grad okruga
|-
| 1
| [[Amudaryo District|Okrug Amudaryo]]
| [[Mangʻit]]
|-
| 2
| [[Beruniy District|Okrug Beruniy]]
| [[Beruniy]]
|-
| 3
| [[Chimboy District|Okrug Chimboy]]
| [[Chimboy]]
|-
| 4
| [[Ellikqala District|Okrug Ellikqala]]
| [[Boʻston]]
|-
| 5
| [[Kegeyli District|Okrug Kegeyli]]
| [[Kegeyli]]
|-
| 6
| [[Moʻynoq District|Okrug Moʻynoq]]
| [[Moʻynoq]]
|-
| 7
| [[Nukus District|Okrug Nukus]]
| [[Oqmangʻit]]
|-
| 8
| [[Qanlikoʻl Distrikt|Okrug Qanlikoʻl]]
| [[Qanlikoʻl]]
|-
| 9
| [[Qoʻngʻirot Distrikt|Okrug Qoʻngʻirot]]
| [[Qoʻngʻirot]]
|-
| 10
| [[Qoraoʻzak okrug|Okrug Qoraoʻzak]]
| [[Qoraoʻzak]]
|-
| 11
| [[Shumanay District|Okrug Shumanay]]
| [[Shumanay]]
|-
| 12
| [[Taxtakoʻpir District|Okrug Taxtakoʻpir]]
| [[Taxtakoʻpir]]
|-
| 13
| [[Toʻrtkoʻl Distrikt|Okrug Toʻrtkoʻl]]
| [[Toʻrtkoʻl]]
|-
| 14
| [[Xoʻjayli Distrikt|Okrug Xoʻjayli]]
| [[Xoʻjayli]]
|-
| 15
| [[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]]
| [[Taxiatosh]]
|-
| 16
| [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]]
| [[Boʻzatov]]
|}
[[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]] je stvoren 2017. godine od dijela [[Xoʻjayli Distrikt|Okruga Xoʻjayli]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|title=New Takhiatash region formed in Karakalpakstan|date=14 August 2017|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623141048/https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|archive-date=23 June 2018}}&lt;/ref&gt; [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]] nastao je u septembru 2019. od dijelova [[Kegeyli District|okruga Kegeyli]] i [[Chimboy District|okruga Chimboy]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|title=About creation of Boʻzatov district of the Republic of Karakalpakstan|date=5 September 2019|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224130841/https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|archive-date=24 February 2021|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

Postoji 12 gradova ([[Nukus]], [[Mangʻit]], [[Beruniy]], [[Xalqobod, Karakalpakstan|Xalqobod]], [[Qoʻngʻirot]], [[Moʻynoq]], [[Taxiatosh]], [[Toʻrtkoʻl|To`rtkoʻl]], [[Xoʻjayli]], [[Chimboy]], [[Shumanay]], [[Boʻston]]) i 26 [[Naselje urbanog tipa|naselja urbanog tipa]] u Karakalpakstanu. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;class&quot;&gt;{{Cite web|url=https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|title=Classification system of territorial units of the Republic of Uzbekistan|date=July 2020|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz, ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220106231427/https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|archive-date=6 January 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

== Mediji ==

=== Radio ===
2009. godine, otvorena je prva radio stanica u Karakalpakstanu. Stanica se zove Nukus FM, koja emituje program na [[Radio frekvencija|radio frekvenciji]] 100.4 MHz, samo u [[Nukus|Nukusu]].

== Također pogledajte ==

* ''[[Delta Blues (dokumentarni film)|Delta Blues]]'' (dokumentarni film)
* [[Ljudska prava u Uzbekistanu]]
* [[Karakalpačka autonomna oblast]], kratkotrajni sovjetski entitet
* [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], autonomna republika Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike, a zatim Uzbekistanske SSR
* [[Mizdahkan]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}</text>
      <sha1>p8zbjkmt2wz479xtibnxwezr2yr0cyx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425487</id>
      <parentid>3425437</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T07:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26300" xml:space="preserve">
'''Karakalpakstan''', zvanično '''Republika Karakalpakstan''', je [[autonomna republika]] u sastavu [[Uzbekistan|Uzbekistana]]. Zauzima cijeli sjeverozapadni dio Uzbekistana. Glavni grad je [[Nukus]] (''{{Jezik|kaa|Nókis}}'' / {{Jezik|kaa|Нөкис}}). Republika Karakalpakstan ima površinu od 166 590 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;, i oko dva miliona stanovnika. Njegova teritorija pokriva klasičnu zemlju [[Khwarezm]], koja je u klasičnoj [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] bila poznata kao Kāt ({{Jezik|fa|کات}}).

== Historija ==
[[Datoteka:Kyzyl-Kala_under_restoration_(cropped).jpg|lijevo|mini| Drevna tvrđava [[Kyzyl-Kala]] (1. – 4. stoljeće nove ere), u restauraciji (2018).]]
Od otprilike 500. godine prije nove ere do 500. godine nove ere, regija današnjeg Karakalpakstana bila je uspješna poljoprivredna oblast podržana ekstenzivnim navodnjavanjem. &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bio je to strateški važan i žestoko osporen teritorij, kao što se vidi po više od 50 [[Khorezmske tvrđave|horezmskih tvrđava]] koje su ovdje izgrađene. [[Karakalpaci|Narod Karakalpaka]], koji su nekada bili nomadski stočari i ribari, prvo su zabilježili stranci u 16. stoljeću. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot; /&gt; Karakalpakstan je ustupio [[Ruska imperija|Ruskom Carstvu]] od strane [[Khanat of Khiva|Kanata Hiva]] 1873. &lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{Cite book|last=Richardson|first=David|title=Qaraqalpaqs of the Aral Delta|last2=Richardson|first2=Sue|publisher=Prestel Verlag|year=2012|isbn=978-3-7913-4738-7|page=68}}&lt;/ref&gt; Pod [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] vlašću, bila je autonomna oblast unutar [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] prije nego što je postala dio [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistana]] 1936. kao [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka ASSR]]. &lt;ref name=&quot;Europa&quot;&gt;{{Cite book|last=Europa Publications Limited|url=https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|title=Eastern Europe, Russia and Central Asia|publisher=Taylor &amp; Francis|year=2002|isbn=1-85743-137-5|page=536|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045037/https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region je vjerovatno bio najprosperitetniji 1960-ih i 1970-ih, kada je prošireno navodnjavanje iz [[Amu Darya|Amu Darje]]. Međutim, odvodnjavanje [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] učinilo je Karakalpakstan jednim od najsiromašnijih regiona Uzbekistana. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region pati od velike suše, dijelom zbog vremenskih prilika, ali i zbog toga što se rijeke Amu Darja i [[Syr Darya|Sir Darja]] eksploitiraju uglavnom u istočnom dijelu zemlje. Neuspjesi su lišili oko 48 000 ljudi njihovog glavnog izvora prihoda, a nestašica vode za piće izazvala je porast zaraznih bolesti. &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Karakalpakstan je sada uglavnom pustinja i nalazi se u zapadnom Uzbekistanu blizu Aralskog mora, u najnižem dijelu sliva Amu Darje. &lt;ref name=&quot;Batalden&quot;&gt;{{Cite book|last=Batalden|first=Stephen K.|url=https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|title=The newly independent states of Eurasia: handbook of former Soviet republics|last2=Batalden, Sandra L.|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=0-89774-940-5|page=187|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045035/https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFThomasKiser,_Stephen_D.Casebeer,_William_D.2005&quot;&gt;Thomas, Troy S.; Kiser, Stephen D.; Casebeer, William D. (2005). [https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan ''Warlords rising: confronting violent non-state actors'']. Lexington Books. pp.&amp;nbsp;30, 147–148. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/0-7391-1190-6|&lt;bdi&gt;0-7391-1190-6&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Merkel&quot;&gt;{{Cite book|last=Merkel|first=Broder|url=https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|title=The New Uranium Mining Boom: Challenge and Lessons Learned|last2=Schipek, Mandy|publisher=Springer|year=2011|isbn=978-3642221217|page=128|access-date=2012-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ima površinu od 164 900 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i okružen je pustinjom. [[Pustinja Kyzylkum|Pustinja Kyzyl Kum]] se nalazi na istoku, a [[pustinja Karakum]] na jugu. Stjenoviti plato se proteže zapadno do [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]]. &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFBolton2009&quot;&gt;Bolton, Roy (2009). [https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan ''Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus'']. Sphinx Fine Art. p.&amp;nbsp;54. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-907200-00-7|&lt;bdi&gt;978-1-907200-00-7&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Republika Karakalpakstan je formalno suverena i, zajedno sa Uzbekistanom, dijeli [[Veto|pravo veta]] na odluke koje se odnose na nju. Prema [[Ustav Uzbekistana|ustavu]], odnosi između Karakalpakstana i Uzbekistana &quot;regulisani su ugovorima i sporazumima&quot;, a svi sporovi se &quot;rješavaju pomirenjem&quot;. Njeno pravo na otcjepljenje ograničeno je pravom veta uzbekistanskog zakonodavnog tijela na bilo koju odluku o otcjepljenju. &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFRoeder2007&quot;&gt;Roeder, Philip G. (2007). [https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan ''Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism'']. [[Princeton University Press]]. pp.&amp;nbsp;55, 67. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-0-691-13467-3|&lt;bdi&gt;978-0-691-13467-3&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Član 74, Poglavlje XVII, [[Ustav Uzbekistana|Ustava Uzbekistana]], predviđa da: &quot;Republika Karakalpakstan ima pravo da se otcijepi od Republike Uzbekistan na osnovu nacionalnog [[Referendum|referenduma]] održanog od strane naroda Karakalpakstana.&quot;

U julu 2022. godine, u regionu su izbili [[Karakalpački protesti 2022|veliki protesti]] zbog predložene ustavne promjene kojom bi se Karakalpakstanu oduzela autonomija. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|title=Uzbekistan's new constitution: More for Mirziyoyev, less for Karakalpakstan|website=eurasianet.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702173630/https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|archive-date=2 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kommersant.ru/doc/5445408|title=Жители Узбекистана вышли на митинги после конституционной реформы|date=2022-07-01|website=www.kommersant.ru|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701193427/https://www.kommersant.ru/doc/5445408|archive-date=1 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; Predložena promjena je kasnije ukinuta kao odgovor na demonstracije. &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Uzbekistan scraps plans to curb Karakalpak autonomy after protest|url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/|access-date=2 July 2022|work=Reuters|date=2 July 2022|language=en|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702083400/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Broj stanovnika se procjenjuje na 1 948 488 (2022.), a 51% živi u ruralnim područjima. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://qalampir.uz/uz/n/55253|title=O'zbekistonda eng ko'p aholi qaysi viloyatda yashaydi?|website=Qalampir.uz|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014814/https://qalampir.uz/uz/news/uzbekistonda-eng-kup-a%D2%B3oli-k-aysi-viloyatda-yashaydi-55253|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=2022-02-10}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;qrstat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.qrstat.uz/files/371/Demografiya/3138/Aymaqlar-boyinsha-qala-ham-awillardai-turaqli-xaliq-sani.pdf|title=Urban and rural population by district|publisher=Karakalpakstan Republic department of statistics|language=kaa|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014815/https://www.qrstat.uz/uz/?option=com_dropfiles&amp;format=&amp;task=frontfile.download&amp;catid=371&amp;id=3138&amp;Itemid=1000000000000|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=9 February 2022}}&lt;/ref&gt; U 2007. godini procijenjeno je da je oko 400.000 stanovnika [[Karakalpaci|karakalpačke]] etničke grupe, 400.000 [[Uzbekistanci|Uzbeka]] i 300.000 [[Kazasi|Kazaha]]. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFMayhew2007&quot;&gt;Mayhew, Bradley (2007). [https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan ''Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan'']. [[Usamljena planeta|Lonely Planet]]. p.&amp;nbsp;258. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-74104-614-4|&lt;bdi&gt;978-1-74104-614-4&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; [[Karakalpački jezik]] se smatra bližim [[kazaški jezik|kazahskom]] nego [[Uzbečki jezik|uzbečkom]] .  Jezik je pisan modifikovanom [[Ćirilica|ćirilicom]] u sovjetsko vrijeme i pisan je [[latinica|latiničnim pismom]] od 1996. godine.

Osim glavnog grada Nukusa, veliki gradovi su [[Xoʻjayli]], [[Taxiatosh]], [[Chimboy]], [[Qoʻngʻirot]] (''Kungrad'') i [[Moynaq]].

[[Natalitet|Gruba stopa nataliteta]] je 2,2%: oko 39.400 djece rođeno je u 2017. U istom periodu umrlo je skoro 8.400 ljudi. [[Mortalitet|Gruba stopa smrtnosti]] je 0,47%. Stopa prirodnog priraštaja je 31.000 ili 1,72%.

[[Srednja starost|Srednja dob]] je bila 27,7 godina u 2017, što je mlađe od ostatka Uzbekistana (srednja dob od 28,5 godina u cijeloj zemlji). Muškarci u prosjeku imaju 27,1 godinu, a žene 28,2 godine.

U nezavisnom Uzbekistanu opšti popisi stanovništva nikada nisu obavljeni, a trenutnu registraciju stanovništva vrši matična služba.

Podaci zvaničnih statističkih tijela o etničkom sastavu objavljuju se za cijelu zemlju. Na službenoj web stranici Odbora za međunacionalne odnose i prijateljske odnose sa inostranstvom pri Kabinetu ministara Republike Uzbekistan objavljene su sljedeće informacije o broju nacionalnih manjina u Karakalpakstanu (od 1. januara 2017.): &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://interkomitet.uz/o-komitete/nacionalnye-kulturnye-centry/|title=Национальные культурные центры — KMODS|language=ru-RU|access-date=2022-07-15}}&lt;/ref&gt;

* Kazahstanci - 292 395 osoba (~16,1%)
* Turkmeni - 96 264 osobe (~5,3%)
* Rusi - 10 470 osoba (~0,6%)
* Korejci - 6 526 osoba (~0,4%)
* Ukrajinci - 1 104 osobe (&lt;0,1%)

Promjena broja stanovnika i etničkog sastava stanovništva Karakalpakstana prema svesaveznim popisima 1926 - 1989:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Nacionalnost
!&lt;small&gt;1926&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1939&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1959&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1970&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1979&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1989&lt;/small&gt;
!%
|-
|Ukupno
|304 539
|100,00%
|469 702
|100,00%
|510 101
|100,00%
|702 264
|100,00%
|905 500
|100,00%
|1 212 207
|100,00%
|-
|Uzbeci
|84 099
|27,62%
|116 054
|24,71%
|146 783
|28,78%
|212 597
|30,27%
|285 400
|31,52%
|397 826
|32,82%
|-
|Karakalpaci
|116 125
|38,13%
|158 615
|33,77%
|155 999
|30,58%
|217 505
|30,97%
|281 809
|31,12%
|389 146
|32,10%
|-
|Kazasi
|85 782
|28,17%
|129 677
|27,61%
|133 844
|26,24%
|186 038
|26,49%
|243 926
|26,94%
|318 739
|26,29%
|-
|Turkmeni
|9 686
|3,18%
|23 259
|4,95%
|29 225
|5,73%
|37 547
|5,35%
|48 655
|5,37%
|60 244
|4,97%
|-
|Rusi
|4 924
|1,62%
|24 969
|5,32%
|22 966
|4,50%
|25 165
|3,58%
|21 287
|2,35%
|19 846
|1,64%
|-
|Korejci
|
|
|7 347
|1,56%
|9 956
|1,95%
|8 958
|1,28%
|8 081
|0,89%
|9 174
|0,76%
|-
|Tatari
|884
|0,29%
|4 162
|0,89%
|6 177
|1,21%
|7 619
|1,08%
|7 617
|0,84%
|7 767
|0,64%
|-
|Ukrajinci
|621
|0,20%
|3 130
|0,67%
|2 201
|0,43%
|2 316
|0,33%
|2 005
|0,22%
|2 271
|0,19%
|-
|Baškiri
|29
|0,01%
|381
|0,08%
|571
|0,11%
|854
|0,12%
|920
|0,10%
|1 090
|0,09%
|-
|Kirgizi
|277
|0,09%
|181
|0,04%
|177
|0,03%
|400
|0,06%
|1 955
|0,22%
|867
|0,07%
|-
|Moldavci
|10
|0,00%
|16
|0,00%
|
|
|57
|0,01%
|343
|0,04%
|632
|0,05%
|-
|Bjelorusi
|30
|0,01%
|214
|0,05%
|328
|0,06%
|517
|0,07%
|852
|0,09%
|567
|0,05%
|-
|ostali
|2 072
|0,68%
|1 697
|0,36%
|1 874
|0,37%
|2 691
|0,38%
|2 650
|0,29%
|4 038
|0,33%
|}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_Kyzyl_Qala_Cotton_Picking.jpg|mini| Berba pamuka u blizini [[Kyzyl-Kala]], Karakalpakstan.]]
Ekonomija regiona nekada je u velikoj mjeri zavisila od [[Ribarstvo|ribarstva]] u Aralskom moru. Sada ga podržavaju [[pamuk]], [[Riža|pirinač]] i [[dinja]]. Karakalpakstan je poznat po svom voću, kao što su šljive, kruške, grožđe i kajsije, kao i razne vrste dinja. Velika [[Sovjetski Savez|sovjetska]] [[Hidroelektrana]] na Amu Darji je također važna.

Delta Amu Darje nekada je bila jako naseljena i hiljadama godina je podržavala ekstenzivnu poljoprivredu zasnovanu na [[Navodnjavanje|navodnjavanju]]. Pod Horezmom, ovo područje je steklo značajnu moć i prosperitet. Međutim, postepene [[Globalno zatopljenje|klimatske promene]] tokom vremena, ubrzane ljudskim isparavanjem [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] u kasnom 20. stoljeću, stvorile su pustu scenu u regionu. Drevne oaze rijeka, jezera, močvarne trske, šume, i farme suše se i truju vjetrom i ostacima [[Gnojivo|gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]] iz isušenog korita Aralskog mora. Ljetnje temperature su porasle za oko 10{{cvt|10|C-change|F-change}} a zimske temperature su se smanjile za oko 10{{cvt|10|C-change|F-change}}. Stopa [[Anemija|anemije]], [[Respiratorna bolest|respiratornih bolesti]] i drugih zdravstvenih problema dramatično je porasla. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pearce|first=Fred|url=https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|title=When the Rivers Run Dry: Water, the Defining Crisis of the Twenty-first Century|publisher=[[Beacon Press]]|year=2007|isbn=978-0-8070-8573-8|page=211|author-link=Fred Pearce|access-date=28 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045032/https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Administrativne podjele ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_districts_numbered2.png|desno|mini|350x350piksel| Okruzi Karakalpakstana prije 2017.]]
[[Datoteka:Karakalpakstan_map.png|desno|mini|250x250piksel| Najveći gradovi Karakalpakstana]]
Autonomna republika Karakalpakstan sastoji se od 16 [[Okruzi Uzbekistana|okruga]] (navedenih u nastavku) i jednog grada na nivou okruga: [[Nukus]]. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!
! Naziv okruga
! Glavni grad okruga
|-
| 1
| [[Amudaryo District|Okrug Amudaryo]]
| [[Mangʻit]]
|-
| 2
| [[Beruniy District|Okrug Beruniy]]
| [[Beruniy]]
|-
| 3
| [[Chimboy District|Okrug Chimboy]]
| [[Chimboy]]
|-
| 4
| [[Ellikqala District|Okrug Ellikqala]]
| [[Boʻston]]
|-
| 5
| [[Kegeyli District|Okrug Kegeyli]]
| [[Kegeyli]]
|-
| 6
| [[Moʻynoq District|Okrug Moʻynoq]]
| [[Moʻynoq]]
|-
| 7
| [[Nukus District|Okrug Nukus]]
| [[Oqmangʻit]]
|-
| 8
| [[Qanlikoʻl Distrikt|Okrug Qanlikoʻl]]
| [[Qanlikoʻl]]
|-
| 9
| [[Qoʻngʻirot Distrikt|Okrug Qoʻngʻirot]]
| [[Qoʻngʻirot]]
|-
| 10
| [[Qoraoʻzak okrug|Okrug Qoraoʻzak]]
| [[Qoraoʻzak]]
|-
| 11
| [[Shumanay District|Okrug Shumanay]]
| [[Shumanay]]
|-
| 12
| [[Taxtakoʻpir District|Okrug Taxtakoʻpir]]
| [[Taxtakoʻpir]]
|-
| 13
| [[Toʻrtkoʻl Distrikt|Okrug Toʻrtkoʻl]]
| [[Toʻrtkoʻl]]
|-
| 14
| [[Xoʻjayli Distrikt|Okrug Xoʻjayli]]
| [[Xoʻjayli]]
|-
| 15
| [[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]]
| [[Taxiatosh]]
|-
| 16
| [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]]
| [[Boʻzatov]]
|}
[[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]] je stvoren 2017. godine od dijela [[Xoʻjayli Distrikt|Okruga Xoʻjayli]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|title=New Takhiatash region formed in Karakalpakstan|date=14 August 2017|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623141048/https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|archive-date=23 June 2018}}&lt;/ref&gt; [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]] nastao je u septembru 2019. od dijelova [[Kegeyli District|okruga Kegeyli]] i [[Chimboy District|okruga Chimboy]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|title=About creation of Boʻzatov district of the Republic of Karakalpakstan|date=5 September 2019|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224130841/https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|archive-date=24 February 2021|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

Postoji 12 gradova ([[Nukus]], [[Mangʻit]], [[Beruniy]], [[Xalqobod, Karakalpakstan|Xalqobod]], [[Qoʻngʻirot]], [[Moʻynoq]], [[Taxiatosh]], [[Toʻrtkoʻl|To`rtkoʻl]], [[Xoʻjayli]], [[Chimboy]], [[Shumanay]], [[Boʻston]]) i 26 [[Naselje urbanog tipa|naselja urbanog tipa]] u Karakalpakstanu. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;class&quot;&gt;{{Cite web|url=https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|title=Classification system of territorial units of the Republic of Uzbekistan|date=July 2020|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz, ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220106231427/https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|archive-date=6 January 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

== Mediji ==

=== Radio ===
2009. godine, otvorena je prva radio stanica u Karakalpakstanu. Stanica se zove Nukus FM, koja emituje program na [[Radio frekvencija|radio frekvenciji]] 100.4 MHz, samo u [[Nukus|Nukusu]].

== Također pogledajte ==

* ''[[Delta Blues (dokumentarni film)|Delta Blues]]'' (dokumentarni film)
* [[Ljudska prava u Uzbekistanu]]
* [[Karakalpačka autonomna oblast]], kratkotrajni sovjetski entitet
* [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], autonomna republika Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike, a zatim Uzbekistanske SSR
* [[Mizdahkan]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}</text>
      <sha1>decthzo7o5h2sggo6pwb3zi05m51o1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425488</id>
      <parentid>3425487</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T07:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26252" xml:space="preserve">
'''Karakalpakstan''', zvanično '''Republika Karakalpakstan''', je [[autonomna republika]] u sastavu [[Uzbekistan|Uzbekistana]]. Zauzima cijeli sjeverozapadni dio Uzbekistana. Glavni grad je [[Nukus]] (''{{Jezik|kaa|Nókis}}'' / {{Jezik|kaa|Нөкис}}). Republika Karakalpakstan ima površinu od 166 590 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;, i oko dva miliona stanovnika. Njegova teritorija pokriva klasičnu zemlju [[Khwarezm]], koja je u klasičnoj [[Perzijska književnost|perzijskoj književnosti]] bila poznata kao Kāt ({{Jezik|fa|کات}}).

== Historija ==
[[Datoteka:Kyzyl-Kala_under_restoration_(cropped).jpg|lijevo|mini| Drevna tvrđava [[Kyzyl-Kala]] (1. – 4. stoljeće nove ere), u restauraciji (2018).]]
Od otprilike 500. godine prije nove ere do 500. godine nove ere, regija današnjeg Karakalpakstana bila je uspješna poljoprivredna oblast podržana ekstenzivnim navodnjavanjem. &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Bio je to strateški važan i žestoko osporen teritorij, kao što se vidi po više od 50 [[Khorezmske tvrđave|horezmskih tvrđava]] koje su ovdje izgrađene. [[Karakalpaci|Narod Karakalpaka]], koji su nekada bili nomadski stočari i ribari, prvo su zabilježili stranci u 16. stoljeću. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot; /&gt; Karakalpakstan je ustupio [[Ruska imperija|Ruskom Carstvu]] od strane [[Khanat of Khiva|Kanata Hiva]] 1873. &lt;ref name=&quot;Richardson&quot;&gt;{{Cite book|last=Richardson|first=David|title=Qaraqalpaqs of the Aral Delta|last2=Richardson|first2=Sue|publisher=Prestel Verlag|year=2012|isbn=978-3-7913-4738-7|page=68}}&lt;/ref&gt; Pod [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] vlašću, bila je autonomna oblast unutar [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] prije nego što je postala dio [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistana]] 1936. kao [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka ASSR]]. &lt;ref name=&quot;Europa&quot;&gt;{{Cite book|last=Europa Publications Limited|url=https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|title=Eastern Europe, Russia and Central Asia|publisher=Taylor &amp; Francis|year=2002|isbn=1-85743-137-5|page=536|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045037/https://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region je vjerovatno bio najprosperitetniji 1960-ih i 1970-ih, kada je prošireno navodnjavanje iz [[Amu Darya|Amu Darje]]. Međutim, odvodnjavanje [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] učinilo je Karakalpakstan jednim od najsiromašnijih regiona Uzbekistana. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Region pati od velike suše, dijelom zbog vremenskih prilika, ali i zbog toga što se rijeke Amu Darja i [[Syr Darya|Sir Darja]] eksploitiraju uglavnom u istočnom dijelu zemlje. Neuspjesi su lišili oko 48 000 ljudi njihovog glavnog izvora prihoda, a nestašica vode za piće izazvala je porast zaraznih bolesti. &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Karakalpakstan je sada uglavnom pustinja i nalazi se u zapadnom Uzbekistanu blizu Aralskog mora, u najnižem dijelu sliva Amu Darje. &lt;ref name=&quot;Batalden&quot;&gt;{{Cite book|last=Batalden|first=Stephen K.|url=https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|title=The newly independent states of Eurasia: handbook of former Soviet republics|last2=Batalden, Sandra L.|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1997|isbn=0-89774-940-5|page=187|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045035/https://books.google.com/books?id=WFjPAxhBEaEC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;{{Cite book|last=Thomas|first=Troy S.|url=https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|title=Warlords rising: confronting violent non-state actors|last2=Kiser, Stephen D.|last3=Casebeer, William D.|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=0-7391-1190-6|pages=30, 147–148|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFThomasKiser,_Stephen_D.Casebeer,_William_D.2005&quot;&gt;Thomas, Troy S.; Kiser, Stephen D.; Casebeer, William D. (2005). [https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan ''Warlords rising: confronting violent non-state actors'']. Lexington Books. pp.&amp;nbsp;30, 147–148. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/0-7391-1190-6|&lt;bdi&gt;0-7391-1190-6&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=sgkIZDGtD1IC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;Merkel&quot;&gt;{{Cite book|last=Merkel|first=Broder|url=https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|title=The New Uranium Mining Boom: Challenge and Lessons Learned|last2=Schipek, Mandy|publisher=Springer|year=2011|isbn=978-3642221217|page=128|access-date=2012-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045033/https://books.google.com/books?id=ZrmhBB9jY00C&amp;q=karakalpakstan&amp;pg=PA127|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ima površinu od 164 900 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i okružen je pustinjom. [[Pustinja Kyzylkum|Pustinja Kyzyl Kum]] se nalazi na istoku, a [[pustinja Karakum]] na jugu. Stjenoviti plato se proteže zapadno do [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora]]. &lt;ref name=&quot;Bolton&quot;&gt;{{Cite book|last=Bolton|first=Roy|url=https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|title=Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus|publisher=Sphinx Fine Art|year=2009|isbn=978-1-907200-00-7|page=54|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFBolton2009&quot;&gt;Bolton, Roy (2009). [https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan ''Russian Orientalism: Central Asia and the Caucasus'']. Sphinx Fine Art. p.&amp;nbsp;54. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-907200-00-7|&lt;bdi&gt;978-1-907200-00-7&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=ppFqRnZXNWsC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Republika Karakalpakstan je formalno suverena i, zajedno sa Uzbekistanom, dijeli [[Veto|pravo veta]] na odluke koje se odnose na nju. Prema [[Ustav Uzbekistana|ustavu]], odnosi između Karakalpakstana i Uzbekistana &quot;regulisani su ugovorima i sporazumima&quot;, a svi sporovi se &quot;rješavaju pomirenjem&quot;. Njeno pravo na otcjepljenje ograničeno je pravom veta uzbekistanskog zakonodavnog tijela na bilo koju odluku o otcjepljenju. &lt;ref name=&quot;Roeder&quot;&gt;{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|title=Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism|publisher=[[Princeton University Press]]|year=2007|isbn=978-0-691-13467-3|pages=55, 67|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFRoeder2007&quot;&gt;Roeder, Philip G. (2007). [https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan ''Where nation-states come from: institutional change in the age of nationalism'']. [[Princeton University Press]]. pp.&amp;nbsp;55, 67. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-0-691-13467-3|&lt;bdi&gt;978-0-691-13467-3&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045034/https://books.google.com/books?id=XAItI5C_JPUC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Član 74, Poglavlje XVII, [[Ustav Uzbekistana|Ustava Uzbekistana]], predviđa da: &quot;Republika Karakalpakstan ima pravo da se otcijepi od Republike Uzbekistan na osnovu nacionalnog [[Referendum|referenduma]] održanog od strane naroda Karakalpakstana.&quot;

U julu 2022. godine, u regionu su izbili [[Karakalpački protesti 2022|veliki protesti]] zbog predložene ustavne promjene kojom bi se Karakalpakstanu oduzela autonomija. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|title=Uzbekistan's new constitution: More for Mirziyoyev, less for Karakalpakstan|website=eurasianet.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702173630/https://eurasianet.org/uzbekistans-new-constitution-more-for-mirziyoyev-less-for-karakalpakstan|archive-date=2 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kommersant.ru/doc/5445408|title=Жители Узбекистана вышли на митинги после конституционной реформы|date=2022-07-01|website=www.kommersant.ru|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701193427/https://www.kommersant.ru/doc/5445408|archive-date=1 July 2022|url-status=live|access-date=2022-07-01}}&lt;/ref&gt; Predložena promjena je kasnije ukinuta kao odgovor na demonstracije. &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Uzbekistan scraps plans to curb Karakalpak autonomy after protest|url=https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/|access-date=2 July 2022|work=Reuters|date=2 July 2022|language=en|archive-date=2 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220702083400/https://www.reuters.com/world/asia-pacific/protests-break-out-uzbek-autonomous-region-over-constitution-reform-plan-2022-07-02/}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Broj stanovnika se procjenjuje na 1 948 488 (2022.), a 51% živi u ruralnim područjima. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://qalampir.uz/uz/n/55253|title=O'zbekistonda eng ko'p aholi qaysi viloyatda yashaydi?|website=Qalampir.uz|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014814/https://qalampir.uz/uz/news/uzbekistonda-eng-kup-a%D2%B3oli-k-aysi-viloyatda-yashaydi-55253|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=2022-02-10}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;qrstat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.qrstat.uz/files/371/Demografiya/3138/Aymaqlar-boyinsha-qala-ham-awillardai-turaqli-xaliq-sani.pdf|title=Urban and rural population by district|publisher=Karakalpakstan Republic department of statistics|language=kaa|archive-url=https://web.archive.org/web/20220705014815/https://www.qrstat.uz/uz/?option=com_dropfiles&amp;format=&amp;task=frontfile.download&amp;catid=371&amp;id=3138&amp;Itemid=1000000000000|archive-date=5 July 2022|url-status=live|access-date=9 February 2022}}&lt;/ref&gt; U 2007. godini procijenjeno je da je oko 400.000 stanovnika [[Karakalpaci|karakalpačke]] etničke grupe, 400.000 [[Uzbekistanci|Uzbeka]] i 300.000 [[Kazasi|Kazaha]]. &lt;ref name=&quot;Mayhew&quot;&gt;{{Cite book|last=Mayhew|first=Bradley|url=https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|title=Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan|publisher=[[Lonely Planet]]|year=2007|isbn=978-1-74104-614-4|page=258|access-date=2012-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFMayhew2007&quot;&gt;Mayhew, Bradley (2007). [https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan ''Central Asia: Kazakhstan, Tajikistan, Uzbekistan, Kyrgyzstan, Turkmenistan'']. [[Usamljena planeta|Lonely Planet]]. p.&amp;nbsp;258. [[International Standard Book Number|ISBN]]&amp;nbsp;[[Posebno:BookSources/978-1-74104-614-4|&lt;bdi&gt;978-1-74104-614-4&lt;/bdi&gt;]]. [https://web.archive.org/web/20210416045039/https://books.google.com/books?id=DwX-UTmC1GwC&amp;q=karakalpakstan Archived] from the original on 16 April 2021&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;3 March&lt;/span&gt; 2012&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; [[Karakalpački jezik]] se smatra bližim [[kazaški jezik|kazahskom]] nego [[Uzbečki jezik|uzbečkom]] .  Jezik je pisan modifikovanom [[Ćirilica|ćirilicom]] u sovjetsko vrijeme i pisan je [[latinica|latiničnim pismom]] od 1996. godine.

Osim glavnog grada Nukusa, veliki gradovi su [[Xoʻjayli]], [[Taxiatosh]], [[Chimboy]], [[Qoʻngʻirot]] (''Kungrad'') i [[Moynaq]].

[[Natalitet|Gruba stopa nataliteta]] je 2,2%: oko 39.400 djece rođeno je u 2017. U istom periodu umrlo je skoro 8.400 ljudi. [[Mortalitet|Gruba stopa smrtnosti]] je 0,47%. Stopa prirodnog priraštaja je 31.000 ili 1,72%.

[[Srednja starost|Srednja dob]] je bila 27,7 godina u 2017, što je mlađe od ostatka Uzbekistana (srednja dob od 28,5 godina u cijeloj zemlji). Muškarci u prosjeku imaju 27,1 godinu, a žene 28,2 godine.

U nezavisnom Uzbekistanu opšti popisi stanovništva nikada nisu obavljeni, a trenutnu registraciju stanovništva vrši matična služba.

Podaci zvaničnih statističkih tijela o etničkom sastavu objavljuju se za cijelu zemlju. Na službenoj web stranici Odbora za međunacionalne odnose i prijateljske odnose sa inostranstvom pri Kabinetu ministara Republike Uzbekistan objavljene su sljedeće informacije o broju nacionalnih manjina u Karakalpakstanu (od 1. januara 2017.): &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://interkomitet.uz/o-komitete/nacionalnye-kulturnye-centry/|title=Национальные культурные центры — KMODS|language=ru-RU|access-date=2022-07-15}}&lt;/ref&gt;

* Kazahstanci - 292 395 osoba (~16,1%)
* Turkmeni - 96 264 osobe (~5,3%)
* Rusi - 10 470 osoba (~0,6%)
* Korejci - 6 526 osoba (~0,4%)
* Ukrajinci - 1 104 osobe (&lt;0,1%)

Promjena broja stanovnika i etničkog sastava stanovništva Karakalpakstana prema svesaveznim popisima 1926 - 1989:
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Nacionalnost
!&lt;small&gt;1926&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1939&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1959&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1970&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1979&lt;/small&gt;
!%
!&lt;small&gt;1989&lt;/small&gt;
!%
|-
|Ukupno
|304 539
|100,00%
|469 702
|100,00%
|510 101
|100,00%
|702 264
|100,00%
|905 500
|100,00%
|1 212 207
|100,00%
|-
|Uzbeci
|84 099
|27,62%
|116 054
|24,71%
|146 783
|28,78%
|212 597
|30,27%
|285 400
|31,52%
|397 826
|32,82%
|-
|Karakalpaci
|116 125
|38,13%
|158 615
|33,77%
|155 999
|30,58%
|217 505
|30,97%
|281 809
|31,12%
|389 146
|32,10%
|-
|Kazasi
|85 782
|28,17%
|129 677
|27,61%
|133 844
|26,24%
|186 038
|26,49%
|243 926
|26,94%
|318 739
|26,29%
|-
|Turkmeni
|9 686
|3,18%
|23 259
|4,95%
|29 225
|5,73%
|37 547
|5,35%
|48 655
|5,37%
|60 244
|4,97%
|-
|Rusi
|4 924
|1,62%
|24 969
|5,32%
|22 966
|4,50%
|25 165
|3,58%
|21 287
|2,35%
|19 846
|1,64%
|-
|Korejci
|
|
|7 347
|1,56%
|9 956
|1,95%
|8 958
|1,28%
|8 081
|0,89%
|9 174
|0,76%
|-
|Tatari
|884
|0,29%
|4 162
|0,89%
|6 177
|1,21%
|7 619
|1,08%
|7 617
|0,84%
|7 767
|0,64%
|-
|Ukrajinci
|621
|0,20%
|3 130
|0,67%
|2 201
|0,43%
|2 316
|0,33%
|2 005
|0,22%
|2 271
|0,19%
|-
|Baškiri
|29
|0,01%
|381
|0,08%
|571
|0,11%
|854
|0,12%
|920
|0,10%
|1 090
|0,09%
|-
|Kirgizi
|277
|0,09%
|181
|0,04%
|177
|0,03%
|400
|0,06%
|1 955
|0,22%
|867
|0,07%
|-
|Moldavci
|10
|0,00%
|16
|0,00%
|
|
|57
|0,01%
|343
|0,04%
|632
|0,05%
|-
|Bjelorusi
|30
|0,01%
|214
|0,05%
|328
|0,06%
|517
|0,07%
|852
|0,09%
|567
|0,05%
|-
|ostali
|2 072
|0,68%
|1 697
|0,36%
|1 874
|0,37%
|2 691
|0,38%
|2 650
|0,29%
|4 038
|0,33%
|}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_Kyzyl_Qala_Cotton_Picking.jpg|mini| Berba pamuka u blizini [[Kyzyl-Kala]], Karakalpakstan.]]
Ekonomija regiona nekada je u velikoj mjeri zavisila od [[Ribarstvo|ribarstva]] u Aralskom moru. Sada ga podržavaju [[pamuk]], [[Riža|pirinač]] i [[dinja]]. Karakalpakstan je poznat po svom voću, kao što su šljive, kruške, grožđe i kajsije, kao i razne vrste dinja. Velika [[Sovjetski Savez|sovjetska]] [[Hidroelektrana]] na Amu Darji je također važna.

Delta Amu Darje nekada je bila jako naseljena i hiljadama godina je podržavala ekstenzivnu poljoprivredu zasnovanu na [[Navodnjavanje|navodnjavanju]]. Pod Horezmom, ovo područje je steklo značajnu moć i prosperitet. Međutim, postepene [[Globalno zatopljenje|klimatske promene]] tokom vremena, ubrzane ljudskim isparavanjem [[Aralsko jezero|Aralskog mora]] u kasnom 20. stoljeću, stvorile su pustu scenu u regionu. Drevne oaze rijeka, jezera, močvarne trske, šume, i farme suše se i truju vjetrom i ostacima [[Gnojivo|gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]] iz isušenog korita Aralskog mora. Ljetnje temperature su porasle za oko 10 °C a zimske temperature su se smanjile za oko 10 °C. Stopa [[Anemija|anemije]], [[Respiratorna bolest|respiratornih bolesti]] i drugih zdravstvenih problema dramatično je porasla. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pearce|first=Fred|url=https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|title=When the Rivers Run Dry: Water, the Defining Crisis of the Twenty-first Century|publisher=[[Beacon Press]]|year=2007|isbn=978-0-8070-8573-8|page=211|author-link=Fred Pearce|access-date=28 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416045032/https://books.google.com/books?id=C0_q-90H1aAC&amp;q=karakalpakstan|archive-date=16 April 2021|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Administrativne podjele ==
[[Datoteka:Karakalpakstan_districts_numbered2.png|desno|mini|350x350piksel| Okruzi Karakalpakstana prije 2017.]]
[[Datoteka:Karakalpakstan_map.png|desno|mini|250x250piksel| Najveći gradovi Karakalpakstana]]
Autonomna republika Karakalpakstan sastoji se od 16 [[Okruzi Uzbekistana|okruga]] (navedenih u nastavku) i jednog grada na nivou okruga: [[Nukus]]. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!
! Naziv okruga
! Glavni grad okruga
|-
| 1
| [[Amudaryo District|Okrug Amudaryo]]
| [[Mangʻit]]
|-
| 2
| [[Beruniy District|Okrug Beruniy]]
| [[Beruniy]]
|-
| 3
| [[Chimboy District|Okrug Chimboy]]
| [[Chimboy]]
|-
| 4
| [[Ellikqala District|Okrug Ellikqala]]
| [[Boʻston]]
|-
| 5
| [[Kegeyli District|Okrug Kegeyli]]
| [[Kegeyli]]
|-
| 6
| [[Moʻynoq District|Okrug Moʻynoq]]
| [[Moʻynoq]]
|-
| 7
| [[Nukus District|Okrug Nukus]]
| [[Oqmangʻit]]
|-
| 8
| [[Qanlikoʻl Distrikt|Okrug Qanlikoʻl]]
| [[Qanlikoʻl]]
|-
| 9
| [[Qoʻngʻirot Distrikt|Okrug Qoʻngʻirot]]
| [[Qoʻngʻirot]]
|-
| 10
| [[Qoraoʻzak okrug|Okrug Qoraoʻzak]]
| [[Qoraoʻzak]]
|-
| 11
| [[Shumanay District|Okrug Shumanay]]
| [[Shumanay]]
|-
| 12
| [[Taxtakoʻpir District|Okrug Taxtakoʻpir]]
| [[Taxtakoʻpir]]
|-
| 13
| [[Toʻrtkoʻl Distrikt|Okrug Toʻrtkoʻl]]
| [[Toʻrtkoʻl]]
|-
| 14
| [[Xoʻjayli Distrikt|Okrug Xoʻjayli]]
| [[Xoʻjayli]]
|-
| 15
| [[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]]
| [[Taxiatosh]]
|-
| 16
| [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]]
| [[Boʻzatov]]
|}
[[Taxiatosh District|Okrug Taxiatosh]] je stvoren 2017. godine od dijela [[Xoʻjayli Distrikt|Okruga Xoʻjayli]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|title=New Takhiatash region formed in Karakalpakstan|date=14 August 2017|language=ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623141048/https://nuz.uz/politika/25266-v-karakalpakstane-obrazovan-novyy-tahiatashskiy-rayon.html|archive-date=23 June 2018}}&lt;/ref&gt; [[Boʻzatov District|Okrug Boʻzatov]] nastao je u septembru 2019. od dijelova [[Kegeyli District|okruga Kegeyli]] i [[Chimboy District|okruga Chimboy]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|title=About creation of Boʻzatov district of the Republic of Karakalpakstan|date=5 September 2019|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224130841/https://joqargikenes.uz/uz/1264.html|archive-date=24 February 2021|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

Postoji 12 gradova ([[Nukus]], [[Mangʻit]], [[Beruniy]], [[Xalqobod, Karakalpakstan|Xalqobod]], [[Qoʻngʻirot]], [[Moʻynoq]], [[Taxiatosh]], [[Toʻrtkoʻl|To`rtkoʻl]], [[Xoʻjayli]], [[Chimboy]], [[Shumanay]], [[Boʻston]]) i 26 [[Naselje urbanog tipa|naselja urbanog tipa]] u Karakalpakstanu. &lt;ref name=&quot;stat&quot;&gt;{{Cite web|url=https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|title=Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan|date=July 2021|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf|archive-date=4 February 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf &quot;Administrative-territorial division of the Republic of Uzbekistan&quot;] (in Uzbek). The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. July 2021. [https://web.archive.org/web/20220204100727/https://api.stat.uz/api/v1.0/data/ozbekiston-respublikasining-mamuriy-hududiy-bol?lang=uz&amp;format=pdf Archived] from the original on 4 February 2022&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;. Retrieved &lt;span class=&quot;nowrap&quot;&gt;5 February&lt;/span&gt; 2022&lt;/span&gt;.&lt;/cite&gt;
[[Category:CS1 Uzbek-language sources (uz)]]&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;class&quot;&gt;{{Cite web|url=https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|title=Classification system of territorial units of the Republic of Uzbekistan|date=July 2020|publisher=The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics|language=uz, ru|archive-url=https://web.archive.org/web/20220106231427/https://stat.uz/uploads/docs/soato(mhobt)_2020.xlsx|archive-date=6 January 2022|url-status=live|access-date=5 February 2022}}&lt;/ref&gt;

== Mediji ==

=== Radio ===
2009. godine, otvorena je prva radio stanica u Karakalpakstanu. Stanica se zove Nukus FM, koja emituje program na [[Radio frekvencija|radio frekvenciji]] 100.4 MHz, samo u [[Nukus|Nukusu]].

== Također pogledajte ==

* ''[[Delta Blues (dokumentarni film)|Delta Blues]]'' (dokumentarni film)
* [[Ljudska prava u Uzbekistanu]]
* [[Karakalpačka autonomna oblast]], kratkotrajni sovjetski entitet
* [[Karakalpačka autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], autonomna republika Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike, a zatim Uzbekistanske SSR
* [[Mizdahkan]]

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}</text>
      <sha1>2bxm7ozsrmsa8e85yehaue7q8p9fxa2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dueti 1988–2005 (Hari Mata Hari)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492410</id>
    <revision>
      <id>3425450</id>
      <timestamp>2022-07-22T03:20:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija album |  | Ime            = Dueti 1988-2005&lt;br&gt;Hari mata Hari | Tip izdanja    = Studijski album | Artist         = Hari mata Hari | Cover          =  | Background     = orange | Izdat          = 2006. | Produciran     =  | Žanr           = [[Pop-muzika|pop]] , balada | Dužina         =   | Kuća           = Hayat Production, Hi Fi Center | Producent(i)   =   | Kritike        =  | Prošli album   = [[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)]]&lt;br /&gt;(2001)  | Ovaj album...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2489" xml:space="preserve">{{Infokutija album | 
| Ime            = Dueti 1988-2005&lt;br&gt;Hari mata Hari
| Tip izdanja    = Studijski album
| Artist         = Hari mata Hari
| Cover          = 
| Background     = orange
| Izdat          = 2006.
| Produciran     = 
| Žanr           = [[Pop-muzika|pop]] , balada
| Dužina         =  
| Kuća           = Hayat Production, Hi Fi Center
| Producent(i)   =  
| Kritike        = 
| Prošli album   = [[Zlatna kolekcija (Hari Mata Hari)]]&lt;br /&gt;(2001) 
| Ovaj album     = '''''Dueti 1988-2005'''''&lt;br /&gt;(2006) 
| Sljedeći album = [[Sreća (Hari Mata Hari)]]&lt;br /&gt;(2009) 
}}

'''''Dueti 1988-2005''''' deveti je kompilacijski album [[Sarajevo|sarajevske]] [[Pop-muzika|pop]] grupe [[Hari Mata Hari]]. Objavile su ga izdavačke kuće ''Hayat Productions'' iz [[Sarajevo|Sarajeva]] za bosanskohercegovačko i ''Hi Fi Center iz [[Beograd]]a'' za srbijansko tržište u [[Compact disc|CD]] izdanju 2006. godine. Album sadrži 15 pjesama, koje predstavljaju pregled nekih od važnijih radova snimljenih u muzičkim studijima i na koncertima od 1988-2005. Na njemu su zastupljene življe plesne pop pjesme, balade i [[Sevdalinka|sevdalinke]], koje je [[Hajrudin Varešanović]] otpjevao u duetu sa narodnim i pop pjevačima iz bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Album ''&quot;Dueti 1988-2005&quot;'' objavljen je dvije godine nakon njihovog studijskog albuma pod nazivom ''&quot;[[Zakon jačega (Hari Mata Hari)|Zakon jačega]]&quot;'' . &lt;ref name=&quot;discogs&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/6868151-Hari-Mata-Hari-Dueti-88-05-|title= ''Hari Mata Hari - Dueti 1988-2005''|work= discogs.com|access-date= 21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;discogs2&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/1453754-Hari-Mata-Hari-Dueti-88-05|title= ''Hari Mata Hari - Dueti 1988-2005''|work= discogs.com|access-date= 21. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Spisak pjesama ==
# Kad odeš ti
# Sedamnaest ti je godina
# Pazi šta radiš
# Ja ne pijem
# Poletjela golubica
# U ludnici
# Crni snijeg
# Sad znam fol 
# Ja imam te a k'o da nemam te
# Navodno
# Zakon jačega
# Kad odeš ti
# Kad ja pođoh na Benbašu
# Mujo kuje
# Ja ne pijem / Dajte vina hoću lom

== Članovi grupe ==
* [[Hajrudin Varešanović]] - pjevač
* [[Miki Bodlović]] - bas-gitara
* [[Izudin Kolečić]] - bubnjevi
* [[Karlo Martinović]] - solo gitara
* [[Emir Mehić]] - klavijature &lt;ref name=&quot;discogs&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Albumi Hari Mata Harija]]
[[Kategorija:Albumi iz 2006.]]</text>
      <sha1>53kkg56iv2djby8ve6o9ngq6nrgx7iv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pridnjestrovski sukob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492411</id>
    <revision>
      <id>3425489</id>
      <timestamp>2022-07-22T07:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskiradijator</username>
        <id>144497</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1097711170|Transnistria conflict]]&quot;</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17401" xml:space="preserve">
'''Pridnjestrovski sukob''' ({{Jez-ro|Conflictul din Transnistria}}; {{Jez-ru|Приднестровский конфликт|Pridnestrovskiy konflikt}}) je [[Zamrznuti konflikt|zamrznuti sukob]] između [[Moldavija|Moldavije]] i [[Spisak nepriznatih i djelomično priznatih država|nepriznate države]] [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]. Njegova najaktivnija faza bio je [[Pridnjestrovski rat|rat u Pridnjestrovlju]]. Bilo je nekoliko pokušaja da se sukob riješi, iako nijedan nije bio uspješan. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cojocaru|first=Natalia|year=2006|title=Nationalism and identity in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13511610601029813|journal=Innovation: The European Journal of Social Science Research|volume=19|issue=3–4|pages=261–272|doi=10.1080/13511610601029813}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roper|first=Steven D.|year=2001|title=Regionalism in Moldova: the case of Transnistria and Gagauzia|url=https://www.researchgate.net/publication/233093071|journal=Regional &amp; Federal Studies|volume=11|issue=3|pages=101–122|doi=10.1080/714004699}}&lt;/ref&gt; Može se smatrati da je sukob počeo 2. septembra 1990. godine, kada je Pridnjestrovlje dalo formalno proglašenje suvereniteta od Moldavije (tada dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Blakkisrud|first=Helge|last2=Kolstø|first2=Pål|year=2013|title=From secessionist conflict toward a functioning state: processes of state- and nation-building in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.2747/1060-586X.27.2.178|journal=Post-Soviet Affairs|volume=27|issue=2|pages=178–210|doi=10.2747/1060-586X.27.2.178}}&lt;/ref&gt;

Pridnjestrovlje je međunarodno priznato kao dio [[Moldavija|Moldavije]]. [[Diplomatsko priznanje]] dobila je samo od tri nepriznate postsovjetske države: [[Abhazija|Abhazije]], [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Republika Gorski Karabah|Arcaha]].

== Historijski status Pridnjestrovlja ==
[[Datoteka:Transnistria_since_Asybaris.jpg|mini| Teritorijalna situacija sukoba]]
[[Datoteka:Pridnestrian_Administration.png|mini|294x294piksel| Administrativna podjela Pridnjestrovlja]]

=== Prije Drugog svjetskog rata ===
[[Sovjetski Savez]] je 1930-ih imao autonomnu oblast Pridnjestrovlje unutar [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]], nazvanu [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] (MASSR), u kojoj su skoro polovina stanovništva bili ljudi koji su govorili [[Rumunski jezik|rumunski]], i sa [[Tiraspol|Tiraspoljom]] kao glavnim gradom. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Rumunija]], uz pomoć [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], preuzela kontrolu nad [[Transnistria Governorate|Pridnjestrovljem]], nije pokušala da anektira okupiranu teritoriju, iako je to planirala u budućnosti. &lt;ref&gt;Charles King: &quot;The Moldovans&quot;, Hoover Institution Press, Stanford, California, 1999, page 93&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Memoirs of [[Gherman Pântea]], [[mayor of Odessa]] 1941–1944, in ANR-DAIC, d.6&lt;/ref&gt;

=== Teritorijalne posljedice sukoba 1992. godine ===

==== Lijeva obala Dnjestra ====
Tokom rata u Pridnjestrovlju, neka sela u centralnom dijelu Pridnjestrovlja (na istočnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]), pobunila su se protiv novih separatističkih vlasti Pridnjestrovlja (PMR). Oni su bili pod efektivnom kontrolom Moldavije kao posljedica njihove pobune protiv PMR-a. Ovi lokaliteti su: općina [[Cocieri]] (uključujući selo ''Vasilievca''), općina [[Molovata Nouă]] (uključujući selo ''Roghi''), općina [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] (uključujući selo ''Mahala''), općina [[Coșnița]] (uključujući selo ''Pohrebea''), općina [[Pîrîta|Pîrcomuita ițrcomuita]], i [[Doroțcaia|Općina Doroțcaia]]. Selo [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] je u stvari podijeljeno između područja kontrole PMR-a i centralne vlade Moldavije. Roghi je također pod kontrolom vlasti PMR-a. 

==== Desna obala Dnjestra ====
Istovremeno, neka područja koja se nalaze na desnoj obali Dnjestra su pod kontrolom PMR-a. Ova područja se sastoje od grada [[Bender, Moldavija|Bendera]] sa njegovim predgrađem [[Proteagailovca]], općina [[Gîsca]], [[Chițcani]] (uključujući sela Mereneşti i Zahorna) i općine [[Cremenciug, Căuşeni|Cremenciug]], formalno  u okrugu [[Căușeni District|Cauşeni]], koji se nalazi južno od grada Bendera. 

Otcijepljena vlast PMR-a također polaže pravo na općine [[Varnița, Anenii Noi|Varnița]], u okrugu [[Anenii Noi Distrikt|Anenii Noi]], zatim sjeverno predgrađe Bendera, i [[Copanca]], u okrugu Căuşeni, južno od Chițcani, ali ova sela ostaju pod kontrolom Moldavije. 

=== Kasnije napetosti ===
Nekoliko sporova je proizašlo iz ovih prekoriječnih teritorija. Milicija PMR-a je 2005. godine ušla u [[Cocieri|Vasilievcu]], koja se nalazi preko strateškog puta koji povezuje [[Tiraspol|Tiraspolj]] i [[Rîbnița|Ribnicu]], ali se povukla nakon nekoliko dana. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.azi.md/news?ID=33404|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20060514224130/http://www.azi.md/news?ID=33404|archive-date=14 May 2006|url-status=dead|access-date=23 December 2006}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20050318063305/http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|archive-date=18 March 2005|url-status=dead|access-date=20 January 2007}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. bilo je tenzija oko [[Varnița, Anenii Noi|Varnice]]. Godine 2007. došlo je do sukoba između moldavskih i PMR snaga na području općina [[Dubăsari]] i [[Cocieri]]; međutim, nije bilo žrtava. Dana 13. maja 2007. godine, gradonačelnika sela [[Corjova, Dubăsari|Corjova]], koje je pod kontrolom Moldavije, uhapsila je milicija PMR (policija) zajedno sa odbornikom dijela [[Dubăsari okrug|okruga Dubăsari]] koji je pod kontrolom Moldavije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010610/http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|archive-date=27 September 2007|url-status=dead|access-date=8 February 2016}}&lt;/ref&gt;

Usred [[Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022|povećanih tenzija između Rusije i Ukrajine]], 14. januara 2022. ukrajinska vojna obavještajna služba objavila je da ruske specijalne službe pripremaju &quot;provokacije&quot; protiv ruskih vojnika prisutnih u [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlju]] u to vrijeme kako bi stvorili izgovor za rusku invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]]. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/1/14/russia-is-preparing-a-pretext-for-invading-ukraine-us-official|title=Russia is preparing a pretext for invading Ukraine: US official|work=[[Al Jazeera English]]|date=14 January 2022}}&lt;/ref&gt;

== Stav zagovornika vlade PMR-a ==
Prema zagovornicima PMR-a, teritorija istočno od rijeke [[Dnjestar]] nikada nije pripadala ni [[Rumunija|Rumuniji]], ni njenim prethodnicima, poput [[Kneževina Moldavija|Kneževine Moldavije]]. Ova teritorija je odvojena od [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] u političkom manevru [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] kako bi postala sjeme Moldavske SSR (na način sličan stvaranju [[Karelo-Finska Sovjetska Socijalistička Republika|Karelo-Finske SSR]]). Godine 1990. [[Pridnestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Pridnjestrovsku Moldavsku SSR]] je u regionu proglasio niz konzervativnih lokalnih sovjetskih zvaničnika koji su se protivili [[Perestrojka|perestrojci]]. Ovu akciju je tadašnji [[generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Mihail Gorbačov]] odmah proglasio nevažećom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/un-report.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20100927094220/http://pridnestrovie.net/un-report.html|archive-date=27 September 2010|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Raspad Sovjetskog Saveza|Raspadom Sovjetskog Saveza]] 1991. Moldavija je postala nezavisna. [[Deklaracija nezavisnosti Moldavije|Moldavska deklaracija o nezavisnosti]] denuncirala je [[Pakt Molotov–Ribentrop|pakt Molotov-Ribentrop]] i proglasila nevažećim &quot;Zakon SSSR-a o osnivanju Moldavske SSR&quot; od 2. avgusta 1940. godine. Strana PMR-a tvrdi da, pošto je ovaj zakon bio jedini zakonodavni dokument koji je Pridnjestrovlje povezao sa Moldavijom, ne postoji ni historijski ni pravni osnov za moldavske pretenzije na teritorije na lijevoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070617065530/http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|archive-date=17 June 2007|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2010. koju je sproveo [[Univerzitet Colorado Boulder|Univerzitet Kolorado Boulder]] pokazala je da većina stanovništva Pridnjestrovlja podržava odvajanje zemlje od Moldavije. Prema studiji, više od 80% etničkih Rusa i Ukrajinaca i 60% etničkih Moldavaca u Pridnjestrovlju preferiralo je nezavisnost ili aneksiju od strane Rusije nego ponovno ujedinjenje sa Moldavijom. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/03/20/how-people-in-south-ossetia-abkhazia-and-transnistria-feel-about-annexation-by-russia/|title=How people in South Ossetia, Abkhazia and Transnistria feel about annexation by Russia|work=Washington Post|access-date=17 December 2016}}&lt;/ref&gt;

2006. godine, zvaničnici zemlje su odlučili da održe [[Referendum o nezavisnosti Pridnjestrovlja 2006|referendum]] za utvrđivanje statusa Pridnjestrovlja. Na glasačkom listiću su bile dvije izjave: prva je bila &quot;Odricanje od nezavisnosti i potencijalna buduća integracija u Moldaviju&quot;; druga je bila &quot;Nezavisnost i [[Predložena ruska aneksija Pridnjestrovlja|potencijalna buduća integracija u Rusiju]] &quot;. Rezultati ovog dvostrukog referenduma su bili da je veliki dio stanovništva bio protiv prve izjave (96,61%) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md022006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Verzicht auf Unabhängigkeit – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; i za drugu (98,07%). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md012006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Unabhängigkeitskurs und Beitritt zu Russland – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

== Moldavski stav ==
Moldavija je izgubila ''de fakto'' kontrolu nad [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovljem]] 1992. godine, nakon [[Rat u Pridnjestrovlju|rata u Pridnjestrovlju]]. Međutim, [[Moldavija|Republika Moldavija]] sebe smatra pravom [[Država naslednica|državom nasljednicom]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavske SSR]] (kojoj je [[Sovjetski ustav iz 1977|posljednjom verzijom sovjetskog ustava]] zajamčeno pravo na [[otcjepljenje]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). Po principu [[Teritorijalni integritet|teritorijalnog integriteta]], Moldavija tvrdi da je svaki oblik otcjepljenja od države bez saglasnosti centralne moldavske vlade nezakonit. Moldavska strana stoga smatra da je njen stav podržan međunarodnim pravom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://opiniojuris.org/2020/03/17/looking-for-a-solution-under-international-law-for-the-moldova-transnistria-conflict/|title=Looking for a Solution Under International Law for the Moldova – Transnistria Conflict|date=17 March 2020|website=Opinio Juris|language=en-US|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Trenutnu vladu PMR-a sa sjedištem u Pridnjestrovlju smatra nelegitimnom, te ju ne smatra pravim predstavnikom stanovništva regiona, koje ima [[Moldavci|moldavsku]] relativnu većinu (39,9% u 1989.). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/4954ce57c.html|title=Refworld {{!}} World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Transnistria (unrecognised state)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; Moldavska strana insistira na tome da Pridnjestrovlje ne može postojati kao nezavisni politički entitet i da se mora [[Reintegracija Pridnjestrovlja u Moldaviju|reintegrirati u Moldaviju]]. 

Prema moldavskim izvorima, politička klima u Pridnjestrovlju ne dozvoljava slobodno izražavanje volje naroda u regionu, a pristalice reintegracije Pridnjestrovlja u Moldaviju su izložene uznemiravanju, proizvoljnim hapšenjima i drugim vrstama zastrašivanja od strane separatističkih vlasti. 

Zbog nepriznavanja nezavisnosti Pridnjestrovlja, Moldavija smatra da su svi stanovnici Pridnjestrovlja pravno gledano državljani Moldavije. Međutim, procjenjuje se da je 60.000 do 80.000 stanovnika Pridnjestrovlja steklo rusko državljanstvo &lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/42df61d337.html|title=Refworld {{!}} Moldova and Russia: Whether a holder of Ukrainian citizenship, born in Tiraspol, could return to Tiraspol and acquire Russian citizenship (2005)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;, a oko 20.000 Pridnjestrovaca je steklo ukrajinsko državljanstvo. Kao rezultat toga, moldavske vlasti su pokušale da blokiraju postavljanje ruskog i ukrajinskog konzulata u [[Tiraspol|Tiraspolju]]. &lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Međunarodno priznanje suvereniteta Pridnjestrovlja ==
Samo tri [[Polity|države]] priznaju suverenitet [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlja]], koje su same po sebi uglavnom nepriznate države: [[Abhazija]], [[Južna Osetija]] i [[Republika Gorski Karabah|Artsak]]. Sve četiri države su članice [[Zajednica za demokratiju i prava nacija|Zajednice za demokratiju i prava nacija]].

== Rezolucija Ujedinjenih nacija A/72/L.58 ==
[[Moldavija|Republika Moldavija]] je 22. juna 2018. godine predala rezoluciju UN-a koja poziva na „Potpuno i bezuslovno povlačenje stranih vojnih snaga sa teritorije Republike Moldavije, uključujući [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]“. Rezolucija je usvojena prostom većinom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/ga/72/resolutions.shtml|title=General Assembly of the United Nations|website=www.un.org|language=EN|access-date=15 October 2020}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Četiri stuba Pridnjestrovlja]]
* [[Rat u Pridnjestrovlju]]
* [[Pridnjestrovska carinska kriza 2006]]
* [[Međunarodno priznanje Pridnjestrovlja]]
* [[Vanjski odnosi Pridnjestrovlja]]
* [[Abhasko-gruzijski sukob]]
* [[Gruzijsko-osetski sukob]]
* [[Konflikt u Nagorno-Karabahu|Sukob u Nagorno-Karabahu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==

# {{Cite book|last=Oleksandr Pavliuk, Ivanna Klympush-Tsintsadze|title=The Black Sea Region: Cooperation and Security Building|publisher=EastWest Institute|year=2004|isbn=0-7656-1225-9}}
# {{Cite book|last=Janusz Bugajski|title=Toward an Understanding of Russia: New European Perspectives|year=2002|isbn=0-87609-310-1|page=102}}
# {{Cite news|url=http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|title=Transnistria: alegeri nerecunoscute|publisher=Ziua|date=13 December 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630034333/http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|archive-date=30 June 2006}}
# {{Cite book|title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in conflict|publisher=Routledge Ed.|year=2002|isbn=0-7146-5226-1|editor-last=James Hughes|editor-last2=Gwendolyn Sasse}}

== Eksterne veze ==

; Pridnjestrovska strana

* [http://www.vspmr.org/?Part=5&amp;Lang=Eng Historija stvaranja i razvoja Parlamenta Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR)]

; Moldavska strana

* [http://eurojournal.org/index.php?id=C0_5_1 EuroJournal.org kategorija ''Transnistria'']
* [https://web.archive.org/web/20060529033413/http://moldova.org/download/eng/510/ Trilateralni plan za rješavanje pridnjestrovskog pitanja] (razvijen od strane grupe eksperata iz Moldavije, Ukrajine, i Rumunije)

; Ostali

; Međunarodne organizacije

* [http://www.osce.org/moldova/13426.html Misija OSCE-a u Moldaviji: kategorija rješavanja sukoba i pregovora]
* [https://web.archive.org/web/20060311081801/http://www.ecmi.de/jemie/download/1-2004Chapter4.pdf Marius Vahl i Michael Emerson, &quot;Moldavija i Pridnjestrovski sukob&quot; (pdf)] u &quot;Europeanization and Conflict Resolution: Case Studies from the European Periphery&quot;, JEMIE – časopis o etnopolitici i manjinskim pitanjima u Evropi, 1/2004, Gent, Belgija
* [https://web.archive.org/web/20061120222223/http://www.iss.europa.eu/occasion/occ60.pdf Istraživanje o Evropskoj uniji i sukobu u Pridnjestrovlju]
* [https://web.archive.org/web/20060619043625/http://nycbar.org/PressRoom/PressRelease/2006_0502c.htm New York City Bar: Aktivnosti Rusije u Moldaviji krše međunarodno pravo]

; Ukrajinska strana

* [https://web.archive.org/web/20060210161049/http://www.ipp.md/comentarii1.php?l=en&amp;id=38 Plan za rješavanje pridnjestrovskog sukoba koji je predložila Ukrajina]
[[Kategorija:Sukobi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 20. vijeku]]</text>
      <sha1>0k8duh91mrd3k8rq2isb1azis7zkr3e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3425492</id>
      <parentid>3425489</parentid>
      <timestamp>2022-07-22T09:35:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Transnistria conflict]] na [[Pridnjestrovski sukob]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17401" xml:space="preserve">
'''Pridnjestrovski sukob''' ({{Jez-ro|Conflictul din Transnistria}}; {{Jez-ru|Приднестровский конфликт|Pridnestrovskiy konflikt}}) je [[Zamrznuti konflikt|zamrznuti sukob]] između [[Moldavija|Moldavije]] i [[Spisak nepriznatih i djelomično priznatih država|nepriznate države]] [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]. Njegova najaktivnija faza bio je [[Pridnjestrovski rat|rat u Pridnjestrovlju]]. Bilo je nekoliko pokušaja da se sukob riješi, iako nijedan nije bio uspješan. &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Cojocaru|first=Natalia|year=2006|title=Nationalism and identity in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13511610601029813|journal=Innovation: The European Journal of Social Science Research|volume=19|issue=3–4|pages=261–272|doi=10.1080/13511610601029813}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Roper|first=Steven D.|year=2001|title=Regionalism in Moldova: the case of Transnistria and Gagauzia|url=https://www.researchgate.net/publication/233093071|journal=Regional &amp; Federal Studies|volume=11|issue=3|pages=101–122|doi=10.1080/714004699}}&lt;/ref&gt; Može se smatrati da je sukob počeo 2. septembra 1990. godine, kada je Pridnjestrovlje dalo formalno proglašenje suvereniteta od Moldavije (tada dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Blakkisrud|first=Helge|last2=Kolstø|first2=Pål|year=2013|title=From secessionist conflict toward a functioning state: processes of state- and nation-building in Transnistria|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.2747/1060-586X.27.2.178|journal=Post-Soviet Affairs|volume=27|issue=2|pages=178–210|doi=10.2747/1060-586X.27.2.178}}&lt;/ref&gt;

Pridnjestrovlje je međunarodno priznato kao dio [[Moldavija|Moldavije]]. [[Diplomatsko priznanje]] dobila je samo od tri nepriznate postsovjetske države: [[Abhazija|Abhazije]], [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Republika Gorski Karabah|Arcaha]].

== Historijski status Pridnjestrovlja ==
[[Datoteka:Transnistria_since_Asybaris.jpg|mini| Teritorijalna situacija sukoba]]
[[Datoteka:Pridnestrian_Administration.png|mini|294x294piksel| Administrativna podjela Pridnjestrovlja]]

=== Prije Drugog svjetskog rata ===
[[Sovjetski Savez]] je 1930-ih imao autonomnu oblast Pridnjestrovlje unutar [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajine]], nazvanu [[Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] (MASSR), u kojoj su skoro polovina stanovništva bili ljudi koji su govorili [[Rumunski jezik|rumunski]], i sa [[Tiraspol|Tiraspoljom]] kao glavnim gradom. 

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Rumunija]], uz pomoć [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], preuzela kontrolu nad [[Transnistria Governorate|Pridnjestrovljem]], nije pokušala da anektira okupiranu teritoriju, iako je to planirala u budućnosti. &lt;ref&gt;Charles King: &quot;The Moldovans&quot;, Hoover Institution Press, Stanford, California, 1999, page 93&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Memoirs of [[Gherman Pântea]], [[mayor of Odessa]] 1941–1944, in ANR-DAIC, d.6&lt;/ref&gt;

=== Teritorijalne posljedice sukoba 1992. godine ===

==== Lijeva obala Dnjestra ====
Tokom rata u Pridnjestrovlju, neka sela u centralnom dijelu Pridnjestrovlja (na istočnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]), pobunila su se protiv novih separatističkih vlasti Pridnjestrovlja (PMR). Oni su bili pod efektivnom kontrolom Moldavije kao posljedica njihove pobune protiv PMR-a. Ovi lokaliteti su: općina [[Cocieri]] (uključujući selo ''Vasilievca''), općina [[Molovata Nouă]] (uključujući selo ''Roghi''), općina [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] (uključujući selo ''Mahala''), općina [[Coșnița]] (uključujući selo ''Pohrebea''), općina [[Pîrîta|Pîrcomuita ițrcomuita]], i [[Doroțcaia|Općina Doroțcaia]]. Selo [[Corjova, Dubăsari|Corjova]] je u stvari podijeljeno između područja kontrole PMR-a i centralne vlade Moldavije. Roghi je također pod kontrolom vlasti PMR-a. 

==== Desna obala Dnjestra ====
Istovremeno, neka područja koja se nalaze na desnoj obali Dnjestra su pod kontrolom PMR-a. Ova područja se sastoje od grada [[Bender, Moldavija|Bendera]] sa njegovim predgrađem [[Proteagailovca]], općina [[Gîsca]], [[Chițcani]] (uključujući sela Mereneşti i Zahorna) i općine [[Cremenciug, Căuşeni|Cremenciug]], formalno  u okrugu [[Căușeni District|Cauşeni]], koji se nalazi južno od grada Bendera. 

Otcijepljena vlast PMR-a također polaže pravo na općine [[Varnița, Anenii Noi|Varnița]], u okrugu [[Anenii Noi Distrikt|Anenii Noi]], zatim sjeverno predgrađe Bendera, i [[Copanca]], u okrugu Căuşeni, južno od Chițcani, ali ova sela ostaju pod kontrolom Moldavije. 

=== Kasnije napetosti ===
Nekoliko sporova je proizašlo iz ovih prekoriječnih teritorija. Milicija PMR-a je 2005. godine ušla u [[Cocieri|Vasilievcu]], koja se nalazi preko strateškog puta koji povezuje [[Tiraspol|Tiraspolj]] i [[Rîbnița|Ribnicu]], ali se povukla nakon nekoliko dana. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.azi.md/news?ID=33404|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20060514224130/http://www.azi.md/news?ID=33404|archive-date=14 May 2006|url-status=dead|access-date=23 December 2006}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20050318063305/http://www2.dw-world.de/romanian/politik/1.129357.1.html|archive-date=18 March 2005|url-status=dead|access-date=20 January 2007}}&lt;/ref&gt; Godine 2006. bilo je tenzija oko [[Varnița, Anenii Noi|Varnice]]. Godine 2007. došlo je do sukoba između moldavskih i PMR snaga na području općina [[Dubăsari]] i [[Cocieri]]; međutim, nije bilo žrtava. Dana 13. maja 2007. godine, gradonačelnika sela [[Corjova, Dubăsari|Corjova]], koje je pod kontrolom Moldavije, uhapsila je milicija PMR (policija) zajedno sa odbornikom dijela [[Dubăsari okrug|okruga Dubăsari]] koji je pod kontrolom Moldavije. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010610/http://conflict.md/stiri.php?ID=2467|archive-date=27 September 2007|url-status=dead|access-date=8 February 2016}}&lt;/ref&gt;

Usred [[Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022|povećanih tenzija između Rusije i Ukrajine]], 14. januara 2022. ukrajinska vojna obavještajna služba objavila je da ruske specijalne službe pripremaju &quot;provokacije&quot; protiv ruskih vojnika prisutnih u [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlju]] u to vrijeme kako bi stvorili izgovor za rusku invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]]. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/1/14/russia-is-preparing-a-pretext-for-invading-ukraine-us-official|title=Russia is preparing a pretext for invading Ukraine: US official|work=[[Al Jazeera English]]|date=14 January 2022}}&lt;/ref&gt;

== Stav zagovornika vlade PMR-a ==
Prema zagovornicima PMR-a, teritorija istočno od rijeke [[Dnjestar]] nikada nije pripadala ni [[Rumunija|Rumuniji]], ni njenim prethodnicima, poput [[Kneževina Moldavija|Kneževine Moldavije]]. Ova teritorija je odvojena od [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] u političkom manevru [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] kako bi postala sjeme Moldavske SSR (na način sličan stvaranju [[Karelo-Finska Sovjetska Socijalistička Republika|Karelo-Finske SSR]]). Godine 1990. [[Pridnestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Pridnjestrovsku Moldavsku SSR]] je u regionu proglasio niz konzervativnih lokalnih sovjetskih zvaničnika koji su se protivili [[Perestrojka|perestrojci]]. Ovu akciju je tadašnji [[generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] [[Mihail Gorbačov]] odmah proglasio nevažećom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/un-report.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20100927094220/http://pridnestrovie.net/un-report.html|archive-date=27 September 2010|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Raspad Sovjetskog Saveza|Raspadom Sovjetskog Saveza]] 1991. Moldavija je postala nezavisna. [[Deklaracija nezavisnosti Moldavije|Moldavska deklaracija o nezavisnosti]] denuncirala je [[Pakt Molotov–Ribentrop|pakt Molotov-Ribentrop]] i proglasila nevažećim &quot;Zakon SSSR-a o osnivanju Moldavske SSR&quot; od 2. avgusta 1940. godine. Strana PMR-a tvrdi da, pošto je ovaj zakon bio jedini zakonodavni dokument koji je Pridnjestrovlje povezao sa Moldavijom, ne postoji ni historijski ni pravni osnov za moldavske pretenzije na teritorije na lijevoj obali [[Dnjestar|Dnjestra]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070617065530/http://pridnestrovie.net/moldova_declaration_of_independence.html|archive-date=17 June 2007|url-status=dead|access-date=18 September 2010}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2010. koju je sproveo [[Univerzitet Colorado Boulder|Univerzitet Kolorado Boulder]] pokazala je da većina stanovništva Pridnjestrovlja podržava odvajanje zemlje od Moldavije. Prema studiji, više od 80% etničkih Rusa i Ukrajinaca i 60% etničkih Moldavaca u Pridnjestrovlju preferiralo je nezavisnost ili aneksiju od strane Rusije nego ponovno ujedinjenje sa Moldavijom. &lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2014/03/20/how-people-in-south-ossetia-abkhazia-and-transnistria-feel-about-annexation-by-russia/|title=How people in South Ossetia, Abkhazia and Transnistria feel about annexation by Russia|work=Washington Post|access-date=17 December 2016}}&lt;/ref&gt;

2006. godine, zvaničnici zemlje su odlučili da održe [[Referendum o nezavisnosti Pridnjestrovlja 2006|referendum]] za utvrđivanje statusa Pridnjestrovlja. Na glasačkom listiću su bile dvije izjave: prva je bila &quot;Odricanje od nezavisnosti i potencijalna buduća integracija u Moldaviju&quot;; druga je bila &quot;Nezavisnost i [[Predložena ruska aneksija Pridnjestrovlja|potencijalna buduća integracija u Rusiju]] &quot;. Rezultati ovog dvostrukog referenduma su bili da je veliki dio stanovništva bio protiv prve izjave (96,61%) &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md022006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Verzicht auf Unabhängigkeit – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; i za drugu (98,07%). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=md012006|title=Transnistrische Moldawische Republik (Moldawien), 17. September 2006 : Unabhängigkeitskurs und Beitritt zu Russland – [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

== Moldavski stav ==
Moldavija je izgubila ''de fakto'' kontrolu nad [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovljem]] 1992. godine, nakon [[Rat u Pridnjestrovlju|rata u Pridnjestrovlju]]. Međutim, [[Moldavija|Republika Moldavija]] sebe smatra pravom [[Država naslednica|državom nasljednicom]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavske SSR]] (kojoj je [[Sovjetski ustav iz 1977|posljednjom verzijom sovjetskog ustava]] zajamčeno pravo na [[otcjepljenje]] od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]). Po principu [[Teritorijalni integritet|teritorijalnog integriteta]], Moldavija tvrdi da je svaki oblik otcjepljenja od države bez saglasnosti centralne moldavske vlade nezakonit. Moldavska strana stoga smatra da je njen stav podržan međunarodnim pravom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://opiniojuris.org/2020/03/17/looking-for-a-solution-under-international-law-for-the-moldova-transnistria-conflict/|title=Looking for a Solution Under International Law for the Moldova – Transnistria Conflict|date=17 March 2020|website=Opinio Juris|language=en-US|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;

Trenutnu vladu PMR-a sa sjedištem u Pridnjestrovlju smatra nelegitimnom, te ju ne smatra pravim predstavnikom stanovništva regiona, koje ima [[Moldavci|moldavsku]] relativnu većinu (39,9% u 1989.). &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/4954ce57c.html|title=Refworld {{!}} World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Transnistria (unrecognised state)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt; Moldavska strana insistira na tome da Pridnjestrovlje ne može postojati kao nezavisni politički entitet i da se mora [[Reintegracija Pridnjestrovlja u Moldaviju|reintegrirati u Moldaviju]]. 

Prema moldavskim izvorima, politička klima u Pridnjestrovlju ne dozvoljava slobodno izražavanje volje naroda u regionu, a pristalice reintegracije Pridnjestrovlja u Moldaviju su izložene uznemiravanju, proizvoljnim hapšenjima i drugim vrstama zastrašivanja od strane separatističkih vlasti. 

Zbog nepriznavanja nezavisnosti Pridnjestrovlja, Moldavija smatra da su svi stanovnici Pridnjestrovlja pravno gledano državljani Moldavije. Međutim, procjenjuje se da je 60.000 do 80.000 stanovnika Pridnjestrovlja steklo rusko državljanstvo &lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.refworld.org/docid/42df61d337.html|title=Refworld {{!}} Moldova and Russia: Whether a holder of Ukrainian citizenship, born in Tiraspol, could return to Tiraspol and acquire Russian citizenship (2005)|last=Refugees|first=United Nations High Commissioner for|website=Refworld|language=en|access-date=15 May 2020}}&lt;/ref&gt;, a oko 20.000 Pridnjestrovaca je steklo ukrajinsko državljanstvo. Kao rezultat toga, moldavske vlasti su pokušale da blokiraju postavljanje ruskog i ukrajinskog konzulata u [[Tiraspol|Tiraspolju]]. &lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Međunarodno priznanje suvereniteta Pridnjestrovlja ==
Samo tri [[Polity|države]] priznaju suverenitet [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlja]], koje su same po sebi uglavnom nepriznate države: [[Abhazija]], [[Južna Osetija]] i [[Republika Gorski Karabah|Artsak]]. Sve četiri države su članice [[Zajednica za demokratiju i prava nacija|Zajednice za demokratiju i prava nacija]].

== Rezolucija Ujedinjenih nacija A/72/L.58 ==
[[Moldavija|Republika Moldavija]] je 22. juna 2018. godine predala rezoluciju UN-a koja poziva na „Potpuno i bezuslovno povlačenje stranih vojnih snaga sa teritorije Republike Moldavije, uključujući [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]“. Rezolucija je usvojena prostom većinom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.un.org/en/ga/72/resolutions.shtml|title=General Assembly of the United Nations|website=www.un.org|language=EN|access-date=15 October 2020}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==

* [[Četiri stuba Pridnjestrovlja]]
* [[Rat u Pridnjestrovlju]]
* [[Pridnjestrovska carinska kriza 2006]]
* [[Međunarodno priznanje Pridnjestrovlja]]
* [[Vanjski odnosi Pridnjestrovlja]]
* [[Abhasko-gruzijski sukob]]
* [[Gruzijsko-osetski sukob]]
* [[Konflikt u Nagorno-Karabahu|Sukob u Nagorno-Karabahu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Bibliografija ==

# {{Cite book|last=Oleksandr Pavliuk, Ivanna Klympush-Tsintsadze|title=The Black Sea Region: Cooperation and Security Building|publisher=EastWest Institute|year=2004|isbn=0-7656-1225-9}}
# {{Cite book|last=Janusz Bugajski|title=Toward an Understanding of Russia: New European Perspectives|year=2002|isbn=0-87609-310-1|page=102}}
# {{Cite news|url=http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|title=Transnistria: alegeri nerecunoscute|publisher=Ziua|date=13 December 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630034333/http://stiri.rol.ro/stiri/2005/12/transnistria_alegeri_nerecunoscute.htm|archive-date=30 June 2006}}
# {{Cite book|title=Ethnicity and Territory in the Former Soviet Union: Regions in conflict|publisher=Routledge Ed.|year=2002|isbn=0-7146-5226-1|editor-last=James Hughes|editor-last2=Gwendolyn Sasse}}

== Eksterne veze ==

; Pridnjestrovska strana

* [http://www.vspmr.org/?Part=5&amp;Lang=Eng Historija stvaranja i razvoja Parlamenta Pridnjestrovske Moldavske Republike (PMR)]

; Moldavska strana

* [http://eurojournal.org/index.php?id=C0_5_1 EuroJournal.org kategorija ''Transnistria'']
* [https://web.archive.org/web/20060529033413/http://moldova.org/download/eng/510/ Trilateralni plan za rješavanje pridnjestrovskog pitanja] (razvijen od strane grupe eksperata iz Moldavije, Ukrajine, i Rumunije)

; Ostali

; Međunarodne organizacije

* [http://www.osce.org/moldova/13426.html Misija OSCE-a u Moldaviji: kategorija rješavanja sukoba i pregovora]
* [https://web.archive.org/web/20060311081801/http://www.ecmi.de/jemie/download/1-2004Chapter4.pdf Marius Vahl i Michael Emerson, &quot;Moldavija i Pridnjestrovski sukob&quot; (pdf)] u &quot;Europeanization and Conflict Resolution: Case Studies from the European Periphery&quot;, JEMIE – časopis o etnopolitici i manjinskim pitanjima u Evropi, 1/2004, Gent, Belgija
* [https://web.archive.org/web/20061120222223/http://www.iss.europa.eu/occasion/occ60.pdf Istraživanje o Evropskoj uniji i sukobu u Pridnjestrovlju]
* [https://web.archive.org/web/20060619043625/http://nycbar.org/PressRoom/PressRelease/2006_0502c.htm New York City Bar: Aktivnosti Rusije u Moldaviji krše međunarodno pravo]

; Ukrajinska strana

* [https://web.archive.org/web/20060210161049/http://www.ipp.md/comentarii1.php?l=en&amp;id=38 Plan za rješavanje pridnjestrovskog sukoba koji je predložila Ukrajina]
[[Kategorija:Sukobi u 21. vijeku]]
[[Kategorija:Sukobi u 20. vijeku]]</text>
      <sha1>0k8duh91mrd3k8rq2isb1azis7zkr3e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Učenik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492412</id>
    <revision>
      <id>3425490</id>
      <timestamp>2022-07-22T09:15:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>21775198.138-dopisnik</username>
        <id>131410</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{distinguish|Student}} '''Učenik''' je prvenstveno osoba upisana u [[škola|školu]] ili drugu [[obrazovanje|obrazovnu ustanovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Student {{!}} Definition of Student by Oxford Dictionary on Lexico.com also meaning of Student|url=https://www.lexico.com/definition/student|access-date=2020-08-11|website=Lexico Dictionaries {{!}} English|language=en}}&lt;/ref&gt; Datoteka:Pokret_Jajce_89.jpg|mini|thumb|320px|Učenici bosanskohercegovačkih srednjih škola:&lt;br&gt;...</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7584" xml:space="preserve">{{distinguish|Student}}
'''Učenik''' je prvenstveno osoba upisana u [[škola|školu]] ili drugu [[obrazovanje|obrazovnu ustanovu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Student {{!}} Definition of Student by Oxford Dictionary on Lexico.com also meaning of Student|url=https://www.lexico.com/definition/student|access-date=2020-08-11|website=Lexico Dictionaries {{!}} English|language=en}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pokret_Jajce_89.jpg|mini|thumb|320px|Učenici bosanskohercegovačkih srednjih škola:&lt;br&gt;Učesnici Ljetne škole Pokreta &quot;Nauku mladima&quot;, u [[Jezero (Jajce)|Jezeru]] kod [[Jajce|Jajca]], [[1989]].]]
U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], većini [[Komonvelt|zemalja Komonvelta]] i Evropa, izraz &quot;učenik&quot; označava one koji su upisani u srednje škole; oni koji su upisani u osnovne škole zovu se „đaci&quot; ili školarci.&lt;ref&gt;{{cite web |title=STUDENT {{!}} definition in the Cambridge English Dictionary |url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/student |website=Cambridge Dictionary |publisher=Cambridge University Press |access-date=9 April 2020}}&lt;/ref&gt;
[[slika:High school students, SAS Pudong.jpg|thumb|280px| Učenici različitih nacionalnosti u međunarodnoj školi u [[Šangaj]]u, Kina, 2017. Škola nema [[školska uniforma|školsku uniformu]]]] [[slika:Karenko girls high.jpg|thumb|280px| [[Tajvan]]ske učenice tokom [[Tajvan pod japanskom vlašću|japanske vladavine]], 1927.]]

U '''[[BiH|Bosni i Hercegovini]]''', uobičajeno je da učenicima označavalju osnovnoškolci (1. do 9. razreda) i srednjokolci, uključujuči i gimnazijalce i stručne škole (od 1. do 3., odnosno 4. razreda).

==Njemačka== 
Za razliku od [[student]], u Njemačkoj postoje različiti termini za učenike škole, u zavisnosti od toga koju vrstu škole učenik pohađa. Opšti izraz za osobu koja ide u školu je učenik (''Schüler'') ili učenica (''Schülerin''). Prve četiri (u nekim saveznim posjedima šest) godine počinju u osnovnoj školi ili ''Grundschule''. Zatim završavaju srednju školu pod nazivom ''[[Gimnazija (škola)|Gimnazija]]'', koja je univerzitetska pripremna škola. Učenici koji pohađaju ovu školu zovu se „Gymnasiasten“, dok se oni koji pohađaju druge škole nazivaju „Hauptschüler“ ili „Realschüler“. 

===Irska===
U [[Republika Irska|Irskoj]], učenici zvanično počinju sa osnovnom školom koja se sastoji od osam godina: mlađi uzrast, stariji uzrast, prvi razred do šesti razred (uzrasta od 5-11 godina). Nakon osnovne škole, učenici prelaze na nivo srednje škole. Ovdje prvo ulaze u juniorski ciklus, koji se sastoji od prve do treće godine (od 11 do 14 godina). Na kraju treće godine, svi moraju polagati obavezni državni ispit koji se zove ''Junior Certificate''. Nakon treće godine, učenici imaju opciju da polažu &quot;prijelaznu godinu&quot; ili četvrtu godinu (obično u dobi od 15 do 16 godina). U prelaznoj godini učenici prave pauzu od redovne nastave, kako bi se bavili drugim aktivnostima koje pomažu u promociji njihovog ličnog, društvenog, stručnog i obrazovnog razvoja i pripremaju ih za njihovu ulogu autonomnih, participativnih i odgovornih članova društva. Također pruža most koji omogućava učenicima da pređu sa više zavisnog tipa učenja povezanog sa Junior Cert-om. u nezavisnije okruženje za učenje povezano sa višim ciklusom.

===Ujedinjeno Kraljevstvo===
U [[Engleska|Engleskoj]] i [[Vels]]u, osnovna škola počinje sa izbornom &quot;jasličkom&quot; godinom (bilo u [[oosnovna škola|snovnoj školi]] ili u privatnom vrtiću), nakon čega slijedi prijem, a zatim prelazi na &quot;prvu godinu, drugu godinu &quot; i tako dalje do &quot;šeste godine&quot; (sve u osnovnoj školi.) U državnim školama, djeca se upisuju u srednju školu kada imaju 11-12 godina u onome što se nekada zvalo &quot;prvi razred&quot;, a sada je poznato kao &quot;sedma godina &quot;. Oni idu do 11. godine (ranije &quot;peti razred&quot;), a zatim se pridružuju šestom razredu, bilo u istoj školi ili u posebnom koledž za šesti razred. Učenik koji ulazi u privatnu školu koja se plaća (obično u dobi od 13 godina) pridružio bi se &quot;trećem razredu&quot;, što je ekvivalentno 9. godini. Mnoge škole imaju alternativni naziv za prve godine, neke s pogrdnom osnovom, ali u drugima se ponašaju samo kao opis – na primjer &quot;školjke&quot; (nepogrdno) ili &quot;grubs&quot; (pogrdno).

U [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] i [[Škotska|Škotskoj]] je vrlo slično, ali sa nekim razlikama. Učenici kreću u jaslice ili prijemni uzrast od 3 do 4 godine, a zatim kreću u osnovnu školu u &quot;P1&quot; (P znači osnovna) ili 1. razred. Zatim nastavljaju osnovnu školu do &quot;P7&quot; ili 7. godine. Nakon toga kreću u srednju školu sa 11 godina, to se zove &quot;1. godina&quot; ili 8. godina u Sjevernoj Irskoj, ili &quot;S1&quot; u Škotskoj. Oni nastavljaju srednju školu do 16. godine u &quot;5. godini&quot;, 12. godini ili &quot;S5&quot;, a onda je izbor pojedinačnog učenika da odluči da nastavi školovanje i (u Sjevernoj Irskoj) pohađa AS nivoe (poznate kao &quot;donja šesta&quot;), a zatim sledeće godine da uradite A nivoe (poznato kao &quot;gornja šesta&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite web|title='Studentification': a guide to opportunities, challenges and practice |url=http://www.universitiesuk.ac.uk/Publications/Documents/studentification_guide.pdf|date=11 July 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090711045126/http://www.universitiesuk.ac.uk/Publications/Documents/studentification_guide.pdf|archive-date=11 July 2009}}&lt;/ref&gt; 

==Sjedinjene Američke Države==
U [[SAD|Sjedinjenim Državama]], prva zvanična godina školovanja naziva se kindergarten, zbog čega se učenici nazivaju vrtićiarima. Obdanište je opciono u većini država, ali mali broj učenika preskoči ovaj nivo. Preddječiji vrtić, također poznat kao &quot;predškolski&quot; (i ponekad skraćen na &quot;Pre-K&quot;) postaje standard obrazovanja jer akademska očekivanja za najmlađe učenike i dalje rastu. Mnoge javne škole nude programe za predškolski uzrast.
{{multiple image
| width = 200
| direction = vertical
| image1=Bookstore at Tulane University, Uptown New Orleans, August 2009.jpg | alt1=2
| image2=NOLA Experience - Tulane University Students and Teacher with Cannon, New Orleans, 2009.jpg | alt2=3
| image3=Move In-Day 2011, Tulane University, Uptown New Orleans.jpg | alt3=4
| footer = Studenti sa  Tulane University [[SAD): u svojoj knjižari [''gornja fotografija''], na fotografiji razreda (sa njihovim učiteljem koji sjedi krajnje desno) [''srednja fotografija''] i ulaskom u razred [''donja fotografija'']
}}

U Sjedinjenim Državama postoji 12 godina obaveznog školovanja. Prvih osam se pominje isključivo brojevima (npr. 1. razred, 5. razred) tako da se učenici mogu nazivati učenicima 1. razreda, 5. razreda, a onda se jednom u srednjoj školi nazivaju učenicima 6., 7., 8. razreda. Po ulasku u srednju školu, razredi od 9. do 12.  također imaju alternativne nazive za učenike, odnosno brucoš, drugi učenik, mlađi i stariji. O stvarnim odjeljenjima koji nivoi razreda pripadaju kojem odjeljenju (bilo da je osnovna, srednja, niža srednja ili srednja škola) je stvar koju odlučuju državne ili lokalne nadležnosti.

==Također pogledajte==
* [[Studentski dom]]
* [[Brucoš]]
* [[Međunarodni student]]
* [[Učenje]]
* [[Školsko maltretiranje]]
* [[Nasilje u akademskoj zajednici]]
* [[Nasilje u nastavi]]
* [[Školska uniforma]]
* [[Studentski aktivizam]]
* [[Studentski klub]]
* [[Orijentacija za studente]]
* [[Školski savjetnik]]
* [[Vještine učenja]]
* [[Učitelj]]
* [[Mladi]]
* [[Školovanje kod kuće]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Učenici| ]]
[[Kategorija:Studenti]]
[[Kategorija:Obrazovanje]]</text>
      <sha1>18u8yya5u87t2k7eda9s4biurmjgezg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Bosanskiradijator</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492413</id>
    <revision>
      <id>3425493</id>
      <timestamp>2022-07-22T09:35:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Hrasnicanin</title>
    <ns>3</ns>
    <id>492414</id>
    <revision>
      <id>3425496</id>
      <timestamp>2022-07-22T09:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>