Wikipedia
miwiki
https://mi.wikipedia.org/wiki/Hau_K%C4%81inga
MediaWiki 1.39.0-wmf.26
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Reo Hāmoa
0
3320
153817
152730
2022-08-26T05:27:08Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Hāmoa''' (le gagana Sāmoa) te reo māori o [[Hāmoa ki te Uru|Hāmoa]], o [[Hāmoa Marikena|Hāmoa Amerika]]. 510 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hāmoa.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Tālofa
|Kia ora
|-
|ʻO ā mai ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Manuia
|Kei te pai
|-
|Io(e)
|Āe
|-
|Lēai
|Kāo
|-
|Faʻamolemole
|Tēnā koa
|-
|Faʻafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā
|-
|E noho rā
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
18 ngā reta o te arapū Hāmoa. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|L
|M
|N
|P
|S
|T
|V
|H
|K
|R
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/s/
|/t/
|/v/
|/h/
|/k/
|/ɹ/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
E rua ngā momo kōrero: Ko te ōkawa me te ōpaki. Mehemea ōpaki, ka whakahuatia te /t/ hei [k], ā, ka whakahuatia te /n/ hei [ŋ].
Anei te āhua ōkawa mō te “E noho ana au i Hāmoa.”<blockquote>ʻOu te nofo i Sāmoa.</blockquote>Anei te āhua ōpaki.<blockquote>ʻOu ke gofo i Sāmoa.</blockquote>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōkawa
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōpaki
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|
|tāʻua
|tā
| colspan="2" |tātou
|-
!Kaupare
|aʻu
|ʻou
|māʻua
|mā
| colspan="2" |mātou
|-
! colspan="2" |2
|ʻoe
|ʻe
| colspan="2" |ʻoulua
|ʻoutou
|tou
|-
! colspan="2" |3
|ia
|(na)
| colspan="2" |lāʻua
| colspan="2" |lātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, mehemea he tohukore te kīanga.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|la
|a
|sa
|ni a
|-
!“O”
|lo
|o
|so
|ni o
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|laʻu
|aʻu
|saʻu
|ni aʻu
|-
!“O”
|loʻu
|oʻu
|soʻu
|ni oʻu
|-
! rowspan="2" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|lau
|au
|sau
|ni au
|-
!“O”
|lou
|ou
|sou
|ni ou
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|lana
|ana
|sana
|ni ana
|-
!“O”
|lona
|ona
|sona
|ni ona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!
!Takitahi
!Takitini
|-
!Pū tautuhi
|le
|
|-
!Pūnoa
|se
|ni
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="3" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="3" |Wāhi
! rowspan="3" |Hātepe
|-
! colspan="2" |Tūkapi
! rowspan="2" |Tūkē
|-
!Takitahi
!Whānui
!Kite
|-
!Tū nei
|lenei, lea
|ʻinei
|ʻī
|nei
|faʻapēnei
|-
!Tū nā
|lenā, lele
| rowspan="2" |ʻinā
| rowspan="2" |ʻō
| rowspan="2" |lā
|faʻapēnā
|-
!Tū rā
|lelā, lale
|faʻapēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|totonu
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|luma
|mua
|-
|tua
|muri
|-
|tafatafa
|te taha
|-
|le vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻi
|ki
|Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia me te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia me te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me
|
|-
|mo
|mā, mō
|
|-
|peī
|pērā me
|
|-
|talu mai
|mai anō i
|
|-
|vaganā
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|aʻe
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|ane
|e whai ana i
|-
|ʻātoa(toa)
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foʻi
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faʻa-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -(in)a
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|lefea
|tēhea
|-
|faʻapēfea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|ʻaiseā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|na
|i, kua
|
|-
|sā
|i
|
|-
|e
|kei te, e
|Ko te “te” te āhua mō ngā tūkapi mō mua. Ka makaia te tūkapi ki mua (kāore ki muri).
|-
|ʻoloʻo
|e (hei motukore)
|
|-
|ʻoleʻā
|ka
|
|-
|ʻua
|kua
|
|-
|ʻia
|kia
|
|-
|seʻi
|me
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|lē
|kāore, kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|leʻi
|kāore anō
|-
|lēai
| rowspan="2" |kāore (he)
| rowspan="2" |
|-
|lē iai
|-
|ʻaua
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|-
|pe
|rānei
|-
|ʻae
|engari
|-
|e ui lava
|ahakoa
|-
|ʻauā
|nō te mea
|-
|ʻina
|ina
|-
|ʻona
|i te mea
|-
|ʻā(fai)
|mehemea
|-
|aʻo
|kei … ana
|-
|masalo
|tērā pea
|-
|seia oʻo i
|tae noa ki
|-
|tusa ma
|e ai ki
|}
cpohitx5qrov3aocizowglkltcdgd5b
153820
153817
2022-08-26T05:49:09Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Hāmoa''' (le gagana Sāmoa) te reo māori o [[Hāmoa ki te Uru|Hāmoa]], o [[Hāmoa Marikena|Hāmoa Amerika]]. 510 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hāmoa.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Tālofa
|Kia ora
|-
|ʻO ā mai ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Manuia
|Kei te pai
|-
|Io(e)
|Āe
|-
|Lēai
|Kāo
|-
|Faʻamolemole
|Tēnā koa
|-
|Faʻafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
18 ngā reta o te arapū Hāmoa. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|L
|M
|N
|P
|S
|T
|V
|H
|K
|R
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/s/
|/t/
|/v/
|/h/
|/k/
|/ɹ/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
E rua ngā momo kōrero: Ko te ōkawa me te ōpaki. Mehemea ōpaki, ka whakahuatia te /t/ hei [k], ā, ka whakahuatia te /n/ hei [ŋ].
Anei te āhua ōkawa mō te “E noho ana au i Hāmoa.”<blockquote>ʻOu te nofo i Sāmoa.</blockquote>Anei te āhua ōpaki.<blockquote>ʻOu ke gofo i Sāmoa.</blockquote>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōkawa
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōpaki
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|
|tāʻua
|tā
| colspan="2" |tātou
|-
!Kaupare
|aʻu
|ʻou
|māʻua
|mā
| colspan="2" |mātou
|-
! colspan="2" |2
|ʻoe
|ʻe
| colspan="2" |ʻoulua
|ʻoutou
|tou
|-
! colspan="2" |3
|ia
|(na)
| colspan="2" |lāʻua
| colspan="2" |lātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, mehemea he tohukore te kīanga.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|la
|a
|sa
|ni a
|-
!“O”
|lo
|o
|so
|ni o
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|laʻu
|aʻu
|saʻu
|ni aʻu
|-
!“O”
|loʻu
|oʻu
|soʻu
|ni oʻu
|-
! rowspan="2" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|lau
|au
|sau
|ni au
|-
!“O”
|lou
|ou
|sou
|ni ou
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|lana
|ana
|sana
|ni ana
|-
!“O”
|lona
|ona
|sona
|ni ona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!
!Takitahi
!Takitini
|-
!Pū tautuhi
|le
|
|-
!Pūnoa
|se
|ni
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="3" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="3" |Wāhi
! rowspan="3" |Hātepe
|-
! colspan="2" |Tūkapi
! rowspan="2" |Tūkē
|-
!Takitahi
!Whānui
!Kite
|-
!Tū nei
|lenei, lea
|ʻinei
|ʻī
|nei
|faʻapēnei
|-
!Tū nā
|lenā, lele
| rowspan="2" |ʻinā
| rowspan="2" |ʻō
| rowspan="2" |lā
|faʻapēnā
|-
!Tū rā
|lelā, lale
|faʻapēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|totonu
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|luma
|mua
|-
|tua
|muri
|-
|tafatafa
|te taha
|-
|le vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻi
|ki
|Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia me te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia me te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me
|
|-
|mo
|mā, mō
|
|-
|peī
|pērā me
|
|-
|talu mai
|mai anō i
|
|-
|vaganā
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|aʻe
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|ane
|e whai ana i
|-
|ʻātoa(toa)
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foʻi
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faʻa-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -(in)a
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|lefea
|tēhea
|-
|faʻapēfea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|ʻaiseā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|na
|i, kua
|
|-
|sā
|i
|
|-
|e
|kei te, e
|Ko te “te” te āhua mō ngā tūkapi mō mua. Ka makaia te tūkapi ki mua (kāore ki muri).
|-
|ʻoloʻo
|e (hei motukore)
|
|-
|ʻoleʻā
|ka
|
|-
|ʻua
|kua
|
|-
|ʻia
|kia
|
|-
|seʻi
|me
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|lē
|kāore, kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|leʻi
|kāore anō
|-
|lēai
| rowspan="2" |kāore (he)
| rowspan="2" |
|-
|lē iai
|-
|ʻaua
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|-
|pe
|rānei
|-
|ʻae
|engari
|-
|e ui lava
|ahakoa
|-
|ʻauā
|nō te mea
|-
|ʻina
|ina
|-
|ʻona
|i te mea
|-
|ʻā(fai)
|mehemea
|-
|aʻo
|kei … ana
|-
|masalo
|tērā pea
|-
|seia oʻo i
|tae noa ki
|-
|tusa ma
|e ai ki
|}
hk9irfsofp0bo99zenqzzz3e15szztp
153822
153820
2022-08-26T08:15:05Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Hāmoa''' (le gagana Sāmoa) te reo māori o [[Hāmoa ki te Uru|Hāmoa]], o [[Hāmoa Marikena|Hāmoa Amerika]]. 510 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hāmoa.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Tālofa
|Kia ora
|-
|ʻO ā mai ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Manuia
|Kei te pai
|-
|Io(e)
|Āe
|-
|Lēai
|Kāo
|-
|Faʻamolemole
|Tēnā koa
|-
|Faʻafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
18 ngā reta o te arapū Hāmoa. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|L
|M
|N
|P
|S
|T
|V
|H
|K
|R
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/s/
|/t/
|/v/
|/h/
|/k/
|/ɹ/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
E rua ngā momo kōrero: Ko te ōkawa me te ōpaki. Mehemea ōpaki, ka whakahuatia te /t/ hei [k], ā, ka whakahuatia te /n/ hei [ŋ].
Anei te āhua ōkawa mō te “E noho ana au i Hāmoa.”<blockquote>ʻOu te nofo i Sāmoa.</blockquote>Anei te āhua ōpaki.<blockquote>ʻOu ke gofo i Sāmoa.</blockquote>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōkawa
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōpaki
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|
|tāʻua
|tā
| colspan="2" |tātou
|-
!Kaupare
|aʻu
|ʻou
|māʻua
|mā
| colspan="2" |mātou
|-
! colspan="2" |2
|ʻoe
|ʻe
| colspan="2" |ʻoulua
|ʻoutou
|tou
|-
! colspan="2" |3
|ia
|(na)
| colspan="2" |lāʻua
| colspan="2" |lātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, mehemea he tohukore te kīanga.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|la
|a
|sa
|ni a
|-
!“O”
|lo
|o
|so
|ni o
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|laʻu
|aʻu
|saʻu
|ni aʻu
|-
!“O”
|loʻu
|oʻu
|soʻu
|ni oʻu
|-
! rowspan="2" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|lau
|au
|sau
|ni au
|-
!“O”
|lou
|ou
|sou
|ni ou
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|lana
|ana
|sana
|ni ana
|-
!“O”
|lona
|ona
|sona
|ni ona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!
!Takitahi
!Takitini
|-
!Pū tautuhi
|le
|
|-
!Pūnoa
|se
|ni
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="3" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="3" |Wāhi
! rowspan="3" |Hātepe
|-
! colspan="2" |Tūkapi
! rowspan="2" |Tūkē
|-
!Takitahi
!Whānui
!Kite
|-
!Tū nei
|lenei, lea
|ʻinei
|ʻī
|nei
|faʻapēnei
|-
!Tū nā
|lenā, lele
| rowspan="2" |ʻinā
| rowspan="2" |ʻō
| rowspan="2" |lā
|faʻapēnā
|-
!Tū rā
|lelā, lale
|faʻapēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|totonu
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|luma
|mua
|-
|tua
|muri
|-
|tafatafa
|te taha
|-
|le vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻi
|ki
|Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia ki te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia ki te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me
|
|-
|mo
|mā, mō
|
|-
|peī
|pērā me
|
|-
|talu mai
|mai anō i
|
|-
|vaganā
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|aʻe
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|ane
|e whai ana i
|-
|ʻātoa(toa)
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foʻi
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faʻa-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -(in)a
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|lefea
|tēhea
|-
|faʻapēfea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|ʻaiseā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|na
|i, kua
|
|-
|sā
|i
|
|-
|e
|kei te, e
|Ko te “te” te āhua mō ngā tūkapi mō mua. Ka makaia te tūkapi ki mua (kāore ki muri).
|-
|ʻoloʻo
|e (hei motukore)
|
|-
|ʻoleʻā
|ka
|
|-
|ʻua
|kua
|
|-
|ʻia
|kia
|
|-
|seʻi
|me
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|lē
|kāore, kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|leʻi
|kāore anō
|-
|lēai
| rowspan="2" |kāore (he)
| rowspan="2" |
|-
|lē iai
|-
|ʻaua
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|-
|pe
|rānei
|-
|ʻae
|engari
|-
|e ui lava
|ahakoa
|-
|ʻauā
|nō te mea
|-
|ʻina
|ina
|-
|ʻona
|i te mea
|-
|ʻā(fai)
|mehemea
|-
|aʻo
|kei … ana
|-
|masalo
|tērā pea
|-
|seia oʻo i
|tae noa ki
|-
|tusa ma
|e ai ki
|}
l1hdxx47zdnbrv9kk69waonn1r8xeai
153825
153822
2022-08-26T08:35:17Z
PARALLAX333
16751
/* Wetereo */
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Hāmoa''' (le gagana Sāmoa) te reo māori o [[Hāmoa ki te Uru|Hāmoa]], o [[Hāmoa Marikena|Hāmoa Amerika]]. 510 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hāmoa.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Tālofa
|Kia ora
|-
|ʻO ā mai ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Manuia
|Kei te pai
|-
|Io(e)
|Āe
|-
|Lēai
|Kāo
|-
|Faʻamolemole
|Tēnā koa
|-
|Faʻafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
18 ngā reta o te arapū Hāmoa. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|L
|M
|N
|P
|S
|T
|V
|H
|K
|R
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/s/
|/t/
|/v/
|/h/
|/k/
|/ɹ/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
E rua ngā momo kōrero: Ko te ōkawa me te ōpaki. Mehemea ōpaki, ka whakahuatia te /t/ hei [k], ā, ka whakahuatia te /n/ hei [ŋ].
Anei te āhua ōkawa mō te “E noho ana au i Hāmoa.”<blockquote>ʻOu te nofo i Sāmoa.</blockquote>Anei te āhua ōpaki.<blockquote>ʻOu ke gofo i Sāmoa.</blockquote>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōkawa
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati ōpaki
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|ɹ
|
|
|-
!Tata kōtaha
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|
|tāʻua
|tā
| colspan="2" |tātou
|-
!Kaupare
|aʻu
|ʻou
|māʻua
|mā
| colspan="2" |mātou
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|ʻoe
|ʻe
| colspan="2" |ʻoulua
|ʻoutou
|tou
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|(na)
| colspan="2" |lāʻua
| colspan="2" |lātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, mehemea he tohukore te kīanga.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|la
|a
|sa
|ni a
|-
!“O”
|lo
|o
|so
|ni o
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|laʻu
|aʻu
|saʻu
|ni aʻu
|-
!“O”
|loʻu
|oʻu
|soʻu
|ni oʻu
|-
! rowspan="2" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|lau
|au
|sau
|ni au
|-
!“O”
|lou
|ou
|sou
|ni ou
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|lana
|ana
|sana
|ni ana
|-
!“O”
|lona
|ona
|sona
|ni ona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!
!Takitahi
!Takitini
|-
!Pū tautuhi
|le
|
|-
!Pūnoa
|se
|ni
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="3" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="3" |Wāhi
! rowspan="3" |Hātepe
|-
! colspan="2" |Tūkapi
! rowspan="2" |Tūkē
|-
!Takitahi
!Whānui
!Kite
|-
!Tū nei
|lenei, lea
|ʻinei
|ʻī
|nei
|faʻapēnei
|-
!Tū nā
|lenā, lele
| rowspan="2" |ʻinā
| rowspan="2" |ʻō
| rowspan="2" |lā
|faʻapēnā
|-
!Tū rā
|lelā, lale
|faʻapēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|totonu
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|luma
|mua
|-
|tua
|muri
|-
|tafatafa
|te taha
|-
|le vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻi
|ki
|Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia ki te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia ki te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me
|
|-
|mo
|mā, mō
|
|-
|peī
|pērā me
|
|-
|talu mai
|mai anō i
|
|-
|vaganā
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|aʻe
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|ane
|e whai ana i
|-
|ʻātoa(toa)
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foʻi
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faʻa-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -(in)a
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|lefea
|tēhea
|-
|faʻapēfea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|ʻaiseā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|na
|i, kua
|
|-
|sā
|i
|
|-
|e
|kei te, e
|Ko te “te” te āhua mō ngā tūkapi mō mua. Ka makaia te tūkapi ki mua (kāore ki muri).
|-
|ʻoloʻo
|e (hei motukore)
|
|-
|ʻoleʻā
|ka
|
|-
|ʻua
|kua
|
|-
|ʻia
|kia
|
|-
|seʻi
|me
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|lē
|kāore, kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|leʻi
|kāore anō
|-
|lēai
| rowspan="2" |kāore (he)
| rowspan="2" |
|-
|lē iai
|-
|ʻaua
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|-
|pe
|rānei
|-
|ʻae
|engari
|-
|e ui lava
|ahakoa
|-
|ʻauā
|nō te mea
|-
|ʻina
|ina
|-
|ʻona
|i te mea
|-
|ʻā(fai)
|mehemea
|-
|aʻo
|kei … ana
|-
|masalo
|tērā pea
|-
|seia oʻo i
|tae noa ki
|-
|tusa ma
|e ai ki
|}
6k82k364udjj1s4t26oduza5jl7iogm
Tokyo
0
13760
153814
151651
2022-08-25T12:48:12Z
Takka00
16774
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Tokyo / 東京
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone matua
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Tokyo Montage 2015.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Tokyo te tāone matua o Nipono.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Map of Japan with highlight on 13 Tokyo prefecture.svg
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Japan.svg|20px|border]] [[Nipono]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Yuriko Koike (小池百合子)
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 2187.08 <!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 844.4
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of =
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 13617445
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +9
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = not observed
|coor_type =
|latd=35 |latm=42 |lats= 02|latNS=N
|longd=139 |longm=42 |longs= 54|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.metro.tokyo.jp/ENGLISH/ www.metro.tokyo.jp]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Tōkio''' ([[reo Hapani]]: 東京) te tāone matua o [[Nipono]]. E 13,617,445 te taupori i te 2016. E 2187.08 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[http://www.metro.tokyo.jp/ENGLISH/ www.metro.tokyo.jp]
{{Commons|Category: Tokyo }}
{{maramara}}
[[Category:Nipono]]
[[Category:Tokyo]]
srkawru6ztipz6x2txu6pytj1d6csnf
Tūwaru
0
17070
153829
152292
2022-08-26T08:38:38Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Tuvalu.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Tūwaru''' ({{lang-en|Tuvalu}}) he whenua motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Whunawhuti]] te [[tāone matua]].
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
bf6gtt1wk6e5deaxy9gna32qloqllgc
Hāmoa Marikena
0
17075
153815
152303
2022-08-26T04:12:27Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of American Samoa.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Hāmoa Marikena''' ({{lang-en|American Samoa}}) he rohe motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Pango Pango]] te [[tāone matua]].
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
[[Category:Hononga-o-Amerika]]
94oam5ueen80c1ou15vz467lxwdtsh3
Reo Hawaii
0
17539
153826
153805
2022-08-26T08:35:57Z
PARALLAX333
16751
/* Wetereo */
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Hawaii''' (ka ʻōlelo Hawaiʻi) te reo māori o [[Hawai'i|Hawaii]]. E rua mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hawaii.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Aloha
|Kia ora
|-
|Pehea ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Maikaʻi au.
|Kei te pai ahau.
|-
|ʻAe
| rowspan="2" |Āe
|-
|ʻĒ
|-
|ʻAʻole
|Kāo
|-
|Mahalo
|Ngā mihi
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
13 ngā reta o te arapū Hawaii. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|H
|K
|L
|M
|N
|P
|W
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/h/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|
|
|-
!Tiotio
|v
|
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|kāua
|kākou
|-
!Kaupare
|au, wau
|māua
|mākou
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|ʻoe
|ʻōlua
|ʻoukou
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|lāua
|lākou
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, o ngā ingoa hoki, mehemea he tohukore te kīanga. Engari, kāore te “ʻo”, e whakamahia ki te “ia”, mehemea ehara te mea i te hākori.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" |
!Whānui
!Kaupapa
!Tuku, whaioranga
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|kā
|a
|na
|-
!“O”
|kō
|o
|no
|-
! rowspan="3" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|kaʻu
|aʻu
|naʻu
|-
!“O”
|koʻu
|oʻu
|noʻu
|-
!Aroha
|kuʻu
|
|
|-
! rowspan="3" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|kāu
|āu
|nāu
|-
!“O”
|kou
|ou
|nou
|-
!Aroha
|kō
|
|
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|kāna
|āna
|nāna
|-
!“O”
|kona
|ona
|nona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takitini
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
|ka, ke
|nā
|-
! rowspan="2" |Pūnoa
!Whānui
| colspan="2" |he
|-
!Tētahi
| colspan="2" |kekahi
|}
* Ka whakamahia te “ke” (ehara i te “ka”), ina tīmatahia te kupu, e whai ake rā, ki te “a”, ki te “e”, ki te “o”, ki te “k” rānei.
* Ka taea te tāpiri te “mau” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|
|ʻō
|
|
|-
!Tū nei
|kēia
|ʻaneʻi
|nei
|pēia, penei
|-
!Tū nā
|kēnā
|
| rowspan="2" |lā
| rowspan="2" |pēlā
|-
!Tū rā
|kēlā
|
|-
!Hokinga
|ia
|laila
|
|
|}
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luna
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loko
|roto
|-
|waho
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|hope
| rowspan="2" |muri
|-
|muli
|-
|waena
|waenga
|-
|waenakonu
|waenganui
|-
|ka ʻaoʻao
|te taha
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, ki, kei
|Ka whakamahia te “iā” i te wā, ka whakamahi ai ki ngā ingoa, ki ngā tūkapi rānei. Ka kōmitimitihia ki te “au”, ka puta ai te “iaʻu”.
|-
|ma
|i, kei
|
|-
|mai
|mai i
|
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|na, no
|nā, mā, nō, mō
|
|-
|me
|me
|Ka kīia te “au” pērā me te “aʻu” i muri i te “me”.
|-
|ē
|e (hei kupukiri)
|
|-
|koe
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē
|ʻē
|kē
|-
|mau
|mō ake tonu
|-
|nui
|nui
|-
|loa, nō
|rawa
|-
|mai(la)
|mai
|-
|aku(la)
|atu
|-
|aʻe(la)
|ake
|-
|iho(la)
|iho
|-
|pū
|tahi
|-
|āpau
|katoa
|-
|hou
|anō
|-
|hoʻi
|hoki
|-
|wale (nō)
|noa
|-
|paha
|pea
|-
|ʻia
| -tia
|-
|ʻana
| -tanga
|}
Ko te “hoʻo-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|aha
|aha
|-
|wai
|wai
|-
|hea
|hea
|-
|ināhea
|inahea
|-
|āhea
|āhea
|-
|pehea
|pēhea
|-
|ʻehia
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|i
|i
|
|-
|ke
|kei te
|Ka whakamahia hoki te “nei” i muri i te tūmahi.
|-
|e
|e, ka
|Ka whakamahia hoki te “ana” i muri i te tūmahi, mehemea mō te motukore.
|-
|ua
|kua
|Ka tangohia i te nui o te wā.
|-
|inā
|ina, mehemea
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻaʻole
|kāore, ehara
|-
|ʻaʻohe
|kāore he
|-
|ʻole
|kore
|-
|mai
|kaua
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ā
|ā
|-
|ā i ʻole
|rānei
|-
|akā
|engari
|-
|ʻoiai
|ahakoa
|-
|no laila
|nō reira
|-
|no ka mea
|nō te mea
|-
|like me
|ōrite ki
|-
|ā hiki i
|tae noa ki
|-
|pēlā paha
|tērā pea
|-
|mehe mea lā
|te āhua nei
|}
klhsdpe3dj91rx69eludbzzirn1neqh
Reo Niuē
0
17542
153819
153812
2022-08-26T05:48:37Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Niuē''' (e vagahau Niuē) te reo māori o [[Niue|Niuē]]. E waru mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Niuē.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Fakaalofa lahi atu
|Kia ora
|-
|Malolō nākai a koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Malolō a au.
|Kei te pai ahau.
|-
|Ē
|Āe
|-
|Nākai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Tēnā koa
|-
|Fakaaue
|Ngā mihi
|-
|Koe kia
| rowspan="3" |Ka kite anō.
|-
|Mua kia
|-
|Mutolu kia
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
16 ngā reta o te arapū Niuē. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|H
|K
|L
|M
|N
|P
|T
|V
|S
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/h/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/t/
|/v/
|/s/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
* Ka whakahuatia te /t/ hei [s] i mua i ngā oropuare takamua. Engari, ka tuhia tonutia te <t>.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|taua
|tautolu
|-
!Kaupare
|au
|maua
|mautolu
|-
! colspan="2" |2
|koe
|mua
|mutolu
|-
! colspan="2" |3
|ia
|laua
|lautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
!
!Whānui
!Whaioranga
|-
!Whānui
|ha
|ma
|-
!Kiritūnei takitahi
|haaku
|maaku
|-
!Kiritūnā takitahi
|haau
|maau
|-
!Kiritūrā takitahi
|haana
|maana
|}
* I te nui o te wā, ka kīia ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
|-
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|-
!Pūmoko
|a
|}
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “i”, te “ke”, te “mai”, me te “e”.
* Ka whakamahia te pūmoko pēnei me te reo Māori. Engari, ka kīia hoki mō ngā tūkapi i muri i te tūmahi.
* Ka taea te tāpiri te “tau” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|ē
|kō
|
|pehē
|-
!Tū nei
|hanei
|hinei
|nei
|
|-
!Tū rā
|hanā
|hinā
|nā
|
|-
!Hokinga
|haia
|
|ia
|pihia
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e mea nei”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loko
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|tua
|tua
|-
|he vahāloto
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei, a, o
|Ka mukua i mua i te pū tautuhi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “ke” i mua i te pū tautuhi.
|-
|mai
|mai i
|
|-
|ha
|a, o
|Ka whakamahia mō ngā ingoa. Ka whakamahia te “i” mō ngā tūingoa.
|-
|mo
|mā, mō, me
|
|-
|ma
|e (hei kupukiri)
|
|-
|aki
|e whakamahi ana i
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|tei
|tata
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|lahi
|rawa
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|age
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|nī
|noa
|-
|agaia
|tonu
|-
|oti, katoa(toa)
|katoa
|-
|foki
|hoki
|-
|auloa
|tahi
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -nia
| -tia
|-
| -aga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|heigoa
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|-
|hā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|kua
|kei te, e, i
|-
|ne
|i
|-
|ka
|ka
|-
|ke
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|nākai
|kāore, ehara
|-
|aua
|kaua
|}
* Ka whakakapi noa ēnei i te punga wāmahi.
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ti
|ā
|-
|po
|rānei
|-
|kae
|engari
|-
|kaeke
|mehemea, ina
|-
|pete
|ahakoa
|-
|hā
|nō te mea
|-
|liga(liga)
|tērā pea
|}
l7gk7hb8fzt8ev9mthhtbhkgrb81u93
153828
153819
2022-08-26T08:37:30Z
PARALLAX333
16751
/* Wetereo */
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Niuē''' (e vagahau Niuē) te reo māori o [[Niue|Niuē]]. E waru mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Niuē.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Fakaalofa lahi atu
|Kia ora
|-
|Malolō nākai a koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Malolō a au.
|Kei te pai ahau.
|-
|Ē
|Āe
|-
|Nākai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Tēnā koa
|-
|Fakaaue
|Ngā mihi
|-
|Koe kia
| rowspan="3" |Ka kite anō.
|-
|Mua kia
|-
|Mutolu kia
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
16 ngā reta o te arapū Niuē. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|H
|K
|L
|M
|N
|P
|T
|V
|S
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/h/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/t/
|/v/
|/s/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
* Ka whakahuatia te /t/ hei [s] i mua i ngā oropuare takamua. Engari, ka tuhia tonutia te <t>.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|taua
|tautolu
|-
!Kaupare
|au
|maua
|mautolu
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|koe
|mua
|mutolu
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|laua
|lautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
!
!Whānui
!Whaioranga
|-
!Whānui
|ha
|ma
|-
!Kiritūnei takitahi
|haaku
|maaku
|-
!Kiritūnā takitahi
|haau
|maau
|-
!Kiritūrā takitahi
|haana
|maana
|}
* I te nui o te wā, ka kīia ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
|-
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|-
!Pūmoko
|a
|}
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “i”, te “ke”, te “mai”, me te “e”.
* Ka whakamahia te pūmoko pēnei me te reo Māori. Engari, ka kīia hoki mō ngā tūkapi i muri i te tūmahi.
* Ka taea te tāpiri te “tau” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|ē
|kō
|
|pehē
|-
!Tū nei
|hanei
|hinei
|nei
|
|-
!Tū rā
|hanā
|hinā
|nā
|
|-
!Hokinga
|haia
|
|ia
|pihia
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e mea nei”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loko
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|tua
|tua
|-
|he vahāloto
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei, a, o
|Ka mukua i mua i te pū tautuhi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “ke” i mua i te pū tautuhi.
|-
|mai
|mai i
|
|-
|ha
|a, o
|Ka whakamahia mō ngā ingoa. Ka whakamahia te “i” mō ngā tūingoa.
|-
|mo
|mā, mō, me
|
|-
|ma
|e (hei kupukiri)
|
|-
|aki
|e whakamahi ana i
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|tei
|tata
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|lahi
|rawa
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|age
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|nī
|noa
|-
|agaia
|tonu
|-
|oti, katoa(toa)
|katoa
|-
|foki
|hoki
|-
|auloa
|tahi
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -nia
| -tia
|-
| -aga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|heigoa
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|-
|hā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|kua
|kei te, e, i
|-
|ne
|i
|-
|ka
|ka
|-
|ke
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|nākai
|kāore, ehara
|-
|aua
|kaua
|}
* Ka whakakapi noa ēnei i te punga wāmahi.
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ti
|ā
|-
|po
|rānei
|-
|kae
|engari
|-
|kaeke
|mehemea, ina
|-
|pete
|ahakoa
|-
|hā
|nō te mea
|-
|liga(liga)
|tērā pea
|}
03w0jywesk4qm6kpq7gv09l7vpioahe
153830
153828
2022-08-26T08:59:17Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Niuē''' (e vagahau Niuē) te reo māori o [[Niue|Niuē]]. E waru mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Niuē.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Fakaalofa lahi atu
|Kia ora
|-
|Malolō nākai a koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Malolō a au.
|Kei te pai ahau.
|-
|Ē
|Āe
|-
|Nākai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Tēnā koa
|-
|Fakaaue
|Ngā mihi
|-
|Koe kia
|Ka kite anō.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
16 ngā reta o te arapū Niuē. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|H
|K
|L
|M
|N
|P
|T
|V
|S
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/h/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/t/
|/v/
|/s/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
* Ka whakahuatia te /t/ hei [s] i mua i ngā oropuare takamua. Engari, ka tuhia tonutia te <t>.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|taua
|tautolu
|-
!Kaupare
|au
|maua
|mautolu
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|koe
|mua
|mutolu
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|laua
|lautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
!
!Whānui
!Whaioranga
|-
!Whānui
|ha
|ma
|-
!Kiritūnei takitahi
|haaku
|maaku
|-
!Kiritūnā takitahi
|haau
|maau
|-
!Kiritūrā takitahi
|haana
|maana
|}
* I te nui o te wā, ka kīia ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
|-
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|-
!Pūmoko
|a
|}
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “i”, te “ke”, te “mai”, me te “e”.
* Ka whakamahia te pūmoko pēnei me te reo Māori. Engari, ka kīia hoki mō ngā tūkapi i muri i te tūmahi.
* Ka taea te tāpiri te “tau” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|ē
|kō
|
|pehē
|-
!Tū nei
|hanei
|hinei
|nei
|
|-
!Tū rā
|hanā
|hinā
|nā
|
|-
!Hokinga
|haia
|
|ia
|pihia
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e mea nei”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loko
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|tua
|tua
|-
|he vahāloto
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, kei, a, o
|Ka mukua i mua i te pū tautuhi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “ke” i mua i te pū tautuhi.
|-
|mai
|mai i
|
|-
|ha
|a, o
|Ka whakamahia mō ngā ingoa. Ka whakamahia te “i” mō ngā tūingoa.
|-
|mo
|mā, mō, me
|
|-
|ma
|e (hei kupukiri)
|
|-
|aki
|e whakamahi ana i
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fia
|hia
|-
|tei
|tata
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|lahi
|rawa
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|age
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|nī
|noa
|-
|agaia
|tonu
|-
|oti, katoa(toa)
|katoa
|-
|foki
|hoki
|-
|auloa
|tahi
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -nia
| -tia
|-
| -aga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|heigoa
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|-
|hā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|kua
|kei te, e, i
|-
|ne
|i
|-
|ka
|ka
|-
|ke
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|nākai
|kāore, ehara
|-
|aua
|kaua
|}
* Ka whakakapi noa ēnei i te punga wāmahi.
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ti
|ā
|-
|po
|rānei
|-
|kae
|engari
|-
|kaeke
|mehemea, ina
|-
|pete
|ahakoa
|-
|hā
|nō te mea
|-
|liga(liga)
|tērā pea
|}
5o6di8ifp07iukb5e53fptyzn3l5rc8
Reo Tonga
0
17543
153816
153813
2022-08-26T05:20:46Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tonga''' (e lea faka-Tongá) te reo māori o [[Tonga]]. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tonga.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō e lelei
|Kia ora
|-
|Fēfē hake?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Sai pē
|Kei te pai
|-
|ʻIo
|Āe
|-
|ʻIkai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Mō taku hē
|-
|Kātaki
|Tēnā koa
|-
|Mālō
|Ngā mihi
|-
|Nofo ā, ē
|Haere rā
|-
|ʻAlu ā, ē
|E noho rā
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|F
|H
|I
|K
|L
|M
|N
|NG
|O
|P
|S
|T
|U
|V
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/f/
|/h/
|/i/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/ŋ/
|/o/
|/p/
|/s/
|/t/
|/u/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|kitaua
|kitautolu
|-
!Kaupare
|au
|kimaua
|kimautolu
|-
! colspan="2" |2
|koe
|kimoua
|kimoutolu
|-
! colspan="2" |3
|ia
|kinaua
|kinautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
! rowspan="3" |Whaioranga
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Māori
!Aroha
!Māori
!Aroha
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻeta
|siʻeta
|haʻata
| rowspan="2" |siʻata
|ʻataua
|maʻataua
|-
!“O”
|hota
|siʻota
|hata
|ʻotaua
|moʻotaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻetau
|siʻetau
|haʻatau
| rowspan="2" |siʻatau
|ʻatautolu
|maʻatautolu
|-
!“O”
|hotau
|siʻotau
|hatau
|ʻotautolu
|moʻotautolu
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻeku
|siʻeku
|haʻaku
| rowspan="2" |siʻaku
|(ʻa)ʻaku
|maʻaku
|-
!“O”
|hoku
|siʻoku
|haku
|(ʻo)ʻoku
|moʻoku
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻema
|siʻema
|haʻama
| rowspan="2" |siʻama
|ʻamaua
|maʻamaua
|-
!“O”
|homa
|siʻoma
|hama
|ʻomaua
|moʻomaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻemau
|siʻemau
|haʻamau
| rowspan="2" |siʻamau
|ʻamautolu
|maʻamautolu
|-
!“O”
|homau
|siʻomau
|hamau
|ʻomautolu
|moʻomautolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|hoʻo
| rowspan="2" |siʻo
|haʻo
| rowspan="2" |siʻao
|(ʻa)ʻau
|maʻau
|-
!“O”
|ho
|hao
|(ʻo)ʻou
|moʻou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|hoʻomo
| rowspan="2" |siʻomo
|haʻamo
| rowspan="2" |siʻamo
|ʻamoua
|maʻamoua
|-
!“O”
|homo
|hamo
|ʻomoua
|moʻomoua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|hoʻomou
| rowspan="2" |siʻomou
|haʻamou
| rowspan="2" |siʻamou
|ʻamoutolu
|maʻamoutolu
|-
!“O”
|homou
|hamou
|ʻomoutolu
|moʻomoutolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻene
|siʻene
|haʻane
|siʻane
|(ʻa)ʻana
|maʻana
|-
!“O”
|hono
|siʻono
|hano
|siʻano
|(ʻo)ʻona
|moʻona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻena
|siʻena
|haʻana
| rowspan="2" |siʻana
|ʻanaua
|maʻanaua
|-
!“O”
|hona
|siʻona
|hana
|ʻonaua
|moʻonaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻenau
|siʻenau
|haʻanau
| rowspan="2" |siʻanau
|ʻanautolu
|maʻanautolu
|-
!“O”
|honau
|siʻonau
|hanau
|ʻonautolu
|moʻonautolu
|}
* Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|}
* Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
* I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
* Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūāhua
|-
!Whānui
|ē
|hē
|
|pehe
|-
!Tū nei
|eni
|heni
| -ni
|
|-
!Tū rā
|ena
|hena
| -na
|
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|ʻolunga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|tuʻa
|waho
|-
|muʻa
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|he vahaʻa
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|ʻi
|i, kei
|Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mei
|mai i, nā, nō
|Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻa, ʻo
|a, o
|
|-
|maʻa
|mā, mō
|
|-
|mo
|me
|
|-
|ʻaki
|e whakamahi ana i
|
|-
|kimuʻa
|i mua i
|
|-
|kimui
|i muri i
|
|-
|kaeʻoua
|tae noa ki
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fie
|hia
|-
|meimei
|tata
|-
|kei
|tonu
|-
|toe
|anō
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|pē
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ange
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|ʻaupito
|rawa
|-
|kotoa
|katoa
|-
|foki
|hoki
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|hā
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
| rowspan="2" |ʻanefē
|inahea
|-
|āhea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
! rowspan="3" |Whānui
! colspan="5" |Kiritūnei
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūnā
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūrā
! rowspan="3" |
|-
! colspan="2" |Kauawhi
! colspan="3" |Kaupare
|-
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
|naʻe
|naʻá-ta
|naʻa-tau
|naʻá-ku
|naʻá-ma
|naʻa-mau
|naʻá-ke
|naʻá-mo
|naʻa-mou
|naʻá-ne
|naʻá-na
|naʻa-nau
|i
|-
|ʻoku
|ʻokú-ta
|ʻoku-tau
|ʻoku-ou
|ʻokú-ma
|ʻoku-mau
|ʻokú-ke
|ʻokú-mo
|ʻoku-mou
|ʻokú-ne
|ʻokú-na
|ʻoku-nau
|kei te
|-
|ʻe
|te-ta
|te-tau
|te-u
|te-ma
|te-mau
|te-ke
|te-mo
|te-mou
|te-ne
|te-na
|te-nau
|e, ka
|-
|kuo
|kuó-ta
|kuo-tau
|kuó-u
|kuó-ma
|kuo-mau
|kuó-ke
|kuó-mo
|kuo-mou
|kuó-ne
|kuó-na
|kuo-nau
|kua
|-
|ke
|ke-ta
|ke-tau
|ke-u
|ke-ma
|ke-mau
|ke-ke
|ke-mo
|ke-mou
|ke-ne
|ke-na
|ke-nau
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻikai ke
|kāore
|Ka makaia i muri i te punga wāmahi.
|-
|taʻe
|ehara, kore
|Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|ʻoua
|kaua
|Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri.
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ʻo
| rowspan="2" |ā
|-
|pea
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(ekehe)
|engari
|-
|neongo
|ahakoa
|-
|koeʻuhi
|nō te mea
|-
|kapau
|mehemea, ina
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
h51d1abqabee63ho57sij85y841hmsf
153818
153816
2022-08-26T05:48:10Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tonga''' (e lea faka-Tongá) te reo māori o [[Tonga]]. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tonga.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō e lelei
|Kia ora
|-
|Fēfē hake?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Sai pē
|Kei te pai
|-
|ʻIo
|Āe
|-
|ʻIkai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Mō taku hē
|-
|Kātaki
|Tēnā koa
|-
|Mālō
|Ngā mihi
|-
|Nofo ā, ē
|Haere rā.
|-
|ʻAlu ā, ē
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|F
|H
|I
|K
|L
|M
|N
|NG
|O
|P
|S
|T
|U
|V
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/f/
|/h/
|/i/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/ŋ/
|/o/
|/p/
|/s/
|/t/
|/u/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|kitaua
|kitautolu
|-
!Kaupare
|au
|kimaua
|kimautolu
|-
! colspan="2" |2
|koe
|kimoua
|kimoutolu
|-
! colspan="2" |3
|ia
|kinaua
|kinautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
! rowspan="3" |Whaioranga
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Māori
!Aroha
!Māori
!Aroha
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻeta
|siʻeta
|haʻata
| rowspan="2" |siʻata
|ʻataua
|maʻataua
|-
!“O”
|hota
|siʻota
|hata
|ʻotaua
|moʻotaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻetau
|siʻetau
|haʻatau
| rowspan="2" |siʻatau
|ʻatautolu
|maʻatautolu
|-
!“O”
|hotau
|siʻotau
|hatau
|ʻotautolu
|moʻotautolu
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻeku
|siʻeku
|haʻaku
| rowspan="2" |siʻaku
|(ʻa)ʻaku
|maʻaku
|-
!“O”
|hoku
|siʻoku
|haku
|(ʻo)ʻoku
|moʻoku
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻema
|siʻema
|haʻama
| rowspan="2" |siʻama
|ʻamaua
|maʻamaua
|-
!“O”
|homa
|siʻoma
|hama
|ʻomaua
|moʻomaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻemau
|siʻemau
|haʻamau
| rowspan="2" |siʻamau
|ʻamautolu
|maʻamautolu
|-
!“O”
|homau
|siʻomau
|hamau
|ʻomautolu
|moʻomautolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|hoʻo
| rowspan="2" |siʻo
|haʻo
| rowspan="2" |siʻao
|(ʻa)ʻau
|maʻau
|-
!“O”
|ho
|hao
|(ʻo)ʻou
|moʻou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|hoʻomo
| rowspan="2" |siʻomo
|haʻamo
| rowspan="2" |siʻamo
|ʻamoua
|maʻamoua
|-
!“O”
|homo
|hamo
|ʻomoua
|moʻomoua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|hoʻomou
| rowspan="2" |siʻomou
|haʻamou
| rowspan="2" |siʻamou
|ʻamoutolu
|maʻamoutolu
|-
!“O”
|homou
|hamou
|ʻomoutolu
|moʻomoutolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻene
|siʻene
|haʻane
|siʻane
|(ʻa)ʻana
|maʻana
|-
!“O”
|hono
|siʻono
|hano
|siʻano
|(ʻo)ʻona
|moʻona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻena
|siʻena
|haʻana
| rowspan="2" |siʻana
|ʻanaua
|maʻanaua
|-
!“O”
|hona
|siʻona
|hana
|ʻonaua
|moʻonaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻenau
|siʻenau
|haʻanau
| rowspan="2" |siʻanau
|ʻanautolu
|maʻanautolu
|-
!“O”
|honau
|siʻonau
|hanau
|ʻonautolu
|moʻonautolu
|}
* Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|}
* Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
* I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
* Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūāhua
|-
!Whānui
|ē
|hē
|
|pehe
|-
!Tū nei
|eni
|heni
| -ni
|
|-
!Tū rā
|ena
|hena
| -na
|
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|ʻolunga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|tuʻa
|waho
|-
|muʻa
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|he vahaʻa
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|ʻi
|i, kei
|Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mei
|mai i, nā, nō
|Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻa, ʻo
|a, o
|
|-
|maʻa
|mā, mō
|
|-
|mo
|me
|
|-
|ʻaki
|e whakamahi ana i
|
|-
|kimuʻa
|i mua i
|
|-
|kimui
|i muri i
|
|-
|kaeʻoua
|tae noa ki
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fie
|hia
|-
|meimei
|tata
|-
|kei
|tonu
|-
|toe
|anō
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|pē
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ange
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|ʻaupito
|rawa
|-
|kotoa
|katoa
|-
|foki
|hoki
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|hā
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
| rowspan="2" |ʻanefē
|inahea
|-
|āhea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
! rowspan="3" |Whānui
! colspan="5" |Kiritūnei
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūnā
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūrā
! rowspan="3" |
|-
! colspan="2" |Kauawhi
! colspan="3" |Kaupare
|-
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
|naʻe
|naʻá-ta
|naʻa-tau
|naʻá-ku
|naʻá-ma
|naʻa-mau
|naʻá-ke
|naʻá-mo
|naʻa-mou
|naʻá-ne
|naʻá-na
|naʻa-nau
|i
|-
|ʻoku
|ʻokú-ta
|ʻoku-tau
|ʻoku-ou
|ʻokú-ma
|ʻoku-mau
|ʻokú-ke
|ʻokú-mo
|ʻoku-mou
|ʻokú-ne
|ʻokú-na
|ʻoku-nau
|kei te
|-
|ʻe
|te-ta
|te-tau
|te-u
|te-ma
|te-mau
|te-ke
|te-mo
|te-mou
|te-ne
|te-na
|te-nau
|e, ka
|-
|kuo
|kuó-ta
|kuo-tau
|kuó-u
|kuó-ma
|kuo-mau
|kuó-ke
|kuó-mo
|kuo-mou
|kuó-ne
|kuó-na
|kuo-nau
|kua
|-
|ke
|ke-ta
|ke-tau
|ke-u
|ke-ma
|ke-mau
|ke-ke
|ke-mo
|ke-mou
|ke-ne
|ke-na
|ke-nau
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻikai ke
|kāore
|Ka makaia i muri i te punga wāmahi.
|-
|taʻe
|ehara, kore
|Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|ʻoua
|kaua
|Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri.
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ʻo
| rowspan="2" |ā
|-
|pea
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(ekehe)
|engari
|-
|neongo
|ahakoa
|-
|koeʻuhi
|nō te mea
|-
|kapau
|mehemea, ina
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
gobhok5wfr2e738d4gr97o7x4fo9gu5
153821
153818
2022-08-26T06:19:03Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tonga''' (e lea faka-Tongá) te reo māori o [[Tonga]]. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tonga.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō e lelei
|Kia ora
|-
|Fēfē hake?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Sai pē
|Kei te pai
|-
|ʻIo
|Āe
|-
|ʻIkai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Mō taku hē
|-
|Kātaki
|Tēnā koa
|-
|Mālō
|Ngā mihi
|-
|Nofo ā, ē.
|Haere rā.
|-
|ʻAlu ā, ē.
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|F
|H
|I
|K
|L
|M
|N
|NG
|O
|P
|S
|T
|U
|V
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/f/
|/h/
|/i/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/ŋ/
|/o/
|/p/
|/s/
|/t/
|/u/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|kitaua
|kitautolu
|-
!Kaupare
|au
|kimaua
|kimautolu
|-
! colspan="2" |2
|koe
|kimoua
|kimoutolu
|-
! colspan="2" |3
|ia
|kinaua
|kinautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
! rowspan="3" |Whaioranga
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Māori
!Aroha
!Māori
!Aroha
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻeta
|siʻeta
|haʻata
| rowspan="2" |siʻata
|ʻataua
|maʻataua
|-
!“O”
|hota
|siʻota
|hata
|ʻotaua
|moʻotaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻetau
|siʻetau
|haʻatau
| rowspan="2" |siʻatau
|ʻatautolu
|maʻatautolu
|-
!“O”
|hotau
|siʻotau
|hatau
|ʻotautolu
|moʻotautolu
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻeku
|siʻeku
|haʻaku
| rowspan="2" |siʻaku
|(ʻa)ʻaku
|maʻaku
|-
!“O”
|hoku
|siʻoku
|haku
|(ʻo)ʻoku
|moʻoku
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻema
|siʻema
|haʻama
| rowspan="2" |siʻama
|ʻamaua
|maʻamaua
|-
!“O”
|homa
|siʻoma
|hama
|ʻomaua
|moʻomaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻemau
|siʻemau
|haʻamau
| rowspan="2" |siʻamau
|ʻamautolu
|maʻamautolu
|-
!“O”
|homau
|siʻomau
|hamau
|ʻomautolu
|moʻomautolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|hoʻo
| rowspan="2" |siʻo
|haʻo
| rowspan="2" |siʻao
|(ʻa)ʻau
|maʻau
|-
!“O”
|ho
|hao
|(ʻo)ʻou
|moʻou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|hoʻomo
| rowspan="2" |siʻomo
|haʻamo
| rowspan="2" |siʻamo
|ʻamoua
|maʻamoua
|-
!“O”
|homo
|hamo
|ʻomoua
|moʻomoua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|hoʻomou
| rowspan="2" |siʻomou
|haʻamou
| rowspan="2" |siʻamou
|ʻamoutolu
|maʻamoutolu
|-
!“O”
|homou
|hamou
|ʻomoutolu
|moʻomoutolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻene
|siʻene
|haʻane
|siʻane
|(ʻa)ʻana
|maʻana
|-
!“O”
|hono
|siʻono
|hano
|siʻano
|(ʻo)ʻona
|moʻona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻena
|siʻena
|haʻana
| rowspan="2" |siʻana
|ʻanaua
|maʻanaua
|-
!“O”
|hona
|siʻona
|hana
|ʻonaua
|moʻonaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻenau
|siʻenau
|haʻanau
| rowspan="2" |siʻanau
|ʻanautolu
|maʻanautolu
|-
!“O”
|honau
|siʻonau
|hanau
|ʻonautolu
|moʻonautolu
|}
* Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|}
* Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
* I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
* Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūāhua
|-
!Whānui
|ē
|hē
|
|pehe
|-
!Tū nei
|eni
|heni
| -ni
|
|-
!Tū rā
|ena
|hena
| -na
|
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|ʻolunga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|tuʻa
|waho
|-
|muʻa
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|he vahaʻa
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|ʻi
|i, kei
|Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mei
|mai i, nā, nō
|Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻa, ʻo
|a, o
|
|-
|maʻa
|mā, mō
|
|-
|mo
|me
|
|-
|ʻaki
|e whakamahi ana i
|
|-
|kimuʻa
|i mua i
|
|-
|kimui
|i muri i
|
|-
|kaeʻoua
|tae noa ki
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fie
|hia
|-
|meimei
|tata
|-
|kei
|tonu
|-
|toe
|anō
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|pē
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ange
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|ʻaupito
|rawa
|-
|kotoa
|katoa
|-
|foki
|hoki
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|hā
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
| rowspan="2" |ʻanefē
|inahea
|-
|āhea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
! rowspan="3" |Whānui
! colspan="5" |Kiritūnei
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūnā
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūrā
! rowspan="3" |
|-
! colspan="2" |Kauawhi
! colspan="3" |Kaupare
|-
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
|naʻe
|naʻá-ta
|naʻa-tau
|naʻá-ku
|naʻá-ma
|naʻa-mau
|naʻá-ke
|naʻá-mo
|naʻa-mou
|naʻá-ne
|naʻá-na
|naʻa-nau
|i
|-
|ʻoku
|ʻokú-ta
|ʻoku-tau
|ʻoku-ou
|ʻokú-ma
|ʻoku-mau
|ʻokú-ke
|ʻokú-mo
|ʻoku-mou
|ʻokú-ne
|ʻokú-na
|ʻoku-nau
|kei te
|-
|ʻe
|te-ta
|te-tau
|te-u
|te-ma
|te-mau
|te-ke
|te-mo
|te-mou
|te-ne
|te-na
|te-nau
|e, ka
|-
|kuo
|kuó-ta
|kuo-tau
|kuó-u
|kuó-ma
|kuo-mau
|kuó-ke
|kuó-mo
|kuo-mou
|kuó-ne
|kuó-na
|kuo-nau
|kua
|-
|ke
|ke-ta
|ke-tau
|ke-u
|ke-ma
|ke-mau
|ke-ke
|ke-mo
|ke-mou
|ke-ne
|ke-na
|ke-nau
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻikai ke
|kāore
|Ka makaia i muri i te punga wāmahi.
|-
|taʻe
|ehara, kore
|Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|ʻoua
|kaua
|Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri.
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ʻo
| rowspan="2" |ā
|-
|pea
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(ekehe)
|engari
|-
|neongo
|ahakoa
|-
|koeʻuhi
|nō te mea
|-
|kapau
|mehemea, ina
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
78z0a7tutdrzvxu9y54lodtr7aub17a
153827
153821
2022-08-26T08:36:55Z
PARALLAX333
16751
/* Wetereo */
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tonga''' (e lea faka-Tongá) te reo māori o [[Tonga]]. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tonga.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō e lelei
|Kia ora
|-
|Fēfē hake?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Sai pē
|Kei te pai
|-
|ʻIo
|Āe
|-
|ʻIkai
|Kāo
|-
|Fakamolemole
|Mō taku hē
|-
|Kātaki
|Tēnā koa
|-
|Mālō
|Ngā mihi
|-
|Nofo ā, ē.
|Haere rā.
|-
|ʻAlu ā, ē.
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|F
|H
|I
|K
|L
|M
|N
|NG
|O
|P
|S
|T
|U
|V
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/f/
|/h/
|/i/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/ŋ/
|/o/
|/p/
|/s/
|/t/
|/u/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ
|
|-
!Tiotio
|f v
|s
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|kitaua
|kitautolu
|-
!Kaupare
|au
|kimaua
|kimautolu
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|koe
|kimoua
|kimoutolu
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|kinaua
|kinautolu
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
! rowspan="3" |Whaioranga
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Māori
!Aroha
!Māori
!Aroha
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻeta
|siʻeta
|haʻata
| rowspan="2" |siʻata
|ʻataua
|maʻataua
|-
!“O”
|hota
|siʻota
|hata
|ʻotaua
|moʻotaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻetau
|siʻetau
|haʻatau
| rowspan="2" |siʻatau
|ʻatautolu
|maʻatautolu
|-
!“O”
|hotau
|siʻotau
|hatau
|ʻotautolu
|moʻotautolu
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻeku
|siʻeku
|haʻaku
| rowspan="2" |siʻaku
|(ʻa)ʻaku
|maʻaku
|-
!“O”
|hoku
|siʻoku
|haku
|(ʻo)ʻoku
|moʻoku
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻema
|siʻema
|haʻama
| rowspan="2" |siʻama
|ʻamaua
|maʻamaua
|-
!“O”
|homa
|siʻoma
|hama
|ʻomaua
|moʻomaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻemau
|siʻemau
|haʻamau
| rowspan="2" |siʻamau
|ʻamautolu
|maʻamautolu
|-
!“O”
|homau
|siʻomau
|hamau
|ʻomautolu
|moʻomautolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|hoʻo
| rowspan="2" |siʻo
|haʻo
| rowspan="2" |siʻao
|(ʻa)ʻau
|maʻau
|-
!“O”
|ho
|hao
|(ʻo)ʻou
|moʻou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|hoʻomo
| rowspan="2" |siʻomo
|haʻamo
| rowspan="2" |siʻamo
|ʻamoua
|maʻamoua
|-
!“O”
|homo
|hamo
|ʻomoua
|moʻomoua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|hoʻomou
| rowspan="2" |siʻomou
|haʻamou
| rowspan="2" |siʻamou
|ʻamoutolu
|maʻamoutolu
|-
!“O”
|homou
|hamou
|ʻomoutolu
|moʻomoutolu
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|heʻene
|siʻene
|haʻane
|siʻane
|(ʻa)ʻana
|maʻana
|-
!“O”
|hono
|siʻono
|hano
|siʻano
|(ʻo)ʻona
|moʻona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|heʻena
|siʻena
|haʻana
| rowspan="2" |siʻana
|ʻanaua
|maʻanaua
|-
!“O”
|hona
|siʻona
|hana
|ʻonaua
|moʻonaua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|heʻenau
|siʻenau
|haʻanau
| rowspan="2" |siʻanau
|ʻanautolu
|maʻanautolu
|-
!“O”
|honau
|siʻonau
|hanau
|ʻonautolu
|moʻonautolu
|}
* Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!Pū tautuhi
|e
|-
!Pūnoa
|ha
|}
* Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
* I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
* Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
* Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūāhua
|-
!Whānui
|ē
|hē
|
|pehe
|-
!Tū nei
|eni
|heni
| -ni
|
|-
!Tū rā
|ena
|hena
| -na
|
|}
* Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|ʻolunga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|tuʻa
|waho
|-
|muʻa
|mua
|-
|mui
|muri
|-
|he vahaʻa
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|ʻi
|i, kei
|Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mei
|mai i, nā, nō
|Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ʻa, ʻo
|a, o
|
|-
|maʻa
|mā, mō
|
|-
|mo
|me
|
|-
|ʻaki
|e whakamahi ana i
|
|-
|kimuʻa
|i mua i
|
|-
|kimui
|i muri i
|
|-
|kaeʻoua
|tae noa ki
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fie
|hia
|-
|meimei
|tata
|-
|kei
|tonu
|-
|toe
|anō
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|pē
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ange
|e whai ana i
|-
|hake
|ake
|-
|hifo
|iho
|-
|ʻaupito
|rawa
|-
|kotoa
|katoa
|-
|foki
|hoki
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|hā
|aha
|-
|hai
|wai
|-
|fē
|hea
|-
| rowspan="2" |ʻanefē
|inahea
|-
|āhea
|-
|fēfē
|pēhea
|-
|fiha
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
! rowspan="3" |Whānui
! colspan="5" |Kiritūnei
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūnā
! colspan="3" rowspan="2" |Kiritūrā
! rowspan="3" |
|-
! colspan="2" |Kauawhi
! colspan="3" |Kaupare
|-
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
|naʻe
|naʻá-ta
|naʻa-tau
|naʻá-ku
|naʻá-ma
|naʻa-mau
|naʻá-ke
|naʻá-mo
|naʻa-mou
|naʻá-ne
|naʻá-na
|naʻa-nau
|i
|-
|ʻoku
|ʻokú-ta
|ʻoku-tau
|ʻoku-ou
|ʻokú-ma
|ʻoku-mau
|ʻokú-ke
|ʻokú-mo
|ʻoku-mou
|ʻokú-ne
|ʻokú-na
|ʻoku-nau
|kei te
|-
|ʻe
|te-ta
|te-tau
|te-u
|te-ma
|te-mau
|te-ke
|te-mo
|te-mou
|te-ne
|te-na
|te-nau
|e, ka
|-
|kuo
|kuó-ta
|kuo-tau
|kuó-u
|kuó-ma
|kuo-mau
|kuó-ke
|kuó-mo
|kuo-mou
|kuó-ne
|kuó-na
|kuo-nau
|kua
|-
|ke
|ke-ta
|ke-tau
|ke-u
|ke-ma
|ke-mau
|ke-ke
|ke-mo
|ke-mou
|ke-ne
|ke-na
|ke-nau
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻikai ke
|kāore
|Ka makaia i muri i te punga wāmahi.
|-
|taʻe
|ehara, kore
|Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|ʻoua
|kaua
|Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri.
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ʻo
| rowspan="2" |ā
|-
|pea
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(ekehe)
|engari
|-
|neongo
|ahakoa
|-
|koeʻuhi
|nō te mea
|-
|kapau
|mehemea, ina
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
soblsw1u3zc1s4enh990acz8i9n2ubb
Reo Tokerau
0
17544
153823
2022-08-26T08:31:55Z
PARALLAX333
16751
Created page with "Ko '''te reo Tokerau''' (te gagana Tokelau) te reo māori o [[Tokerau (whenua)|Tokerau]]. E whā mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tokerau. {| class="wikitable" |+Kīanga |Mālō, nī |Kia ora |- |E ā mai koe? |Kei te pēhea koe? |- |Ko au, e lelei. |Kei te pai ahau. |- |Io |Āe |- |Hēai |Kāo |- | rowspan="2" |Fakamolmole |Mō taku hē |- |Tēnā koa |- |Fakafetai |Ngā mihi |- | rowspan="2" |Tōfā |Haere rā. |- |E noho rā. |} == Pūnaha t..."
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tokerau''' (te gagana Tokelau) te reo māori o [[Tokerau (whenua)|Tokerau]]. E whā mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tokerau.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō, nī
|Kia ora
|-
|E ā mai koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Ko au, e lelei.
|Kei te pai ahau.
|-
|Io
|Āe
|-
|Hēai
|Kāo
|-
| rowspan="2" |Fakamolmole
|Mō taku hē
|-
|Tēnā koa
|-
|Fakafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
15 ngā reta o te arapū Hawaii. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|K
|L
|M
|N
|P
|H
|T
|V
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/hʷ/
|/ŋ/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/h/
|/t/
|/v/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ <g>
|
|-
!Tiotio
|v
|
|
|h hʷ <f>
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
* Ka whakahuatia te /h/ hei [hʲ] i mua i te /a/, i ngā oropuare takamuri hoki.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |1
!Kauawhi
|
|
|kitāua
|kitā
| colspan="2" |kitātou
|-
!Kaupare
|au, kita
|kō
|kimāua
|kimā
| colspan="2" |kimātou
|-
! colspan="2" |2
|koe
|kē
| colspan="2" |koulua
| colspan="2" |koutou
|-
! colspan="2" |3
| colspan="2" |ia
|kilāua
|kilā
| colspan="2" |kilātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta tāua, ta tā
|a tāua, a tā
|ha tāua, ha tā
|ni a tāua, ni a tā
|a tāua, a tā
|-
!“O”
|to tāua, to tā
|o tāua, o tā
|ho tāua, ho tā
|ni o tāua, ni o tā
|o tāua, o tā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta tātou
|a tātou
|ha tātou
|ni a tātou
|a tātou
|-
!“O”
|to tātou
|o tātou
|ho tātou
|ni o tātou
|o tātou
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|taku, tata
|aku, ata
|haku, hata
|ni aku, ni ata
|a aku, a kita
|-
!“O”
|toku, tota
|oku, ota
|hoku, hota
|ni oku, ni ota
|o oku, o kita
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta māua, ta mā
|a māua, a mā
|ha māua, ha mā
|ni a māua, ni a mā
|a māua, a mā
|-
!“O”
|to māua, to mā
|o māua, o mā
|ho māua, ho mā
|ni o māua, ni o mā
|o māua, o mā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta mātou
|a mātou
|ha mātou
|ni a mātou
|a mātou
|-
!“O”
|to mātou
|o mātou
|ho mātou
|ni o mātou
|o mātou
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|tau
|au
|hau
|ni au
|a au
|-
!“O”
|tō
|ō
|hō
|ni ō
|o ou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|taulua
|aulua
|haulua
|ni aulua
|a koulua
|-
!“O”
|toulua
|oulua
|houlua
|ni oulua
|o koulua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|tautou
|autou
|hautou
|ni autou
|a koutou
|-
!“O”
|toutou
|outou
|houtou
|ni outou
|o koutou
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|tana
|ana
|hana
|ni ana
|a ana
|-
!“O”
|tona
|ona
|hona
|ni ona
|o ona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta lāua, ta lā
|a lāua, a lā
|ha lāua, ha lā
|ni a lāua, ni a lā
|a lāua, a lā
|-
!“O”
|to lāua, to lā
|o lāua, o lā
|ho lāua, ho lā
|ni o lāua, ni o lā
|o lāua, o lā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta lātou
|a lātou
|ha lātou
|ni a lātou
|a lātou
|-
!“O”
|to lātou
|o lātou
|ho lātou
|ni o lātou
|o lātou
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Pū tautuhi
!Whānui
|te
|nā
|-
!Tētahi
|tētahi
|iētahi
|-
! rowspan="2" |Pūnoa
!Whānui
|he
|ni
|-
!Tētahi
|hētahi
|ni ētahi
|-
! colspan="2" |Pūmoko
| colspan="2" |ia
|}
* Ka whakamahia te pūmoko i mua i ngā ingoa anake (ehara mō ngā tūkapi).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Takitahi
!Takitini
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|tē
|iē
|kō
|
|
|-
!Tū nei
|tēnei
|iēnei
|kinei
|nei
|vēnei
|-
!Tū nā
|tēnā
|iēnā
| rowspan="2" |kinā
|nā
|vēnā
|-
!Tū rā
|tēia
|iēia
|lā
|vēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|muli
|muri
|-
|tua
|tua
|-
|tafa
|te taha
|-
|te vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia ki te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia ki te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me, hei
|
|-
|mā, mō
|mā, mō
|
|-
|vē
|pērā me
|
|-
|talu
|mai anō i, nā
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fātoā
|inātatanei
|-
|fia
|hia
|-
|matuā
|katoa
|-
|tāi
|e tata ana ki
|-
|tamā
|āhua
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|noa
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|lele
|rawa
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ake
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|kātoa
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foki
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -a(gia)
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|tēfea
|tēhea
|-
|iēfea
|ēhea
|-
|vēhea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|aiheā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|e
|e (whānui)
|-
|na
|i, kua
|-
|nae
|i
|-
|koi
|kei te
|-
|kā
|ka
|-
|kua
|kua
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|hē
|kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|hēki
|kāore
|-
|hēai
| rowspan="2" |kāore (he)
|
|-
|hē i ei
|
|-
|nahe, nā
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|oi
|ā
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(e)
|engari
|-
|ke
|kia
|-
|kāfai
|mehemea, ina
|-
|ko tēnā lā
|nō reira
|-
|auā, ona
|nō te mea
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
a7tzz6pxcc8xi4kajfg1sjlwg74fbyk
153824
153823
2022-08-26T08:33:17Z
PARALLAX333
16751
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tokerau''' (te gagana Tokelau) te reo māori o [[Tokerau (whenua)|Tokerau]]. E whā mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tokerau.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Mālō, nī
|Kia ora
|-
|E ā mai koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Ko au, e lelei.
|Kei te pai ahau.
|-
|Io
|Āe
|-
|Hēai
|Kāo
|-
| rowspan="2" |Fakamolmole
|Mō taku hē
|-
|Tēnā koa
|-
|Fakafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
15 ngā reta o te arapū Tokerau. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|K
|L
|M
|N
|P
|H
|T
|V
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/hʷ/
|/ŋ/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/h/
|/t/
|/v/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|t
|k
|
|-
!Iho
|m
|n
|ŋ <g>
|
|-
!Tiotio
|v
|
|
|h hʷ <f>
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
* Ka whakahuatia te /h/ hei [hʲ] i mua i te /a/, i ngā oropuare takamuri hoki.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" rowspan="2" |
! colspan="2" |Takitahi
! colspan="2" |Takirua
! colspan="2" |Takitini
|-
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
!Whānui
!Mō mua
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|
|kitāua
|kitā
| colspan="2" |kitātou
|-
!Kaupare
|au, kita
|kō
|kimāua
|kimā
| colspan="2" |kimātou
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|koe
|kē
| colspan="2" |koulua
| colspan="2" |koutou
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
| colspan="2" |ia
|kilāua
|kilā
| colspan="2" |kilātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
|(ai)
|
|(ai)
|
|(ai)
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="10" |Kiritūnei
! rowspan="4" |Kauawhi
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta tāua, ta tā
|a tāua, a tā
|ha tāua, ha tā
|ni a tāua, ni a tā
|a tāua, a tā
|-
!“O”
|to tāua, to tā
|o tāua, o tā
|ho tāua, ho tā
|ni o tāua, ni o tā
|o tāua, o tā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta tātou
|a tātou
|ha tātou
|ni a tātou
|a tātou
|-
!“O”
|to tātou
|o tātou
|ho tātou
|ni o tātou
|o tātou
|-
! rowspan="6" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|taku, tata
|aku, ata
|haku, hata
|ni aku, ni ata
|a aku, a kita
|-
!“O”
|toku, tota
|oku, ota
|hoku, hota
|ni oku, ni ota
|o oku, o kita
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta māua, ta mā
|a māua, a mā
|ha māua, ha mā
|ni a māua, ni a mā
|a māua, a mā
|-
!“O”
|to māua, to mā
|o māua, o mā
|ho māua, ho mā
|ni o māua, ni o mā
|o māua, o mā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta mātou
|a mātou
|ha mātou
|ni a mātou
|a mātou
|-
!“O”
|to mātou
|o mātou
|ho mātou
|ni o mātou
|o mātou
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|tau
|au
|hau
|ni au
|a au
|-
!“O”
|tō
|ō
|hō
|ni ō
|o ou
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|taulua
|aulua
|haulua
|ni aulua
|a koulua
|-
!“O”
|toulua
|oulua
|houlua
|ni oulua
|o koulua
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|tautou
|autou
|hautou
|ni autou
|a koutou
|-
!“O”
|toutou
|outou
|houtou
|ni outou
|o koutou
|-
! colspan="2" rowspan="6" |Kiritūrā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|tana
|ana
|hana
|ni ana
|a ana
|-
!“O”
|tona
|ona
|hona
|ni ona
|o ona
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|ta lāua, ta lā
|a lāua, a lā
|ha lāua, ha lā
|ni a lāua, ni a lā
|a lāua, a lā
|-
!“O”
|to lāua, to lā
|o lāua, o lā
|ho lāua, ho lā
|ni o lāua, ni o lā
|o lāua, o lā
|-
! rowspan="2" |Takitini
!“A”
|ta lātou
|a lātou
|ha lātou
|ni a lātou
|a lātou
|-
!“O”
|to lātou
|o lātou
|ho lātou
|ni o lātou
|o lātou
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Pū tautuhi
!Whānui
|te
|nā
|-
!Tētahi
|tētahi
|iētahi
|-
! rowspan="2" |Pūnoa
!Whānui
|he
|ni
|-
!Tētahi
|hētahi
|ni ētahi
|-
! colspan="2" |Pūmoko
| colspan="2" |ia
|}
* Ka whakamahia te pūmoko i mua i ngā ingoa anake (ehara mō ngā tūkapi).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Takitahi
!Takitini
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|tē
|iē
|kō
|
|
|-
!Tū nei
|tēnei
|iēnei
|kinei
|nei
|vēnei
|-
!Tū nā
|tēnā
|iēnā
| rowspan="2" |kinā
|nā
|vēnā
|-
!Tū rā
|tēia
|iēia
|lā
|vēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|fafo
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|muli
|muri
|-
|tua
|tua
|-
|tafa
|te taha
|-
|te vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
|-
|mai
|mai i
|Ka whakamahia ki te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia ki te “iate” mō ngā tūkapi.
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|ma
|me, hei
|
|-
|mā, mō
|mā, mō
|
|-
|vē
|pērā me
|
|-
|talu
|mai anō i, nā
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fātoā
|inātatanei
|-
|fia
|hia
|-
|matuā
|katoa
|-
|tāi
|e tata ana ki
|-
|tamā
|āhua
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|vave
|wawe
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|noa
|noa
|-
|lahi
|nui
|-
|lele
|rawa
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|ake
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|kātoa
| rowspan="2" |katoa
|-
|uma
|-
|pea
|tonu
|-
|foki
|hoki
|-
|lava
|rawa
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -a(gia)
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|ai
|wai
|-
|fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|āfea
|āhea
|-
|tēfea
|tēhea
|-
|iēfea
|ēhea
|-
|vēhea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|aiheā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|e
|e (whānui)
|-
|na
|i, kua
|-
|nae
|i
|-
|koi
|kei te
|-
|kā
|ka
|-
|kua
|kua
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|hē
|kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|hēki
|kāore
|-
|hēai
| rowspan="2" |kāore (he)
|
|-
|hē i ei
|
|-
|nahe, nā
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|oi
|ā
|-
|pe
|rānei
|-
|ka(e)
|engari
|-
|ke
|kia
|-
|kāfai
|mehemea, ina
|-
|ko tēnā lā
|nō reira
|-
|auā, ona
|nō te mea
|-
|mahalo
|tērā pea
|}
5ndjpbbg4v1vwstkfhy96ki4hua6qg3
Reo Tūwaru
0
17545
153831
2022-08-26T09:35:50Z
PARALLAX333
16751
Created page with "Ko '''te reo Tūwaru''' (te ggana Tūvalu) te reo māori o [[Tūwaru]]. 13 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tūwaru. {| class="wikitable" |+Kīanga |Tālofa |Kia ora |- |E ā koe? |Kei te pēhea koe? |- |Au e llei. |Kei te pai ahau. |- |Aō |Āe |- |Ikai |Kāo |- | rowspan="2" |Fakamolmole |Mō taku hē |- |Tēnā koa |- |Fakafetai |Ngā mihi |- | rowspan="2" |Tōfā |Haere rā. |- |E noho rā. |} == Pūnaha tātaki kupu == 15 ngā reta o te ara..."
wikitext
text/x-wiki
Ko '''te reo Tūwaru''' (te ggana Tūvalu) te reo māori o [[Tūwaru]]. 13 mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Tūwaru.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Tālofa
|Kia ora
|-
|E ā koe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Au e llei.
|Kei te pai ahau.
|-
|Aō
|Āe
|-
|Ikai
|Kāo
|-
| rowspan="2" |Fakamolmole
|Mō taku hē
|-
|Tēnā koa
|-
|Fakafetai
|Ngā mihi
|-
| rowspan="2" |Tōfā
|Haere rā.
|-
|E noho rā.
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
15 ngā reta o te arapū Tūwaru. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|F
|G
|K
|L
|M
|N
|P
|S
|T
|V
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/f/
|/ŋ/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/s/
|/t/
|/v/
|}
Ka tuhia ngā orokati roa ki te <`>, ki te tuarua o ngā reta rānei. Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
|-
!Whakamutu
|p pp
|t tt
|k kk
|-
!Iho
|m mm
|n nn
|ŋ <g> ŋŋ <gg>
|-
!Tiotio
|f ff v vv
|s ss
|
|-
!Tata
|
|l ll
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|tāua
|tātou
|-
!Kaupare
|au
|māua
|mātou
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|koe
|koulua
|koutou
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|lāua
|lātou
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ei)
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="4" rowspan="3" |
! colspan="4" |Whānui
! rowspan="3" |Kaupapa
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
! colspan="2" |Pūnoa
|-
!Takitahi
!Takitini
!Takitahi
!Takitini
|-
! rowspan="6" |Kiritūnei
! rowspan="2" |Kauawhi
! colspan="2" |Takirua
|tetā
|tā
|setā
|tā nisi
|o tāua
|-
! colspan="2" |Takitini
|tettou
|ttou
|settou
|ttou nisi
|o tātou
|-
! rowspan="4" |Kaupare
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|taku
|aku
|saku
|aku nisi
| rowspan="2" |o oku
|-
!“O”
|toku
|oku
|soku
|oku nisi
|-
! colspan="2" |Takirua
|temā
|mā
|semā
|mā nisi
|o māua
|-
! colspan="2" |Takitini
|temōtou
|omōtou
|semōtou
|omōtou nisi
|o mātou
|-
! colspan="2" rowspan="5" |Kiritūnā
! rowspan="2" |Takitahi
!“A”
|tau
|au
|sau
|au nisi
| rowspan="2" |o koe
|-
!“O”
|tou
|ou
|sou
|ou nisi
|-
! rowspan="2" |Takirua
!“A”
|taulua
|aulua
|saulua
|aulua nisi
| rowspan="2" |o koulua
|-
!“O”
|toulua
|oulua
|soulua
|oulua nisi
|-
! colspan="2" |Takitini
|teōtou
|ōtou
|seōtou
|ōtou nisi
|o koutou
|-
! colspan="2" rowspan="3" |Kiritūrā
! colspan="2" |Takitahi
|tena
|ana
|sena
|ana nisi
|o ia
|-
! colspan="2" |Takirua
|telā
|lā
|selā
|lā nisi
|o lāua
|-
! colspan="2" |Takitini
|telōtou
|olōtou
|selōtou
|olōtou nisi
|o lātou
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
!
!Takitahi
!Takitini
|-
!Pū tautuhi
|te
|
|-
!Pūnoa
|se
|nisi
|}
* Ka whakamahia te pūmoko i mua i ngā ingoa anake (ehara mō ngā tūkapi).
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Takitahi
!Takitini
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Tū nei
|tēnei
| colspan="2" |konei
|nei
|pēnei
|-
!Tū nā
|tēnā
| colspan="2" rowspan="2" |konā
|nā
|pēnā
|-
!Tū rā
|tēlā
|lā
|pēlā
|}
* Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luga
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loto
|roto
|-
|tua
|tua, waho, muri
|-
|mua
|mua
|-
|tafa
|te taha
|-
|te vā
|waenga
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i
|Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata, mō ngā tūkapi rānei.
|-
|ki
|ki
|Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata, mō ngā tūkapi rānei.
|-
|mai i
|mai i
|
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|mā, mō
|mā, mō
|
|-
|mo
|me
|
|-
|talu
|mai anō i
|
|-
|koi tuai o
|i mua i
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō mua
|fātoā
|inātatanei
|-
|toe
|anō, tonu
|-
|fia
|hia
|-
|suā
|tētahi atu
|-
|tamā
|āhua
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē mō muri
|lasi
|nui
|-
|mai
|mai
|-
|atu
|atu
|-
|aka
|ake
|-
|ifo
|iho
|-
|katoa
|katoa
|-
|foki
|hoki
|-
|faeloa
|i ngā wā katoa
|-
|eiloa
|rawa
|}
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Kūmuri
| -(gin)a
| -tia
|-
| -ga
| -tanga
|}
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|ā
|aha
|-
|oi
|wai
|-
|(tē)fea
|hea
|-
|anafea
|inahea
|-
|māfea
|āhea
|-
|pēfea
|pēhea
|-
|fia
|hia
|-
|kaiā
|he aha ai
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|e
|e (whānui)
|-
|ne
|i
|-
|koi
|kei te
|-
|ka
|ka
|-
|ko
|kua
|-
|ke (na)
|kia
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|sē
|kore, ehara
| rowspan="2" |Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
|-
|sēki
|kāore
|-
|sēai
| rowspan="2" |kāore (he)
|
|-
|sēkiai
|
|-
|sa
|kaua
|
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|o
|ā
|-
|io me
|rānei
|-
|kae
|engari
|-
|kāfai, manafai
|mehemea, ina
|-
|tēlā lā
|nō reira
|-
|auā, ona, i te mea
|nō te mea
|-
|kāti
|tērā pea
|}
in1u0o7qlsoi7sevqoq1ddc5g9kicsm